POCETNA STRANA

" Dajte malom Englezu polovicu knjige 20 000 milja pod morem na materinskom jeziku, a drugu polovicu na francuskome, on će učiniti sve samo da bi je razumio", izjavio je jednom poznati dječji pisac R. Kipling, otac Moglija i Riki-Tiki Tavija, i tako najbolje i najkraće opisao privlačnost ove neobične knjige.
20 000 milja pod morem je znanstveno fantastični roman kojeg je 1869. godine napisao Žil Vern. Roman opisuje kapetana Nema i njegovu podmornicu Nautilis kroz perspektivu profesora Pierre Aronnaxa.
Slaveni francuski pripovjedač za djecu i mladež Žil Vern rodio se u građanskoj obitelji u Nantesu gradu i luci na utoku rijeke Loire u Atlantski ocean. S prozora roditeljske kuće mali je Jules promatrao velike brodove kako ulaze i izlaze iz luke ostavljajući za sobom tajanstveni okus Nepoznatog. Za svakim brodom koji je odlazio u daleke krajeve srce dječaka uzbuđeno je kucalo. Jednoga dana, bilo mu je tada jedanaest godina, ukrcao se kao "mali" mornar početnik) na parobrod duge plovidbe koji je plovio u Indiju. Nije stigao ni do otvorenog mora – na izlazu iz dubokog zaljeva, u dnu kojega se smjestio Nantes, sustigla ga je očeva ruka.
Na pitanje zašto je pobjegao, dječak je imao spremni odgovor koji je već onda bio u stilu njegovih budućih romana: pošao je na put da svojoj rođakinji Caroline odnese ogrlicu od koralja! Slijedio je dakako oštar ukori obećanje ocu « Odsad ću putovati morem jedino u snovima!» Da spomenemo usput: Caroline je bila velika ljubav njegove mladosti, ali je ocean bio i ostao najveća strast u njegovu životu. Zato ne začuđuje što je obećanje samo djelomično održao. Jedan dio života stvarno je putovao morima, a cijeloga života putovao i u snovima ! Tijekom dvadeset godina, u naponu snage, izmijenio je kao vlasnik čak tri brodića, od kojih je posljednji bio prava jahta na parni pogon. Krstario je Baltikom, Sjevernim morem, putovao u Škotsku, Irsku i Norvešku, oplovio Sredozemlje, a dospio je i u Jadransko more. Osim toga preplovio je Atlantski ocean velikim parobrodom Great Eastern baš u vrijeme kada su u njega polagali podmorski telegrafski kabel između Amerike i Europe.
U mašti je, međutim Žil Vern proputovao mnogo dalje. Najdalje- čak preko stvarnih granica mogućega. U svojim je romanima istražio svih sedam svjetskih mora te izmislio osmo na Južnom polu. Njegovo golemo djelo za mladež pod zajedničkim naslovom Neobična putovanja sadrži šezdeset tri romana i osamnaest novela pustolovnoga, znanstvenog i znanstveno-fantastičnog sadržaja. Polovicu od toga čine knjige o moru. Među najpoznatijima i najboljima svakako je roman 20 000 milja pod morem, veličanstveni hvalospjev o onome što je toliko volio.
Po očevoj želji studirao je i završio pravo, ali je već za vrijeme studija u parizu pokazivao interes za književnost i kazalište. U to je vrijeme napisao nekoliko kazališnih djela. Mnogo je čitao i proučavao povijest i zemljopis. Kada je godine 1862. ponudio pariškom izdavaču Hetzeku svoj prvi roman Pet tjedana u balonu, a neposredno zatim sklopio s njime ugovor na dvadeset godina, mladi pisac sigurno nije mogao slutiti kamo će ga to odvesti. Taj ga je ugovor, naime, obvezivao da godišnje napiše dva romana za mladež. U njima je trebalo biti i pouke i razonode.
