POCETNA STRANA

SEMINARSKI RAD IZ KNJIŽEVNOSTI

OSTALI SEMINARSKI RADOVI - KNJIŽEVNOST | JEZIK -

Alternacija suglasnika u srpskome jeziku-seminarski rad Alan Ford i kulturološki kontekst-seminarski rad Analiza dela “Hamlet”- seminarski rad Analiza “Hamleta”-seminarski rad Analiza pesme “Dioba Jakšića”-seminarski rad Analiza pesme “Smrt majke Jugovića”-seminarski rad Analiza pesme „Banović Strahinja“- seminarski rad Analiza dela “Nečista krv”-seminarski rad Antun Branko Šimić-seminarski rad Antun Branko Šimić “Preobraženja”-seminarski rad Antigona-seminarski rad Antun Šoljan “Kratki izlet”-seminarski rad Andrićeve pripovetke-seminarski rad „Ako jedne zimske noći neki putnik“ Italo Kalvino-seminarski rad August Šenoa “Seljačka buna”-seminarski rad August Šenoa “Zlatarevo zlato”-seminarski rad August Šenoa “Prijan Lovro”-seminarski rad Alisa u zemlji čuda-seminarski rad 20 000 milja pod morem-seminarski rad Bijeli anđeo - Ćamil Sijarić-seminarski rad Branko Radičević - poezija-seminarski rad “Balkanski Špijun” Dušan Kovačević- seminarski rad Bilingvizam-seminarski rad “Bijeg” Milutin Cihlar Nehajev-seminarski rad Blugakovljev Majstor i Margarita- seminarski rad “Bogorodična crkva u Parizu”Viktor Igo -seminarski rad Bodler-seminarski rad Branko Ćopić „Bašta sljezove boje“-seminarski rad Civilizacijski okvir italijanskog jezika-seminarski rad “Crveno i crno” Stendal-seminarski rad Ćopićeva poezija za decu-seminarski rad Dečja književnost- seminarski rad Dante Aligijeri-seminarski rad Dante Alighieri "Božanstvena komedija"-seminarski rad Dante Alighieri - O božanstvenoj komediji-seminarski rad Djelo Marina Držića i njegovi izvori-seminarski rad Doktor Faustus-seminarski rad Dositej Obradović-seminarski rad “Don Kihot”-seminarski rad Don Žuan - Žan Baptist Poklen Molijer-seminarski rad Dostojevski i revolucija-seminarski rad Drama dvadesetog veka-seminarski rad Džon Don-seminarski rad “Dubravka” Ivan Gundulić-seminarski rad “Dundo Maroje” Marin Držić-seminarski rad Eliotova poezija-seminarski rad “Ep o Gilagamešu”- seminarski rad Epilepsija i Dostojevski-seminarski rad ''Evgenije Onjegin'' - Puškin-seminarski rad “Faust” Gete- seminarski rad Fjodor Mihajlovič Dostojevski-seminarski rad Fjodor Mihajlovič Dostojevski “Zapisi iz mrtvog doma”-seminarski rad Franc Kafka-pripovetke-seminarski rad Franc Kafka “Preobražaj”-seminarski rad Frančesko Petrarka-seminarski rad Gete “Godine učenja Vilhelma Majstera”-seminarski rad Govor i pismo-seminarski rad Gotski roman-seminarski rad “Gorski vijenac” Petar II Petrović Njegoš- seminarski rad “Gospoda Glembajevi” Miroslav Krleža-seminarski rad Grafički “anglicizmi”-seminarski rad “Gospođa Bovary” Gustave Flaubert - seminarski rad “Hamlet” Vilijam Šekspir- seminarski rad Hasanaginica-seminarski rad Hljebnikov i