|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Knjižničar – katalogizator u knjižnici
Važnost i uloga katalogizatora danas
Vještine i znanja, kakva bi trebali razvijati knjižničari katalogizatori
u svakodnevnoj djelatnosti, su razumljivo vrijedan znanstveno – informacijski
resurs suvremenog društva. Takve kompetencije su neophodno potrebne kao
izvor znanja, a od velike važnosti je nastojanje da se održi korak s okruženjem
koje se sve brže i brže mijenja, a osobito u polju tehnoloških inovacija
što izravno utječe na reorganizaciju informacijskih a time i obrazovnih
modela i obrazaca. Čak i sada, u vrijeme ekonomskih kriza, kada je primarni
interes većine institucija smanjenje troškova, katalogizatori svojom inovativnošću
moraju dokazati da se isplati biti fleksibilan te u mogućnosti ponuditi
širok raspon vještina u svrhu informacijske i obrazovne infrastrukture.
Konstantnim razvojem IT sektora došlo je do mnogih promjena i automatizacije
nekih procesa u informacijskim
sustavima, no važno je uvijek imati na umu da složen proces pun pomno
određenih pravila uz iznimke i različite varijante zapisa iziskuje temeljitost
i konciznost kakvu može ponuditi samo za takav rad prikladna i uvježbana
osoba, tj. katalogizator.
Postupci katalogizacije i klasifikacije se općenito, kolokvijalno govoreći,
smatraju svojevrsnim ''središnjim živčanim sustavom'' knjižničarske struke,
stoga je razumljivo da su katalogizatori, napose iskusni i kvalitetni
katalogizatori, od velikog značaja za svoje knjižnice. Katalogizatori
uglavnom nastoje dokazati sposobnost prilagodbe na tehnološku dinamiku
21. stoljeća, to se osobito očituje u primjeni, ali i sve bržem mijenjanju
i nadograđivanju računalnih programa koji automatiziraju sam proces. Takve
prilike iziskuju fleksibilnost i analitičnost; daju poticaj da se preispituje
daljnje mogućnosti prikaza, tj. da se generiraju najbolja moguća rješenja
s obzirom na kapacitet raspolagajuće tehnologije. No, s porastom tehnologije
proporcionalno raste i potreba za ''dovitljivim'' katalogizatorima. Danas,
u vrijeme globalno umreženih sustava, prostornog povećanja i uštede virtualne
memorije i sve veće rasprostranjenosti cyberspacea, fond svekolikog
znanja čovječanstva i svakojakih informacija je postao ne baš toliko veći,
koliko dostupniji u ogromnim razmjerima. Taj fenomen podrazumijeva i nicanje
raznovrsnih digitalnih knjižnica, no velik broj tih virtualnih informacijskih
središta je još uvijek vrlo neorganiziran, a dijelovi bibliografskih jedinica
su raspršeni u nekoliko različitih odredišta na mreži, usto su ponuđeni
vrlo oskudni, nepotpuni, ili netočni podaci o samom djelu i uvjetima nastanka.
U to sam se i sama mogla uvjeriti čestim pretraživanjima mrežnih prostora
u potrazi za nekim publikacijama ili informacijama, osobito onima potrebnima
u svrhu studija, nebrojeno mnogo puta sam naišla na vrlo neuredna spremišta
različitih digitalnih časopisa i knjiga. Upravo tu na snagu stupaju katalogizatori,
njihove vještine i njihovo znanje. Potrebne vještine i kompetentnost,
kakvima bi svaki katalogizator trebao težiti, činili bi ga potpuno prikladnim
za preuzimanje kontrole nad ''divljim prostranstvima interneta'', te bi
on dakako bio u mogućnosti izvući vrhunac iz svake dostupne tehnologije
što se tiče pronalaska i prezentacije informacija.