Pustolovni roman Pet tjedana u balonu doživio je uspjeh najprije u Francuskoj, a potom i u svijetu. Tako je zapečaćena njegova sudbina kao pisca. Napušta pravnički posao i posvećuje se samo pisanju. Odmah dogodine, 1863, izlaze Avanture kapetana Haterasa i put u središte Zemlje. Slijede Od Zemlje do Mjeseca i Put oko mjeseca, Djeca kapetana Granta, 20 000 milja pod morem, Petnaestogodišnji kapetan. Tako su se redom nizala djela, ne samo dvadeset godina kako je pisao u ugovoru, već točno četrdeset jednu godinu, to jest do piščeve smrti. Umro je slava i bogat, a djela su mu još za života bila prevedena gotovo na sve jezike.
Prvi roman Žila Verna preveden je u nas, u Zagrebu 1875. godine . Bio je to Od Zemlje do mjeseca, a roman Put oko svijeta u 80 dana također u Zagrebu, 1876, samo tri godine nakon originala u Parizu.
Nisu svi romani Neobičnih putovanja sama remek- djela, ali ni jedan nas ne ostavlja ravnodušnima. Svi čine čvrstu cjelinu u kojoj je pripovjedač, poput kakva čarobnjaka izgradio i izmaštao sve što se izmaštati može. Taj veliki čarobnjak i trgovac snovima stvorio je cjelovit i čudesan svijet u kojem se ostvario velik dio onoga što je čovjek oduvijek sanjao; njegovi junaci lete zrakom, plove pod morem, uvlače se u središte zemlje, putuju oko svijeta, osvajaju polove i otkrivaju neobične i daleke zemlje. Na tom vrtoglavom putu oni savladavaju sve prepreke, prkose prirodi, utrkuju se sa vremenom i bore za svoja načela i zamisli. Pritom se često služe neobičnim spravama i napravama i čudesnim izumima, što te fantastične pothvate čini uvjerljivima i mogućima. Uvjerljivost pisac još postiže jasnim i živim stilom te vrlo vještim vođenjem radnje, tako da čitatelj sječe dojam kako je to sve već vidio i sam doživio. Njegovi su likovi svi odreda izrazite ličnosti, bilo da su dobri ili zli, a krase ih čvrsta volja, hrabrost, odvažnost, znatiželja, ustrajnost i privrženost postavljenom cilju.
Druga polovica 19. stoljeća omogućila je veliki zamah znanosti. Sve što mi danas držimo normalnim tekovinama našega doba začelo se u razmišljanjima, u nacrtima i pokusima toga razdoblja. Znanstvenim otkrićima svojega vremena vješto se koristio Žil Vern u svojim djelima ne samo da bi poučio i zainteresirao mladež, već prije svega da bi opravdao i učinio vjerojatnima ne vjerojatne pustolovine svojih junaka. U tu je svrhu znanstvene činjenice vrlo često maštovito dograđivao. Stvorio je posebne književne vrste- znanstveni i znanstveno- fantastični roman, u kojima se vrlo napeta radnja i uvjerljivo izgrađeni likovi prilagođavaju fantastičnim pojava, tehničkim napravama i mnoštvom znanstvenih podataka. Mnogi ga zbog toga smatraju ocem znanstvene fantastike i misle da je predvidio ili usavršio neke tehničke izume, poput zrakoplova, podmornice, televizije, lasera. U svakom slučaju Žil Vern je izvanredno oštroumno analizirao tuđa dostignuća i snagom stvaralačke mašte shvatio koje sve mogućnosti otvara čovjeku znanost i tehnološki napredak. Shvatio je, osim toga, i to bolje nego mnogi drugi, da su čovjekove fikcije, to jest njegove maštarije i njegovi snovi, sama čovjekova stvarnost. Jer, kako kaže pisac, « sve što jedan čovjek može zamisliti, drugi ljudi mogu to ostvariti ».