Majakovski-pjesnici ruske avangarde-seminarski rad “Homo balcanicus, homo heroicus ”-seminarski rad Hrvatski jezik u 19. stoljeću-seminarski rad Hronotop romana „Proces“-seminarski rad „Hipnos“ Rada Drainca-seminarski rad Idiot i Braća Karamazovi-seminarski rad Interkulturalnost u romanima Meše Selimovića i Ive Andrića-seminarski rad Istočni diwan – Dževad Karahasan-seminarski rad “Ilijada i Odiseja” Homer- seminarski rad Imenice-seminarski rad Interpretacija basni i priča o životinjama-seminarski rad Istorija Narodne biblioteke u Beogradu u 19. veku-seminarski rad Istorija razvoja zemunske biblioteke-seminarski rad Jao... trista puta! Sava Mrkalj-seminarski rad Jezične djelatnosti: slušanje, govorenje, čitanje, pisanje-seminarski rad Jure Kaštelan -seminarski rad Jezična obilježja publicističkoga stila hrvatskog jezika-seminarski rad Kamijevi romani-seminarski rad ''Kad su cvetale tikve'' i ''Petrijin venac''- seminarski rad Kategorizacija lika Ahileja iz Homerovog epa Ilijada-seminarski rad “ Kći Lotršćaka” Marije Jurić Zagorke-seminarski rad Knjižničar – katalogizator u knjižnici-seminarski rad Knjižnice i obrazovanje-seminarski rad Književne aluzije u Loliti- seminarski rad Književnost 20. veka- seminarski rad Ko je maznuo moj sir? - seminarski rad “Koreni” Dobrica Ćosić - seminarski rad Komika u eruditnim komedijama Marina Držića-seminarski rad Kraljević Marko-seminarski rad “Kraljević Marko drugi put medju Srbima” Radoje Domanović-seminarski rad “Kralj Edip” Sofoklo-seminarski rad Lav Nikolajevič Tolstoj-seminarski rad Laza Kostić “Medju javom i med snom” i “Santa Maria della Salute”-seminarski rad Legenda o Velikom inkvizitoru-seminarski rad Lik Fatime u epu “Ženidba Smailagić Meha”-seminarski rad Lirska poezija (lirika)- seminarski rad “Lovac u žitu” Jerome David Salinger-seminarski rad Ljubav u Kavabatinim delima-seminarski rad Ljubav u djelima realizma-seminarski rad Ljubavno pjesništvo Disa i Sime Pandurovića-seminarski rad “Mali princ”-seminarski rad Mato Lovrak “Vlak u snijegu”-seminarski rad Makijaveli-seminarski rad Marketing u školskoj knjižnici-seminarski rad Meša Selimović “Derviš i smrt”-seminarski rad Metaforična i mitski gradjena poezija Branka Radičevića-seminarski rad “Metamorfoze” - Publije Ovidije Nason-seminarski rad “Medeja” Euripid-seminarski rad Mitološka bića kod Ivane Brlić Mažuranić i Tolkiena-seminarski rad Mit o Vragu-seminarski rad “Milan Narandžić” Jakov Ignjatović- seminarski rad Milan Dedinac-seminarski rad “Most na Žepi” Ivo Andrić- seminarski rad Motiv ponora u Pavličićevoj Rupi na nebu i Brešanovoj Vražjoj utrobi-seminarski rad “Na Drini ćuprija”-seminarski rad “Na Drini ćuprija”-vremena i ljudske sudbine vezane za most-seminarski rad Narodni, književni i standardni jezik-seminarski rad Niče i Dostojevski-seminarski