Razlozi u okviru kojih je potrebno razmotriti modernizaciju uloge katalogizatora:
- Društvene promjene
- Potreba za osobnim razvojem; kako stručnjaka tako i pojedinca
- U ekonomskom smislu, nadzor nad troškovima
- Tehnološki napredak rezultira promjenom tijeka rada, te iziskuje učenje
i primjenu novih vještina
- Dostupnost usavršenih procedura i alata
- Novi stilovi i načela upravljanja zbirkama i katalozima (pomicanje prioriteta
i širenje usluga bez dodatnih resursa)
- Najbolja moguća iskoristivost radnog vremena stručnjaka
- Promjena modela kooperativne katalogizacije
- Prijelaz sa tiskanih kataloga na one elektroničke, što iziskuje upućenost
i veće održavanje
- Potreba za vještinama u području arhiviranja web stranica
- Potreba za vještinama u korak sa sve većom izdavačkom djelatnošću
- Pojava i napredak u razvoju weba 2.0 i 3.0 – mogućnost opredijeljenja
korisnika za bogatije sadržaje; veća informacijska pismenost
- Sve veća očekivanja korisnika u vezi pronalaska i isporuke traženih
informacija
- Otvoren pristup informacijama; dostupnost institucionalnih repozitorija
- Promjene u potrebama, željama i očekivanjima korisnika ( mogućnost gotovo
trenutne replike korisnika na uslugu, odnosno informacijsku jedinicu,
širina izbora, usavršenost proizvoda i usluga, prilagodba knjižničnih
usluga )
Prijedlozi i savjeti za usavršavanje katalogizatorske djelatnosti:
- Kontinuirani rad; uvježbanost
- Suradnja i savjetovanje s mentorom ili iskusnijim kolegom
- Uvijek gledati cjelinu a ne samo odvojene dijelove odnosno publikacije
- Razvijene socijalne, tj. komunikacijske vještine
- Razvoj potrebnih upravljačkih vještina
- Neprestano traženje prilika za učenje i napredovanje
- Otvorenost u svim prilikama i za sve vrste informacija i saznanja
- Pružanje i primanje podrške od stručnih suradnika, tj. relevantnog osoblja
- Stvaranje poticajne radne atmosfere
- Učinkovit menadžment vremena, tj. predviđanje događaja u okviru vremenskih
razdoblja
- Realistična očekivanja u pogledu ciljeva koji se mogu postići
- Aktivna potraga i svjesnost mogućnosti učenja
- Načelo aktivnosti njegovano radije no ono reaktivnosti
- Neprestano informiranje i obaviještenost o aktualnim trendovima u katalogizaciji,
ali i knjižničarstvu općenito
Ako bismo slijedili navedene prijedloge u svrhu učinkovitije katalogizacije, tada možemo biti sigurni da smo adekvatno osposobljeni za identifikaciju novih, ali i u većoj mjeri promjenjivih radnih uloga u bilo kojem trenutku karijere. Implementacijom novih kompetencija možemo vidljivo usavršiti našu ulogu katalogizatora. Kako stvari trenutno stoje, primjenom navedenih standarda i razvojem vještina na tim područjima, možemo osigurati neosporivu vlastitu kompetentnost u cilju bilo koje informacijske institucije pri kojoj djelujemo.
Literatura
1. Bowman, J. H., Osnove katalogizacije, Naklada Nediljko Dominović, Zagreb, 2010.
2. Blažević, D., Katalogizacija - priručnik za stručni ispit, Naklada Nediljko Dominović, Zagreb, 2011.
3. Kovačević, D., Lasić-Lazić J., Lovrinčević, J., Banek-Zorica, M., Znanjem do znanja, Zagreb, 2005.
4. Buckland, M., Preoblikovanje knjižničnih službi i usluga, Program. Naklada Benja i Gradska knjižnica Rijeka. Lokve/Rijeka, 2000.
5. Chou, C., Expanding cataloger’s role in the era of global digital libraries, dostupno na URL: http://www.columbia.edu/~cc179/Expanding_Cataloger_Role.ppt (pristupljeno 4.6.2012.)
6. Holmes, E., New roles for catalogiuers (2001), dostupno na URL: http://www.law.uga.edu/visiting/BethPP/Beth%20PP.ppt (pristupljeno 4.6. 2012.)
preuzmi seminarski rad u wordu » » »