20 000 MILJA POD MOREM

Vratimo se putnicima s Nautilusa. To je kapetan Nemo? Nesumnjivo jedna os najslavnijih ličnosti Neobičnih putovanja. Tajanstveni odmetnik koji se sagradivši snažan podmorski brod, zavukao u dubine mora i otuda se osvećuje Zemlji za učinjene nepravde. Odrekao se svega što mu je preostalo od života na kpnu, pa i vlastita imena, da bi u novoj sredini našao slobodu koju nije stekao među ljudima.
Kapetan Nemo moćan je i bogat. Moćan zato što posjeduje savršeno sredstvo koje mu omogućuje da se lako i udobno kreće ispod površine mora i zato što uživa slijepo povjerenje i privrženost svih mornara. Zna mnogo o svijetu koji je napustio te o svijetu koji mu je postao novom domovinom. Bogat je zato jer mu more pruža naprosto sve što mu treba: hrani ga, odjeva, daje mu pogonsku snagu, svjetlost, toplinu i pitku vodu. Osim toga more mu nudi sve svoje tajne: lijepotu raznolikih krajeva, bogatstvo i raskoš životinjskog i biljnog svijeta. Pa i sva potonula blaga leže mu nadohvat ruke. Kapetan nemo izuzetna je i snažna osoba koja je upravo svojom snagom i snagom svoje volje izdigla iznad vlastite sudbine i postala svojevrsnim sucem čovječanstvu koje ga je razočaralo.
Profesor Aronnax i njgova dva prijatelja nesretnim slučajem postaju zarobljenici tajanstvenog neznanca. Tijekom njihova višemjesečna zajedničkog druženja svatko na svoj način podnosi život u Nautilusu. Profesor je zaneseni prirodoslovac, on više od svega voli svoju struku. Zapanjen je i oduševljen što može putovati pod morem i što je postao očevicem pojava i zbivanja nepristupačnih običnom čovjeku- smrtniku. Njegova je jedina želja da ne tom jedinstvnemom putovanju oko svijeta sve vidi i sve zabilježi. Njegov sluga Conseil smiren je i praktičan pratilac. Njemu je dobro sve ono što je dobro i njegovu gospodaru. A harpunar Ned Land – taj snažni lovac, guši se u zatvorenom prostoru te neposredno čezne za rodnim krajem i za komadom svinjetine. On nagovara ostalu dvojicu na bijeg i stalno vreba za to priliku. U početku profesor Aronnax nevoljko pristaje na nagovor i sretan je što takve prilike izmiču, ali naposlijetku i sam uviđa da ne želi više dijeliti sudbinu čovjeka čije postupke ne može opravdati i razumjeti. Nakon nešto više od deset mjeseci provedenih u nautilusu, putnici pod nepovoljnim okolnostima napuštaju podmornicu i sretno se domognu obale. Nautilus nestaje u snažnom morskom viru, ali ne propada. O njemu i njegovu vlasniku čitamo u novom Verneovom romanu tajanstveni otok i tako napokon upoznajemo prošlost zagonetnog osvetnika i razloge njegova ponašanja.
U vrijeme dok piše 20 000 milja pod morem Žil Vern se obilno koristio znanjem i iskustvom brata Paula mornaričkog časnika i inženjera. Zbog su svi tehnički detalji u vezi s Nautilusom tako pažljivo opisani. Istodobno se u svijetu obavljaju pokusi s roniocima, pretečama podmornica. To su u početku prilično nesavršene naprave, koje se ne mogu kretati površinom mora, ali ne mogu ni duboko ni dugo roniti. Prva prava podnmornica, Narval izgrađena je u Francuskoj 1899. Na površni se kretala parostrojem, a pod vodom elektromotorima. Kad je riječ o tome, nautilus je gotovo savršen. Ostom pogonskom silom pokreće se ispod površine i na površini. Spušta se u najjdublje dubine, dugo ostaje pod vodom, izdržljiv je i snažan, udoban, a rasvjetljen je električnim svjetlom trinaest godina prije nego što je uistinu bio prvi parobrod. Zato ne začuđuje što je prva podmornica na atomski pogon sagrađena 1954 godine, dobila ime Nautilus.
20 000 milja pod morem epopeja je o moru i čovjeku koji fantastičnim vozilom putuje pod morem prkoseći kopnu. Na dijelu tog putovanja prima neželjene suputnike i snjima kreće na podvodni put oko svijeta. Pred njihovim očima, iza debelih staklenih prozora ugrađenih u trup podmornice, promiče svijet tišine. Otkrivaju se tajne nevidljive prirode. Pogled je prekrasan, a vidljivost izvanredna. Stvarnost se miješa sa izmišljenim, ali tako vješto da čitatelj sasvim ne osjetno klizi u zamku magične mreže majstora pripovjedača…

