Jezična obilježja publicističkoga stila hrvatskog jezika

U ovom ću se seminaru baviti publicističkim stilom hrvatskog standardnog jezika. Krenuvši od novinarstva općenito prema glavnim značajkama hrvatskog publicističkog stila kroz primjere iz hrvatskih dnevnih i tjednih novina te s internetskih portala opisat ću leksičke i morfološke značajke publicističkog stila, najsloženijeg funkcionalnog stila hrvatskog jezika. Zaključit ću s analizom odnosa publicističkog i drugih funkcionalnih stilova te publicističkog stila i standardnog jezika osvrnuvši se na zadaću i odgovornost novinara.

2. O novinarstvu

U ljudskoj je prirodi žudnja za novostima. Ta žudnja potječe iz davnih vremena iz straha i nagona za održanjem. Novost obavještava suvremenog čovjeka kao i njegovog primitivnog praoca, suvremenu zajednicu kao i prvi ljudski čopor o opasnostima koje im prijete kao i o boljim životnim uvjetima. Žudnja je za novostima temelj novinarstva, organizirane djelatnosti da se što prije sazna i objavi glas o nekom novom događaju koji je važan za interese većeg broja ljudi te tako ima vrlo važnu društvenu funkciju. Već desetak tisuća godina prije novina postojao je glasnik, nositelj novih vijesti, reporter. U primitivnim je zajednicama on imao dobar vid i sluh te je morao zapažati sve što bi moglo naštetiti zajednici i što prije javiti. Od ovih najranijih pa do maratonskog trakača, prvog reportera kojeg bilježi povijest, reporteri su uvijek imali vrlo važnu ulogu u društvu. Preko rimske obavještajne službe pa do trubača i bubnjara koji su usmenim putem širili novosti stiglo se i do izuma tiska, što je početak novinarstva kakvo danas poznajemo. Izumom je tiska čovjek dobio jeftino sredstvo kojim može neograničeno prenositi svoje misli i zapažanje na neograničeno velik broj ljudi. Tisak je omogućio da znanje i svijest postanu dobro sviju, a ne samo odabranih pojedinaca. Tisak je također i začetak demokracije koja ne bi mogla postojati bez njega. Ipak, novinarstvo je u početcima tiska bilo ograničavano te je bilo privilegija onih kojima to vlast dopušta. (Horvat, 2003:21-23)
Sami početci novinarstva u svijetu pa tako i u Hrvatskoj kriju se u tiskanju letaka.(Horvat, 2003:21-23) Letci, kao preteče novinama, u Hrvatskoj se pojavljuju na njemačkom jeziku te donose vijesti o bitki na Mohačkom polju (1526.), opsadi Sigeta (1566.), padu Bihaća (1592.) itd. No, prve se novine u Hrvatskoj pojavljuju 1771. godine. To je zagrebački tjednik Ephemerides Zagrebienses od kojeg danas nije sačuvan nijedan primjerak.(Novak, 2005:30) Od tih su se novina, pa preko preporodnih Novina Horvatskih i Danice pa sve do danas, promijenila jedino sredstva kojima se vijest prenosi, ali je novinarstvo u svojoj srži ostalo isto. Uz današnje novine, televiziju i radio vrlo je razvijeno internetsko novinarstvo gdje su vijesti postale dostupnije, jeftinije i brže nego u klasičnim novinama. Kroz mnoštvo novina i različitih novinarskih žanrova od pojave prvih letaka i novina pa sve do 21. stoljeća u hrvatskom se jeziku razvio poseban publicistički stil koji pripada funkcionalnim stilovima hrvatskog standardnog jezika.