rad Vuk Stefanović Karadžić-seminarski rad Vukov rad na sakupljanju pesama - seminarski rad "Čiča Gorio"-seminarski rad Tipološke karakteristike ruskog realizma-seminarski rad Olja Ivanjicki-seminarski rad “Okovani Prometej” Eshil-seminarski rad OSMAN - Ivan Gundulić-seminarski rad Jure Kaštelan-seminarski rad “Patnje mladog Werthera” Gete-seminarski rad Principi stvaranja nelogizma-seminarski rad Poezija za decu Duška Trifunovića-seminarski rad Poezija - Federico Garcia Lorca -seminarski rad “Pod drugim suncem”-seminarski rad “Portret umjetnika u mladosti”-seminarski rad “Pop Ćira i Pop Spira” Stevan Sremac - seminarski rad “Povratak Filipa Latinovića” Miroslav Krleža-seminarski rad “Priče iz davnine” Ivana Brlić Mažuranić-seminarski rad Pričanja Vuka Dojčevića-seminarski rad “Prokleta avlija” Ivo Andrić- seminarski rad „Reče mi jedan Čoek“ Matija Bećković- seminarski rad Stari uskrsni običaji-seminarski rad “Staklenko” Živka Jeličića-seminarski rad Semjuel Beket-seminarski rad Selo u poeziji sentimentalizma i romantizma-seminarski rad Semiotika Umberta Ecoa-seminarski rad Seobe Miloša Crnjanskog u svetlu snova Vuka Isakoviča-seminarski rad “Seobe” Miloš Crnjanski- seminarski rad Slovenofilstvo u Njegoševom djelu “Luča mikrokozma” - seminarski rad Simbolika imena u romanima Dostojevskog-seminarski rad Simbolika šume kroz tematske i intermedijalne veze-seminarski rad Strukturalizam Krste Papića u filmu Lisice i djela Frane Šimunovića-seminarski rad “Smrt Smail - age Čengica” Ivan Mažuranić- seminarski rad Srbi svi i svuda i Slovo o srpskom jeziku-paralele Srbi u Hazarskom rečniku- seminarski rad Srpska apokalipsa po Dostojevskom-seminarski rad “Stranac” Alber Kami - seminarski rad “Starac i more” Ernest Hemingvej-seminarski rad “Slika Doriana Greja”-seminarski rad Smjerovi istraživanja književnosti-seminarski rad Specifičnost dječje književnosti-seminarski rad Stilske figure-seminarski rad Spoznajni značaj Ničea-seminarski rad Spoznajni značaj Stuarta Milla-seminarski rad Sukob ljubavi i dužnosti u Kornejevom Sidu-seminarski rad Šekspir „Bogojavljenska noć”-seminarski rad Šekspir “Bura”-seminarski rad Šekspir “Kralj Lir” -seminarski rad Šekspir “Kako vam drago”-seminarski rad Šekspir “Magbet”-seminarski rad Šekspir „Otelo”-seminarski rad Šekspir “Romeo i Julijа ” - seminarski rad Šekspirove istorijske drame-seminarski rad „Tajanstveno ostrvo“- Žil Vern-seminarski rad TENA - Josip Kozarac-seminarski rad Tomas Man "Budenbrokovi"-seminarski rad Tomas Man “Čarobni breg”-seminarski rad “Ujka Vanja” - Antona Pavloviča Čehova- seminarski rad “U registraturi” Ante Kovačić-seminarski rad Vladimir Majakovski-seminarski rad Vijon-seminarski rad Volter-seminarski rad Zločin i kazna- F. M. Dostojevski-seminarski rad Značenje bajki-seminarski rad Još...