KRATAK SADRŽAJ ROMANA

Radnja romana započinje 1866. godine kada se prošire glasine u velikoj nemani koja počinje uznemiravati brodovlasnike u Europi i Americi. Nekome je to ličilo na ploveći greben ili ostvo, dok su ga drugi uspoređivali sa bijelim kitom, strašnim " Mobi Dick " -om iz Ledenog mora. Radnja romana počinje kada "čudovište" 5. ožujka 1866. godine udari i ošteti brod "Moravijan", a pet tjedana poslije i drugi brod "Skotiju". Bio je to poziv na uzbunu. Trebalo je naći i uništiti neman. Sjedinjene Američke Države ubrzo naoružavaju brod "Abraham Lincon" . Po pozivu ministra brodice na ovaj brod ukrcao se i profesor prirodnih znanosti iz Pariza, Annorax. Pored najboljeg lovačkog pribora ovaj brod imao je i Neda Landa, kralja oceanskih lovaca. Dugo se plovilo bez ikakvih događaja. Puna tri mjeseca "Abraham Lincon" je obilazio sjeverni dio Tihog oceana i ništa se nije dogodilo. Svi su se obeshrabrili i da sam kapetan broda Faragut nije bio toliko tvrdoglav brod bi se odavno vratio u luku. Trećeg dana prije isteka vremena za povratak Ned Land ugleda " čudovište". U borbi se neman poigrava sa posadom broda.
" Električna svjetlost se odjednom gasi i dva ogromna mlaza vode se sruše na palubu obarajući ljude i lomeći sve."
Profesor Annorax , njegov sluga Conseil i Ned Land nađoše se u moru, ali spasili su se isplivajući na ploveći otok. Bilo im je jasno da se nalaze na " čudovištu" i tada zaključiše da je ono djelo ljudskih ruku. Podmornica je jedno vrijeme stajala mirno, a onda se počela kretati dok su se brodolomci čvrsto držali za nju. Znali su da moraju što prije stupiti u kontakt sa bićima u toj napravi jer bi bilo opasno kada bi ona ponovno zaronila u more. Nedu pred zoru dosadi i on počinje lupati po čeličnom oklopu koji je odzvanjao.
"Začu se škripa brave. Jedan poklopac se diže i neki čovjek se pojavi, uzviknu i nestade ga. Ubrzo zatim pojaviše se neki ljudi i odvukoše nas unutra."
U jednu od kabina gdje su bili smješteni ušla su dva čovjeka i počela razgovarati na nekom nepoznatom jeziku. Profesor pokušava ući u komunikaciju na francuskom jeziku, pa na latinskom; sluga Conseil je pokušao na njemačkom, Ned na engleskom, ali rezultata nije bilo. Nepoznati ljudi odlaze bez odgovora. Ned je bio ljut jer je bio jako gladan. Uskoro su dobili odjeću koja je napravljena od nepoznate tkanine, a zatim nedugo poslije toga i ribu kako bi jeli. Ned je počeo planirati kako će pobjeći na slobodu. Razmišljao je da ubije sve članove posade na podmornici i onda njome zagospodari. Sljedeće jutro kada je sluga donio hranu za jelo Ned ga uhvatio za vrat, a profesor i Conseil su brzo potrčali kako bi ga smirili.
U tom trenutku začuli su glas kapetana podmornice, Nema koji im nudi slobodu na podmornici, ali se moraju odreći civilizacije. Pogađa slabu profesorovu točku jer mu je obećao da će mu pokazati sve dijelove mora koje je profesor opisao u svojim knjigama, ali ih nikada nije vidio. Profesor se radi znanosti odriče svoje slobode. Na podmornici "Nautilus " profesor saznaje kako su sva jela plod mora kao i to da je specijalno napravljena odjeća sašivena od konaca morskog bilja, krevet od najmekše morske trave, pero za pisanje od zuba kita, cigarete su od posebne vrste alge koja je bogata nikotinom. Nemo posebno naglašava kako je prava sloboda na dnu mora jer tamo nema utjecaja kopnenih vladara.
Onaj tko jednom dođe na podmornicu Nautilus ostaje tu zauvijek. Prolazili su dani i tjedni. Kada su stigli ka otocima Australije zamolili su kapetana nema da ih pusti na otok. Ušli su u čamac naoružani električnim puškama i krenuli su prema prekrasnom otoku prekrivenom šumom. Danima su odlazili na otok sve dok jednog dana nisu osjetili kako ih netko gađa kamenjem dok su se grijali na vatri. Pobjegli su u čamac. Iz šume su izašli divljaci i dalje ih napadali, ali oni su uspjeli stići do podmornice. Tako su prolazili mjeseci plovidbe, a Annorax, Conseil i Ned Land se dogovaraju za bijeg. Podmornica je plovila prema jugu do Južnog pola. U plovidbi su se našli u klopci od ledenih stijena, kada su se spasili sljedeću noć profesor, Ned Land i Conseil se ukrcavaju na čamac i bježe. Našli su se u vrtlogu jer se čamac sam otkvačio sa podmornice. Ujutro kada su se probudili bili su u kolibi. Pitali su se dali se podmornica izvukla? Sva trojica su bila sretna što su preživjeli.