3. O publicističkom stilu općenito

Publicistički je funkcionalni stil standardnog jezika stil javnog priopćavanja te se njime služe novinari i publicisti. (Frančić, Hudeček, Mihaljević, 2005:243) Taj je stil hrvatskog standardnog jezika najsloženiji funkcionalni stil, a naziva se još i novinarski. Josip Silić navodi kako neki novinarstvom nazivaju pisanje i izdavanje dnevnih i periodičnih novina, a publicistikom tiskani materijal aktualnog kulturnog, književnog, drušveno-političkog života u dnevnim i periodičnim listovima, časopisima i zasebnim tiskovinama, a kako i sadržaj i novinarstva i publicistike kako su definirani ulaze u područje funkcionalnog stila o kojemu je riječ, često se naziva i novinarsko-publicističkim stilom. (Silić, 2006:75) Novinarstvo obuhvaća područje pisane, slušane te gledane aktualne informacije, što bi podrazumijevalo novine, radio, televiziju te u posljednje vrijeme internet kao medij koji svojom ažurnošću i praktičnošću polako počinje osvajati svijet.
Medij kao posrednik određuje i odašiljatelja poruke pa tako i primatelja, budući da se rađa svijest o javnoj prirodi poruke pa i jezika kojim je ona sročena. U takvu se suodnosu novinar, televizijski izvjestitelj pa čak i neprofesionalac, nalazi pod svojevrsnim društvenim opterećenjem jer ga on upućuje zajednici, društvu, masi te čak i ako je taj iskaz tematski usmjeren na određenu grupu ljudi novinar ne smije isključiti mogućnost da taj iskaz mogu čuti ili vidjeti baš svi. Prema tome, novinar na sebi nosi veliku drušvenu odgovornost. (Badurina, Kovačević, 2000: 19-20) Novinar se smatra posrednikom između zbivanja i čitatelja, slušatelja i gledatelja, a na njima leži velika odgovornost jer čitatelji i slušatelji prateći njih oblikuju svoju jezičnu svijest pa bi tako novinari i publicisti trebali upotrebljavati jezik usklađen sa zahtjevima standardnojezičnih normi. Novinar mora biti svjestan da čitatelji i slušatelji svakodnevno prate njegov jezik, da su svakim danom sve kritičniji pa i sve zahtjevniji prema njemu te im se on mora nametati onako kako odgovara razvoju njihove pismenosti. On nikako ne smije djelovati kao promicatelj samo jedne ideje ili kao poklonik jedne stranke. Dobar novinar mora voditi računa o tome da treba djelovati u interesu jezika i u interesu govornika, a to će postići samo djelovanjem u interesu jezika, a ne djelovanjem u interesu pojednih skupina govornika. Osim jezične norme novinar mora poštovati i normativnost žanrova pa će tako u jednom žanru birati jednu, a u drugom drugu članicu sinonimnog niza tako održavajući raznolikost jezika. (Silić, 2006:93-94)
Osim u službi pismenog odgoja čitatelja, slušatelja i gledatelja svaki novinarski žanr ima vrlo bitnu društvenu funkciju. Funkcije su novinarskih medija informativna, propagandna (promidžbena), pedagoška (odgojna), popularizatorska, agitativna te zabavna. U okviru publicističkog funkcionalnog stila ostvaruje se mnogo različitih žanrova koji su nastali kao posljedica mnogobrojnih funkcija novina, radija i televizije.
To su žanrovi koji obavještavaju te koji su bliski književnomumjetničkom stilu. Za prve je karakteristična uporaba neutralnih jezičnih sredstava te su u službi informativne, pedagoške i popularizatorske funkcije. Toj skupini pripadaju vijest, komentar, kronika, intervju, reportaža, recenzija i anketa. Drugu skupinu čine kratka priča, kozerija, humoreska, esej, feljton, nekrolog itd. te je za nju karakteristična uporaba ekspresivnih jezičnih sredstava, a funkcije koje izvršava su propagandna, agitativna te zabavna. (Frančić, Hudeček, Mihaljević, 2005:243)
Koliko ekspresivnosti, individualnosti, subjektivnosti, emocionalnosti, figurativnosti ima u jednim, a koliko u drugim žanrovima nije lako utvrditi, ali ti čimbenici igraju vrlo važnu ulogu u novinarskim žanrovima. Ipak, novinarski se stil znatno razlikuje od književnoumjetničkog jer su novinarske ocjene i procjene otvorene, odnos je prema činjenicama izravan i točan, a smisao je iskazan neposredno. (Silić, 1997: 497-500) No, njihovu povezanost dokazuje i postojanje književnog novinarstva, graničnog područja između književnosti i novinarstva.

