Marketing u skolskoj knjiznici

U uvodnom dijelu potrebno je definirati osnovne pojmove kao što je marketing i društveni marketing. Prema Američkom marketinškom udruženju (AMA – American Marketing Association) marketing je organizacijska funkcija i niz procesa za stvaranje, komuniciranje i isporuku vrijednosti klijentima te za upravljanje odnosima s klijentima na način koji koristi organizaciji i njezinim dioničarima .
Također postoji marketing koji se koristi odnosno provodi da bi se izravno riješio određeni društveni problem ili postigao određeni cilj. Društveni marketing provode neprofitne i vladine organizacije kako bi promicale točno utvrđeni cilj .
Društveni marketing se može definirati kao dizajniranje, primjena i kontrola programa koji rade na povećanju prihvaćenosti društvene ideje ili prakse u ciljnoj skupini korisnika/potrošača. Primjena marketinga u procesu realizacije društvenih ciljeva koji kao ishodište nemaju prvenstveno dobit nego zadovoljenje potreba koje imaju općedruštveni/socijalni karakter .

MARKETING ŠKOLSKIH KNJIŽNICA

Marketing školskih knjižnica predstavlja vrlo važan faktor u samoj promociji znanja kroz osnovno i srednjoškolsko obrazovanje mladih osoba. Bez odgovarajućeg marketinga školske knjižnice postaju samo pasivna mjesta na kojima se može dobiti tražena informacija. U internet okruženju, u kojem je današnji način poslovanja i informiranja nemoguće zamisliti, školske knjižnice bez odgovarajućeg marketinga sve više odlaze u drugi plan. Marketing u školskim knjižnicama omogućit će promoviranje usluga na najisplativiji način gdje se u samo središte provođenja marketinga stavlja osoblje školskih knjižnica jer upravo osoblje dostavlja kvalitetnu uslugu pomoću koje će se korisnik (učenik) ponovno vratiti po informacije. Kod kreiranja marketinga školskih knjižnica potrebno je krenuti od ciljne skupine odnosno potrebno je odgovoriti na nekoliko pitanja:
Tko su korisnici usluga i njihova segmnetacija?
Korisnici školskih knjižnica su prvenstveno učenici koji pohađaju određenu školsku ustavnu i osoblje škole (učitelji, profesori, adminstrativno osoblje i sl.). Marketing školskih knjižnica potrebno je usmjeriti na učenike jer oni predstavljaju najveći broj korisnika odnosno ciljnu skupinu. Segmentacija korisnika se u većini slučajeva može napraviti prema dobnim skupinama odnosno razrednim odjeljenjima. (knjižnični fond za učenike petih razreda, učenike niži razreda, knjižnični fond za učenike prvog razreda srednje ekonomske škole i sl.)
Koji je glavni motiv korištenja školske knjižnice?
Učenici većinu svojih potreba za uslugama školske knjižnice temelje na literaturi za obveznu lektiru, literaturi za potrebe izrade seminara, eseja, pomoćnoj literaturi za učenje te literaturi koju će koristiti u svoje slobodno vrijeme i na temelju vlastite inicijative za određenom tematikom.
Koje usluge su korisnicima trenutno na raspolaganju, a koje usluge treba osigurati u budućnosti?
Školske knjižnice točno trebaju definirati svoju misiju i viziju, a na temelju toga ciljeve koji mogu biti dugoročni ili kratkoročni i na taj način unaprijediti postojeće usluge. Za primjer se može uzeti tehnička i informatička opremljenost školskih knjižnica. Naime, ako školska ustanova ne posjeduje projektor onda školska knjižnica, da bi privukla što više korisnika, može težiti realizaciji određenih aktivnosti u smislu prikupljanja financijskih sredstava za kupnju projektora.
Formuliranje ciljeva predstavlja vrlo bitnu komponentu samog marketinga jer će se upravo na osnovi potencijalnih potreba školske knjižnice kreirati i marketing aktivnosti. Ako je prioritet školske knjižnice kupnja obvezne školske lektire, onda bi i sve marketing aktivnosti trebale biti usmjerene upravno na školsku lektiru.
Nakon definiranja korisnika usluga potrebno je odrediti način na koji će se korisnici usluga, odnosno učenici privući u školske knjižnice. Knjižnice mogu odrediti svoje prilike, prijetnje, snage i slabosti, odnosno napraviti tzv. SWOT analizu (školska knjižnica posjeduje raznovrsnu i bogatu građu, posjeduje prostore za učenje gdje je osigurana tišina i optimalna temperatura, osoblje knjižnice ima individualan pristup učeniku, školska knjižnica organizira različite aktivnost na tjednim razinama kako bi privukla učenike/korisnike itd.) Ako školska knjižnica ne posjeduje neke od navedenih dijelova SWOT analize, onda svoje marketing aktivnosti može usmjeriti upravo prema svojim slabostima kako bi one postale snage školske knjižnice.

ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA

Kako bi školska knjižnica u što boljoj mjeri zadovoljila potrebe svojih korisnika, može organizirati na razni škole istraživanje i to u obliku kratke anonimne ankete gdje će između ostalog utvrditi svoje nedostatke. (pitanja: Što najviše nedostaje u školskoj knjižnici? Kako biste ocijenili ljubaznost i stručnost osoblja? Koju literaturu bi voljeli pronaći u svojoj knjižnici? Da li biste se voljeli aktivno uključiti u rad knjižnice?...) Također se mogu organizirati, na mjesečnoj razini, okrugli stolovi između predstavnika razrednog odjeljenja, osoblja knjižnice i profesora kako bi se razgovaralo o potencijalnim idejama, problemima i potrebama.

MARKETING MIKS

Marketing miks školskih knjižnica odnosi se na proizvod, cijenu, distribuciju i promociju. Prvenstveni cilj, u smislu marketing miksa školskih knjižnica, odnosi se na dobivanje prave ravnoteže sva četiri elementa te ako je jedan dio miksa loše definiran, to će se odraziti i na ostale dijelove marketing miksa.
Proizvod školskih knjižnica odnosi se na različiti asortiman usluga u vidu posudbe, stručne pomoći kod izbora literature, različite radionice, informatička služba itd.
Cijena usluga u školskim knjižnicama za korisnike je u pravilu besplatna jer se školske knjižnice financiraju od strane ministarstva i djeluju kao neprofitne ustanove. Ako se usluga ne naplaćuje, potrebno je identificirati troškove koji proizlaze iz pružanja usluge.
Distribucija se odnosi na slobodan pristup knjižničnom fondu, segmentacija distribucije i to na način da se distribucija prilagodi specifičnim potrebama pojedinih grupa korisnika. Distribucija se može organizirati putem različitih knjižničnih punktova unutar knjižnice, u obliku međuknjižnične posudbe itd.
Promociju u školskim knjižnicama potrebno je organizirati u dva smjera. Promocija prema unutra - predstavljat će komunikacijski proces u smislu razmjene različitih obavijesti, poruka te interakciju knjižnice sa svojim korisnicima. (škola, učenici, nastavnici, roditelji itd.). Promocija prema van odnosi se na komunikacijski proces knjižnice sa širom javnosti, sa strukom, državnim institucijama itd.

PROMOTIVNE AKTIVNOSTI ŠKOLSKE KNJIŽNICE

Promotivne aktivnosti školske knjižice ovisit će o inovacijama odnosno programima koje je školska knjižnica osmislila, opremi (postojeća oprema i potencijalna oprema), izložbama koje su postavljene, novim knjigama, planu i programu rada, prostoru knjižnice i čitaonice, osoblju knjižnice, financiranju knjižnice, fondu knjižnice itd. Promotivne aktivnosti knjižnice ovisiti o uslugama koje knjižnica mora i želi promovirati (izrada letaka škole, izrada letaka knjižnice, izrada plakata za npr. večeri poezije u okviru izvannastavne aktivnosti učenika, promocijske aktivnosti u smislu približavanja knjiga i čitanja kroz projekt „Knjiga je prijatelj“, promocijske aktivnosti za stvaranje navika redovitog čitanja i korištenja knjižnice, promocijske aktivnosti za stvaranje uvjeta za pristup informacijama, promocijske aktivnosti u smislu suradnje između školskih knjižnica sa svrhom povećanja knjižnične građe, promocijske aktivnosti usmjerene prema zajednici i nevladinim organizacijama sa svrhom financiranja prethodno navedenih projekata itd.)

ZAKLJUČAK

Primjena marketinga u školskim knjižnicama vrlo je bitna jer s jedne strane nam osigurava rad školskih knjižnica te kvalitetnije ostvarivanje misije i ciljeva dok s druge strane primjena marketinga u školskim knjižnicama utjecat će na rješavanje općih problema škole kao institucije te će omogućiti bolje zadovoljavanje potreba samih korisnika. Bitno je naglasiti da i dobro formirana marketing strategija, dobro osmišljena promocija projekta, izložbe i sl. ne će biti realizirna ukoliko se ne razvije timski rad, međusobno povjerenje, komunikacija, otvorenost i poštivanje suradnika unutar određene školske institucije.

LITERATURA

1. Meler, M., Društveni marketing, Ekonomski fakultet u Osijeku, 1994.
2. Kotler, P., Upravljanje marketingom, Mate, Zagreb, 2008.
3. Marketing power, About the American Marketing Association. Dostupno na URL: http://www.marketingpower.com/AboutAMA/Pages/default.aspx (27. 05.2011.)