KOMPOZICIJA I VRSTA DJELA

20 000 milja pod morem je znanstveno fantastični roman. Kako je moderna znanost i tehnologija jako nadmašila Verneova predviđanja ta nam tvrdnja može biti malo neuvjerljiva. Ali činjenica je da mnogi danas upravo Žila Verna smatraju začetnikom znanstveno fantastične književnosti. Za razliku od mnogih prijašnjih autora on je u svojim romanima težio tome da se sve zasniva na znanstvenoj podlozi i da je sve to moguće u bližoj budućnosti.
Tako je u romanu predvidio izgradnju podmornice, mogući način njenog pogona i mogućnost iskorištavanja podvodnog svijeta. Moramo napomenuti kako je u Francuskoj sagrađena prva prava podmornica 1899. godine. Imala je velike sličnosti sa verneovom podmornicom u romanu.
U školskom lektirom izdanju roman je skraćen kako bi bio pristupačniji mlađem čitatelju jer originalan tekst sadrži mnoge pojmove iz zemljopisa, kemije i fizike. Osim toga nagomilani su i opisi i nabrajanja o životinjskim i biljnim vrstama koji odvraćaju pozornost čitatelja.
Događaje u romanu pisac je poredao kronološki, u vremenskom slijedu od saznanja o pojavljivanju nemani, dolaska likova na podmornicu pa sve do njihovog bijega. Boravak likova na podmornici pisac nam prikazuje kao epizode putovanja oko svijeta, a svako poglavlje nosi naslov u kojem je sažeta glavna tema poglavlja. Zanimljivo je to što nam sam završetak romana ne daje pravi odgovor o sudbini Nautilusa nego ostavlja mogućnost nastavka priče o kapetanu Nemu.

TEMA, PROSTOR I RADNJA ROMANA

Tema ovog romana svjetske omladinske književnosti opis je putovanja profesora Aronnaxa i dvojice njegovih pratilaca svjetskim morima u neobičnoj podmornici tajanstvenog kapetana nema. Ideje ovog romana su ujedno bile i glavne poretačke ideje cijelog 19. stoljeća koje jos nije saznalo da znanost i napredak tehnologije mogu imati i svoje ružno lice. Opisivale su profesora Aronnaxa zbog njegove strastvene predanosti znanosti. Suprotnost profesoru bio je kapetan Nemo koji od ostatka svijeta ljubomorno skriva svoja otkrića. U liku kapetana Nema prikazano je kako se čovjek može izolirati od svijeta i sami završiti u zločinu zbog postavljanja granice između dobra i zla.
Radnja romana odvija se uglavnom u podmorju Indijskog, Tihog i Atlantskog oceana te crvenog mora i Sredozemlja. Započinje 1867. godine kada je krenula potraga za "čudnom nemani. " dana 7. studenog iste godine dospjeli su putnici s fregate "Abraham Lincon" na "Nautilus" i na njemu proveli gotovo deset mjeseci. To je vremenski okvir ove neobične i uzbudljive pustolovne priče.