4. Leksičke značajke publicističkog stila

Kako je publicistički stil najbliži književnoumjetničkom u njemu su vrlo česta mnoga formalna sredstva koja pridonose toj sličnosti te koja se inače nalaze u književnoumjetničkom stilu. Ta su sredstva figure i tropi poput metafore, metonimije, kontrasta, ironije, igre riječima, poredbe i drugih. Osim ovih sredstava vrlo je česta i uporaba frazema, sinonima, internacionalizama te žurnalizama.

4.1. Metonimija

Metonimija označuje uporabu riječi u prenesenom značenju pri čemu se značenje riječi prenosi s jedne na drugu prema nekim određenim stvarnim odnosima. Umjesto jedne riječi koja označuje određeni pojam upotrebljava se druga riječ, odnosno drugi pojam koji je u nekoj stvarnoj vezi s prvim pojmom. ( Solar, 2005: 77-78) Metonimija je stilska figura koja je zastupljena u novinarskom stilu češće nego u drugim stilovima, a česta uporaba metonimije može se objasniti težnjom za jednostavnošću i sažetošću izraza. (Frančić, Hudeček, Mihaljević, 2005:250) U hrvatskim je medijima vrlo česta uporaba metonimije, a najčešće se koristi zamjena mjesto za ljude ili instituciju kao u primjerima (2) i (3).

(1)U trenutku sam se sjetio riječi Ivana Ljubičića, našeg prvog reketa na dvoboju protiv Amerikanaca… (Rekord, 12.veljače 2003., str. 6)

(2) Pantovčak i Banski dvori dobro su funkcionirali na summitu, djelovali su skladno, premda ne odveć prisno, i zadovoljni obavljenim poslom. (Globus, 10. travnja 2009., str.39)

(3) Svi gledaju u Washington, jer odavde očekuju konkretnu, jednostavnu akciju, koja bi riješila probleme što ih regija ima s EU. (Globus, 10. travnja 2009., str. 24)

4.2. Metafora

Metafora je nedoslovna uporaba jezičnih oblika kojom se upućuje na poredbu s kojim pojmom ili na preneseno značenje. Metafore su vrlo uobičajene u običnom govoru i pismu, a većina je metafora toliko uobičajena da ih više ne smatramo metaforama. (Trask, 2005: 197) Metafora je postala i iznimno čestom stilskom figurom u publicističkom stilu. Te su metafore uglavnom imenske ili glagolske te su jako kreativne. (Frančić, Hudeček, Mihaljević, 2005:316)

(4) Ulaznice za rokerski Cirque du Soleil planule su u nekoliko sati pa je organizator na brzinu dogovorio dodatni koncert. (Globus, 10. travnja 2009., str. 60)

(5) U Leipzigu se odigralo ključno prvo poluvrijeme povijesne utakmice dovršene u Berlinu 9. studenoga kad su prosvjednici srušili prvu ciglu zloglasnog zida. (Globus, 3. travnja 2009., str. 76)

(6) No, na odluku o privremenom Bavčarovu ostanku na čelu Istrabenza najviše se obrušio Zoran Janković. (Globus, 10. travnja 2009., str. 29)

(7) Slično smo mogli uočiti u poslovnim rezultatima HPB-a, kojoj se agresivniji nastup na financijskim tržištima naših istočnih susjeda obio o glavu. Nije da se i neki drugi nisu znali tamo zaigrati, no u njihovim bilancama to nije moglo ostaviti tako dubokog traga. (Globus, 10. travnja 2009., str.31.)

4.3. Sinonimija

Sinonimi su riječi koje imaju ista ili gotovo ista značenja. One nisu uvijek međusobno zamjenjive nego se često razlikuju ili po stupnju formalnosti ili po svojim konotacijama. (Trask, 2005: 395-396). U publicističkom su stilu sinonimi dopušteni te pridonose živosti pripovijedanja i to posebno u njegovim slobodnijim žanrovima kao što su esej i feljton. (Frančić, Hudeček, Mihaljević, 2005:305). Sinonimi se mogu pojavljivati u istoj rečenici baš zbog raznolikosti jezika, ali se mogu pojavljivati i u različitim žanrovima s obzirom na stupanj formalnosti.
(8) Dakle, ako se bojite da će vas partner prevariti, što možete napraviti. Možete napraviti to da mu budete interesantni, zanimljivi, zabavni… (Živjeti zdravo, prilog Glasa Slavonije, travanj 2009., str. 22)

(9) Pokušajte ga ponekad iznenaditi tako da predložite seks kad se to od vas najmanje nada. Predložite mu da vodite ljubav gdje nikad niste. (Živjeti zdravo, prilog Glasa Slavonije, travanj 2009., str. 22)

(10) Njegova je jedina zadaća izbaviti vas, spasiti, od ništavila. (Cosmopolitan, siječanj 2009., str. 16)

4.4. Frazemi

Frazem je veza riječi od najmanje dvije riječi koja ima stalan sastav i raspored sastavnica, a značenje mu se obično ne izvodi iz značenja sastavnica jer one, ili bar neke on njih, doživljavaju semantičku pretvorbu. Frazemi su u publicističkom stilu vrlo česti, pogotovo u naslovima, kolumnama i komentarima te sportskim rubrikama. Često se u publicističkom stilu zamijeni neki dio frazema, npr. umjesto prvi se mačići u vodu bacaju, kaže se drugi se mačići u vodu ne bacaju. Time se aludira na frazem, ali se frazem ne navodi u cijelosti te se tako krši jedna od glavnih značajki frazema, a to je nepromjenjivost njegovih sastavnica. Neki su frazemi poput ne držati vodu, pao kamen sa srca, Ahilova peta već toliko česti da se smatraju žurnalizmima. (Frančić, Hudeček, Mihaljević, 2005:311-314)

(11) Kristijan Magaš od početka sezone plesao je na žici. (Sportske novosti, 16. travnja 2009., str. 24)

(12) Slično smo mogli uočiti u poslovnim rezultatima HPB-a, kojoj se agresivniji nastup na financijskim tržištima naših istočnih susjeda obio o glavu. (Globus, 10. travnja 2009., str. 31)

(13) Ali da s hrvatskim predsjednikom još dugo neće naći zajednički jezik, Mesić mu je itekako dao do znanja. (Globus, 10. travnja 2009., str. 4)

(14) Crni su se oblaci nadvili nad daljim nastupima hrvatske nogometne reprezentacije na SP-u Japanu. (Sport7, 4. lipnja 2002., str.4)

(15) Voditeljica Vanja Halilović okrenula je, čini se, novu stranicu u životu. Nakon što je promjenila boju kose, ovih se dana počastila i novom tetovažom.
(Story, 24. prosinca 2008., str. 106)

4.5. Eufemizmi

Eufemizam označava zamjenjivanje nekih riječi, koje se smatraju zbog bilo kojeg razloga opasnima ili nepristojnima, nekim blažim izrazima. (Solar, 2005:79) U publicističkom se stilu koriste ili da bi se ublažilo značenje ili zbog sve važnije političke korektnosti. Josip Silić navodi da se često eufemizmima koristi da bi se ismijalo nekog te tako postigao humor (omalovažavanje osobe, predmeta, događaja, pojave). (Silić, 1997: 504)

(16) U industrijskoj ulici u Požegi provaljeno je u autobusni kolodvor iz kojeg je otuđen novac. (Glas Slavonije, 15. travnja 2009., str. 11)

(17) Prema podacima tamošnjeg Ministarstva zdravlja, ta zemlja je druga na svijetu po broju pretilih, iza SAD.
(http://www.nacional.hr/clanak/36328/najtezi-covjek-na-svijetu-ima-560-kilograma, 21. travnja 2009.)