LIKOVI ROMANA 20 000 MILJA POD MOREM

Likovi romana: kapetan Nemo, profesor Pierre Aronnax, profesorov sluga Flamanac Conseil, Ned Land

KAPETAN NEMO- vlasnik i zapovjednik neobične podmornice čovjek koji se odrekao vlastitog imena, ljudi i kopna.
Nemo je bogat i moćan. Bogatstvo i odlično obrazovanje omogućili su mu da sagradi savršeno sredstvo na podmorsku plovidbu na kojem izolirano živi s malom i slijepo odanom posadom. Na Nautilusu je sve prilagođeno njegovom načinu života. Osoba je snažnog duha koja je usmjerena samo k osveti. Tek pri kraju svog boravka na podmornici prof. Aronnax naslućuje da je kapetan Nemo nesretno izgubio ženu i djecu i da zbog toga pati :
" Na stijeni u dnu sobe, ispod portreta njegovih heroja, vidjeh sliku neke mlade žene s dvoje mlade djece. Kapetan nemo ih je gledao nekoliko trenutaka, pruži prema njima ruke i zatim kleknu i briznu u plač"

PROFESOR PIERRE ARONNAX- francuski prirodoslovac i poznat stručnjak

Kada nesretnim slučajem završi na podmornici želi vidjeti sve, sve zabilježiti i zbog oduševljenja prema svemu ne osjeća želju da pobjegne Divi se kapetanu Nemu i njegovim tehničkim dostignućima i sluti da je taj čovjek jako nesretan. Profesor će svoje zapise s putovanja iznijeti javnosti jer smatra da znanstvene spoznaje nisu vlasništvo jednog čovjeka već opće ljudsko dobro.

FLAMANAC CONSEIL- Odan je. Smiren i praktičan. Radi sve za dobrobit svoga gospodara reklo bi se da je hladan i bezosjećajan, ali on je svoj skroman život predodredio služenju velikom čovjeku.

NED LAND – prostodušni je Kanađanin, voli slobodu, prostranstva, lov i nevoli zatvoren prostor poput podmornice.
Čezne za rodnim krajem, a prijao bi mu i obrok sa životinjskim mesom. Nagao je, ne nose ga znanstveni motivi već želja za slobodom te uporno planira bijeg. Oličje životne vitalnosti i slobode.

JEZIK I STIL PISANJA ROMANA

Izvorni oblik romana je na francuskom jeziku stoga ne možemo govoriti puno jeziku pisanja, već samo o nekim stilskim posebnostima.
Pisac se u ovom romanu pokazao kao izvrstan pripovjedač, te nam svoje likove iz poglavlja u poglavlje vodi kao iz epizode u epizodu.
Za pripovjedača romana pisac odabire profesora Aronnaxa koji pripovijeda u 1. licu ,a time opisi putovanja i znanstvenih otkrića čitatelju postaju privlačniji i uvjerljiviji.
Prilikom pripovijedanja pisac miješa književno-umjetnički stil sa znanstvenim.
Čitajući djelo trebamo obratiti pažnju na: zanimljivu i uzbudljivu fabulu, posebnosti pripovijedanja u 1. licu, te postupno karakteriziranje likova.

ZAKLJUČAK

U njegovim romanima naći ćemo pogrešnih mišljenja i netočnih podataka. To nisu bile samo njegove zablude, već i zablude njegova vremena, međutim time njegova zasluga promicatelja znanosti nije umanjena. Mnogi su veliki ljudi, među njima znanstvenici i istraživači isticali kasnije da su za svoja djela i pothvate nalazili poticaje u knjigama nadahnutoga Izmišljatora. Među njima je i slavni američki avijatičar i istraživač admiral Richard Byrd. Godine 1929. u trenutku kad polijeće zrakoplovom na Južni pol, onima koji ga ispraćaju i oduševljeno mu mašu, admiral se obraća riječima « To me Žil Vern vodi!». Vernea su odmah sa oduševljenjem prihvatili mladi čitatelji, a «gutali» su ga i stariji. Spomenimo da su neki njegovi romani tiskani najprije u nastavcima u podliscima dnevnih novina kako bi bili dostupni širem čitateljstvu.
Napokon, možemo se zapitati kako i koliko današnji tinejdžeri, koji se igraju na računalima, doživljavaju već pomalo naivan i zastarjeli svijet Vernovih junaka? Odgovor je: osamdeset godina nakon piščeve smrti njegova djela se tiskaju posvuda i u najrazličitijoj opremi- od raskošnih reprint izdanja (ponovljeno tiskanje prvotnog ili starijeg izdanja istog naslova) do jeftine džepne knjige ili školske lektire.