(18) Među žrtvama svjetske gospodarske krize našle su se i ljubavnice bogatih menadžera, objavio je britanski list Daily Telegraph.
(http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=e363cfbc-12c7-46a6-aef1-be89f5f479d3&ref=rss, 21. travnja 2009.)

4.6. Internacionalizmi

Internacionalizmi su riječi koje u više jezika imaju isto osnovno značenje i u svojoj osnovi isti izraz. Publicistički ih je stil posebno pun te se mogu smatrati jednim od njegovih glavnih obilježja. Jezični su puristi često postavljali pitanje treba li takve riječi rabiti ili ne. Josip Silić tvrdi da su to nenacionalne riječi te da su sva profesionalna područja bez njih nemoćna pa tako i novinarstvo. Te su riječi postale činjenicom svakog civiliziranog nacionalnog jezika, ali i činjenicom novinarskog standarda. Također, tvrdi da će te riječi katkad biti jače ili punije smislom od nacionalnih kao kod misterij i tajna te diaboličan i đavolski.

(19) Iako se ne zna točan iznos intervencija, spekulira se kako je dosad potrošeno oko 2,5 milijardi eura slovenskih deviznih rezervi.
(Nacional, 14. travnja 2009., str. 26)

(20) Premda je intencija akcijskog plana za turizam jasna- smanjiti HRT pretplatu radi rasterećenja poslovanja poduzeća u turističkom sektoru-razgovori oko razrade zadanih modela između čelništva HRT-a i Ministarstva tek predstoje. (Glas Slavonije, 15.travnja 2009., 2. str)

(21) Stanje u hrvatskom svinjogojstvu je alarmantno. (Ekonomija, prilog Glasa Slavonije, 15.travnja 2009., str. 5)

(22) Jer smo jednostavno uvijek zaigrani i to nam je divna satisfakcija, koliko god to bilo teško prihvatiti. (Cosmopolitan, siječanj 2009., str. 41)

(23) Nakon Strasbourga Obama je helikopterom transferiran u Njemačku. (Globus, 10. travnja 2009., str. 35)

(24) Unija nema ni lidera s vizijom, koji bi prevladao cinizam trenutka. (Globus, 10. travnja 2009., str. 24)

4.7. Žurnalizmi

Žurnalizmi su ustaljene fraze i klišeji svojstveni publicističkom stilu jednog društva u određenom vremenskom periodu. Neki od njih su zahlađeni odnosi, neriješeno pitanje, dogovoreni aranžamani, biti pod velikim pritiskom, kockarska igra, držati situaciju u rukama, ključni ljudi, politički kuloari, nepobitne činjenice, ukazati povjerenje, tvrda struja, legalni kanali, strateški interes, doseći kritičku točku... (Silić, 1997: 509)

(25) Matković se povukao iz promoviranja projekta prije proglašenja pobjedničkog rada koji je u javnosti izazvao kontroverze. (Globus, 10. travnja 2009., str. 7)

(26) Igor Bavčar, jedan od posljednjih glavnih aktera slovenske političko-ekonomske scene... (Globus, 10. travnja 2009., str. 26)

(27) Barcelona će pustiti svog nogometaša Argentinca Lionela Messija(21) na Olimpijske igre u Peking samo ako im Fifa zaprijeti sankcijama.
(http://www.24sata.hr/sport/clanak/barca-pusta-messija-samo-pod-prijetnjom-sankcija/72764/, 22. travnja 2009.)

4.8. Kontrast

Kontrast je figura suprotstavljanja riječi istovrsna sadražaja po svojoj sadržajnoj razni.( Silić, 1997:500) U publicističkom je stilu često izvor humora, ali najčešće se suprotstavljanjem dolazi do naglašavanja dviju različitih stvari.

(28) Uštogljena Engleskinja(Nicole Kidman) preuzima ranč u Australiji i uz pomoć grubog, ali zgodnog nadglednika pretvara ga u raj. Jako kičasto, ali i vrlo atraktivno. (Cosmopolitan, siječanj 2009., str. 32)

(29) Stručnjaci najavljuju kako Facebook i MySpace uskoro neće biti samo mjesto za ćaskanje, nego i poslovno umrežavanje. (Cosmopolitan, siječanj 2009., str. 89)

4.9. Ironija

Ironija je stilska figura u kojoj se nešto izražava putem suprotnosti, tj. misli se zapravo suprotno od onoga što se izravno kaže. (Solar, 2005:86) U publicističkom je stilu ona vrlo čest način stvaranja humora i to pogotovo u kolumnama u kojima je dozvoljena veća sloboda.

(30) Golemi kamen pao je sa srca Barracka Obame. Višemjesečna operacija američke diplomacije urodila je ovih dana plodom i Obama je ispunio svoje predizborno obećanje naciji: Hrvatska je postala saveznicom SAD-a. (Globus, 10. travnja 2009., str. 44)

5. Morfološke i sintaktičke značajke publicističkoga stila

5.1. Navesci

U publicističkom je stilu svakako češći oblik bez naveska, ali se mogu pronaći i oblici s navescima.
(39) Predblagdansko raspoloženje već danima vlada u domu našeg najpoznatijega glumca Gorana Višnjića. (Story, 24.prosinca 2008. str. 13)

(40) Iako su se mnoge ljepotice trudile kako bi zavele hrvatskog nogometnog reprezentativca... (Story, 24.prosinca 2008. str. 38)

5.2. Sklonidba brojeva

Iako se u hrvatskom razgovornom stilu sve rijeđe i rijeđe sklanjaju brojevi, publicistički stil još sklanja brojeve, no utjecaj je razgovornog stila neizbježan te se mogu naći i nesklonjeni oblici brojeva.

(41) Godišnji rezlutati poslovanja za 2008. naše tri najveće banke... (Banka, travanj 2009., str. 9)

(42) Međusobni antagonizam dvaju političara, nastupio je prije nekoliko godina...
(http://www.nacional.hr/clanak/48958/nezadovoljstvo-biraca-i-uspon-austrijske-desnice, 22.travnja 2009.)

5.3. Uporaba neodređenih i određenih pridjeva

U publicističkom je stilu češća uporaba određenih pridjeva pa se tako događa da čak i pridjevi poput Ivanov i onakav koji imaju samo neodređeni oblik dolaze u određenom te se tako moze naći Ivanovog umjesto Ivanova i onakvog umjesto onakva.

(43) ...da mu je mobitel zvonio čitava dana... (Globus, 10. travnja 2009., str. 7)

(44) ...sveteći se na taj način predsjedniku kluba Uljanu uzbog njegovog oštrog jezika... (Sportske novosti, 16. travnja 2009., str. 19)

5.4. Redukcija glagolskih vremena

U hrvatskim medijima, pogotovo kod izvještavanja, dolazi do potpune redukcije glagolskih vremena na prezent, perfekt i futur. Prošla su vremena aorist, imperfekt, pluskvamperfekt zamijenjena perfektom koji je postao jedinstvenim glagolskim vremenom za izricanje glagolske radnje. Time se osim jednostavnosti postiže i dojam objektivnosti jer druga vremena ostavlju dojam veće ekspresivnosti.

(45) ...hokejaši kluba Medveščak nakratko su odbacili teške oklope i zamijenili ih svečanim odijelima i zimskom odjećom. (Story, 24.prosinca 2009., str.6)

(46) Da najveće srce imaju oni najmanji, pokazali su mali sportaši sudjelovanjem u humanitarnom projektu “Mali sportaši”. (Story, 24.prosinca 2009., str.8)

(47) Miroslav Šeparović, novi ustavni sudac, položit će svečanu prisegu pred predsjednikom Stjepanom Mesićem u utorak 14.travnja u Uredu predsjednika. (Nacional, 14.travnja 2009., str. 9)

5.5. Upravni govor

U različitim se funkcionalnim stilovima govor prenosi na različite načine. U publicističkom se stilu doslovno prenose tuđe riječi ili citiraju drugi izvori ne rabeći neupravni govor, nego upravni.

(48) “Da ste novac koristili razumno, u Hrvatskoj odavno više ne bi bilo siromašnih”, ponavljaju šefovi njezina ureda u Zagrebu. (Globus, 17. travnja, str.40)

(49) “Strah me išta pomisliti, plašim se i nadati”, shrvano nam je ispričala Martinova pomajka Dragana Opačak, koja je s mladćevim ocem Željkom dežurala na Jednici intenzivne njege u osječkoj bolnici. (Slavonski dom, 16. travnja 2009., str.7)

(50) “Odlično izgleda i strašno je funkcionalno”, govorili su mladi reprezentativci, koji su u Senecu bili već prošle godine. (Sportske novosti, 16. travnja 2009., str.11)

Zaključak

Vrlo je zanimljiv odnos publicističkog stila prema drugim funkcionalnim stilovima, ali i prema standardnom jeziku. Publicističkom su stilu na raspolaganju svi ostali stilovi. On svojim sadržajem, tematskom raznorodnošću, ali i tipovima iskaza zadire u sve sfere života. Zbog tematskih će se obilježja u publicističko kazivanje uključiti i obilježja drugih stilova pa će tako ako je tema svakodnevni život neizbježna biti uporaba razgovornog stila te jezika te zajednice, a ako je tema administrativno-pravna, iskaz će uključivati jezik koji je prati, a isto vrijedi i za znanstvenu temu i stil. Osim u ovim slučajevima gdje tema određuje stil, publicistički stil rijetko može pobjeći razgovornom stilu baš zbog njegove dinamičnosti i dnevne protočnosti gdje se događa veliko propuštanje elemenata razgovornog stila pogotovo u medijima koji se služe živim govorom. U odnosu prema standardnom jeziku publicistički stil ima tendenciju biti hiperkorektan rigoroznim uvođenjem norme ili njezinom krivom ili predosljednom primjenom. Također, jezik publicistike prisvaja i niz pomodnih trendova i ideološki obojanih jezičnih elemenata bez pravog jezičnog opravdanja.
Iz ovoga proizlazi da je govor medija posebno izložen brojnim utjecajima i opterećenjima koja proizlaze iz njegove složene društvene uloge. Publicistički je stil s jedne strane u položaju naglašene jezične odgovornosti, a s druge strane pod povećalom brojnih kritičara. Svaki je čitatelj, slušatelj ili gledatelj potencijalni kritičar, a svaki jezični stručnjak u aktivnom kritičkom suodnosu s njime. (Badurina, Kovačević, 2000:25-26) Na novinaru je, svakako, vrlo težak zadatak, snositi odgovornost za razvoj jezične svijesti publike, zadovoljiti kritičare i u isto vrijeme ostati dosljedan svome stilu.

A)Teorijska literatura

1. Badurina, Lada, Kovačević, Marina, Publicistički stil – problematizacija pojma, u: Riječki filološki dani 3., Zbornik radova, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2000.
2. Frančić, Anđela; Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica, Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2005.
3. Horvat, Josip, Povijest novinstva Hrvatske 1771-1939., Golden marketing- Tehnička knjiga, Zagreb, 2003.
4. Novak, Božidar, Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeću, Golden marketing- Tehnička knjiga, Zagreb, 2005.
5. Silić, Josip, Novinarski stil hrvatskoga standardnog jezika,u: Kolo 6, br. 3, 1997.
7. Silić, Josip, Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika, Disput, Zagreb, 2007.
8. Solar, Milivoj, Teorija književnosti , Školska knjiga, Zagreb 2005.
9. Trask, Robert Lawrence, Temeljni lingvistički pojmovi, Školska knjiga, Zagreb, 2005.

B) Izvori

I) Novine i časopisi
1. Banka, travanj 2009.
2. Cosmopolitan, siječanj 2009.
3. Glas Slavonije, 15. travnja 2009.
4. Globus, 3. travnja 2009
5. Globus, 10. travnja 2009.
6. Globus, 17. travnja 2009.
7. Ekonomija, prilog Glasa Slavonije, 15.travnja 2009.
8. Nacional, 14. travnja 2009., str. 26
9. Rekord, 12.veljače 2003.
10. Slavonski dom, 16. travnja 2009.
11. Sport7, 4. lipnja 2002.
12. Sportske novosti, 16. travnja 2009.
13. Story, 24. prosinca 2008.
14. Živjeti zdravo, prilog Glasa Slavonije, travanj 2009.

II) Internetski izvori

1.http://www.24sata.hr/sport/clanak/barca-pusta-messija-samo-pod-prijetnjom-sankcija/72764/, 22. travnja 2009.
2.http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=e363cfbc-12c7-46a6-aef1-be89f5f479d3&ref=rss, 21. travnja 2009.
3.http://www.nacional.hr/clanak/36328/najtezi-covjek-na-svijetu-ima-560-kilograma, 21. travnja 2009.
4.http://www.nacional.hr/clanak/48958/nezadovoljstvo-biraca-i-uspon-austrijske-desnice, 22.travnja 2009.

PROČITAJ / PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:

ASTRONOMIJA | BANKARSTVO I MONETARNA EKONOMIJA | BIOLOGIJA | EKONOMIJA | ELEKTRONIKA | ELEKTRONSKO POSLOVANJE | EKOLOGIJA - EKOLOŠKI MENADŽMENT | FILOZOFIJA | FINANSIJE |  FINANSIJSKA TRŽIŠTA I BERZANSKI    MENADŽMENT | FINANSIJSKI MENADŽMENT | FISKALNA EKONOMIJA | FIZIKA | GEOGRAFIJA | INFORMACIONI SISTEMI | INFORMATIKA | INTERNET - WEB | ISTORIJA | JAVNE FINANSIJE | KOMUNIKOLOGIJA - KOMUNIKACIJE | KRIMINOLOGIJA | KNJIŽEVNOST I JEZIK | LOGISTIKA | LOGOPEDIJA | LJUDSKI RESURSI | MAKROEKONOMIJA | MARKETING | MATEMATIKA | MEDICINA | MEDJUNARODNA EKONOMIJA | MENADŽMENT | MIKROEKONOMIJA | MULTIMEDIJA | ODNOSI SA JAVNOŠĆU |  OPERATIVNI I STRATEGIJSKI    MENADŽMENT | OSNOVI MENADŽMENTA | OSNOVI EKONOMIJE | OSIGURANJE | PARAPSIHOLOGIJA | PEDAGOGIJA | POLITIČKE NAUKE | POLJOPRIVREDA | POSLOVNA EKONOMIJA | POSLOVNA ETIKA | PRAVO | PRAVO EVROPSKE UNIJE | PREDUZETNIŠTVO | PRIVREDNI SISTEMI | PROIZVODNI I USLUŽNI MENADŽMENT | PROGRAMIRANJE | PSIHOLOGIJA | PSIHIJATRIJA / PSIHOPATOLOGIJA | RAČUNOVODSTVO | RELIGIJA | SOCIOLOGIJA |  SPOLJNOTRGOVINSKO I DEVIZNO POSLOVANJE | SPORT - MENADŽMENT U SPORTU | STATISTIKA | TEHNOLOŠKI SISTEMI | TURIZMOLOGIJA | UPRAVLJANJE KVALITETOM | UPRAVLJANJE PROMENAMA | VETERINA | ŽURNALISTIKA - NOVINARSTVO

preuzmi seminarski rad u wordu » » » 

Besplatni Seminarski Radovi