Rad istražuje jedan od slabije proučenih tipova anglizama, a to su grafički anglizmi. Cilj je rada ispitati u kolikoj su mjeri grafički anglizmi zastupljeni i prepoznati u hrvatskome jeziku te na koji se način šire ukoliko ih ima. U tu je svrhu provedena anketa na uzorku od 39 studenata koji se aktivno služe engleskim jezikom u svakodnevnoj komunikaciji. Rezultati ankete pokazali su da su grafički anglizmi poprilično zastupljeni u svakodnevnoj komunikaciji. Navedeno je još nekoliko primjera koji dokazuju velik utjecaj engleskoga jezika na ispitanom području. Zaključeno je da engleski jezik na svim jezičnim razinama ima velik utjecaj na hrvatski te da su grafički anglizmi prisutni u svakodnevnoj komunikaciji. Grafički su anglizmi nedovoljno istraženi te su svakako zanimljiv predmet daljnjih razmatranja.

Anglizmi su prepoznatljive riječi ili jedinice iz engleskoga jezika preuzete i prilagođene drugom jeziku (Anić, 2004: 22). Uz anglizam, pojavljuje se i sinonim anglicizam. Alemko Gluhak, jezikoslovac koji se, između ostalog, bavi utjecajem engleskog jezika na hrvatski, u svom radu o grafičkim anglicizmima objašnjava razliku između anglizama i anglicizmima vođen odnosom galizama i galicizama. Galizmi jesu galske riječi u latinskome jeziku, a galicizmi francuske riječi u inim jezicima. Tako bi se anglizmi odnosili na riječi iz staroengleskog jezika, a anglizmi na riječi iz suvremenog engleskog jezika. U hrvatskom se jeziku ne može govoriti o riječima iz staroengleskog jezika pa nema mogućnosti brkanja pojmova anglizam i anglicizam. Budući da je ustaljeni hrvatski izraz za riječ koja vuče korijen iz engleskog jezika anglizam, u daljnjoj razradi koristit će se upravo taj izraz. Tipova anglizama ima mnogo, a jedan od slabije istraženih tipova anglizama upravo su grafički anglizmi. Grafički su anglizmi vrlo zanimljivo područje jer je njihova pojavnost u jeziku učestala, a govornici najčešće uopće nisu svjesni činjenice da se radi o anglizmima. Tako su, primjerice, brojne kratice pod utjecajem engleskog jezika, zatim imena stanovnika država u kojima je službeno pismo ćirilica, nazivi mjernih jedinica, upotreba velikih početnih slova… Grafički anglizmi najčešće nastaju u prevođenju, a šire se uglavnom glasilima. Glavni je cilj ovoga rada istražiti koliko su grafički anglizmi zastupljeni u svakodnevnoj komunikaciji.

2. Istraživanje

2. 1. Odabir uzorka i tijek istraživanja

Budući da je engleski jezik u većoj mjeri korišten uglavnom među mlađom populacijom, ispitano je 39 studenata različitih fakulteta. Ispitani su studenti biotehničkih, društvenih, humanističkih i tehničkih znanosti. Time se odmah može zaključiti da su u dodiru s različitom literaturom te da, ovisno o fakultetu koji pohađaju, može doći do razlika u upotrebi pojedinih grafičkih anglizama. Ispitanicima je podijeljena anketa koja se sastojala od sedam kratkih pitanja. U svakom se pitanju ispitivala upotreba pojedinog grafičkog anglizma.

Budući da u hrvatskome jeziku nije rijetkost da se nekim skraćenicama daju engleski nazivi, ispitana je upotreba skraćenica BDP i PTSP.

1. BDP – BIDIPI ILI BEDEPE?

Prvo se pitanje odnosilo na upotrebu skraćenice BDP koja je akronim za bruto domaći proizvod. Ispitanici su odgovarali čitaju li BDP kao bedepe ili bidipi. U hrvatskom bi se jeziku taj akronim trebao čitati kao bedepe, no nerijetko se čuje i bidipi. Iako inačica bidipi postoji, anketa je pokazala da se puno rjeđe upotrebljava nego bedepe. Većina ispitanika zaokružila je odgovor bedepe, čak njih 97,44%. Samo 2,56% ispitanika zaokružilo je odgovor bidipi. Očito se «engleska» inačica koristi u puno manjoj mjeri.

Grafički to izgleda ovako:

Postavlja se pitanje kako je uopće došlo do pojave inačice bidipi? Bruto domaći proizvod na engleskom je jeziku gross domestic product. Dakle, skraćenica je GDP i od hrvatske se skraćenice razlikuje u jednom grafemu. Lako je moguće da je hrvatska skraćenica zbog sličnosti i pod utjecajem auditivnih i audiovizualnih medija poprimila osobine engleske skraćenice.

2. PTSP – PITIESPI ILI PETEESPE?

Drugo se pitanje odnosilo na čitanje skraćenice PTSP koja je akronim za posttraumatski stresni poremećaj. Taj bi se akronim u hrvatskom jeziku trebao čitati kao peteespe, no nerijetko se čuje i pitiespi. Budući da se bidipi, sudeći po prošlom pitanju, puno manje koristi moglo bi se pretpostaviti da će i pitiespi zaokružiti manjina. No rezultati ankete pokazali su upravo suprotno. Od 39 ispitanika, čak njih 71,79% PTSP čita kao pitiespi, a 28,21% kao peteespe.

Grafički to izgleda ovako:

Nakon ovih rezultata postavljaju se dva pitanja. Prvo je zašto se uopće pojavila inačica pitiespi? Odgovor je sličan kao i u prvom pitanju. Engleski izraz za posttraumatski stresni poremećaj jest posttraumatic stress disorder. Ponovo je moguće uočiti veliku sličnost između dvaju kratica. Hrvatska je kratica PTSP, a engleska PTSD.
Drugo je pitanje zašto se pitiespi toliko koristi, a bidipi ne? Točan je odgovor nemoguće naći, no može se pretpostaviti da se kratica BDP najčešće pojavljuje u informativnim emisijama poput dnevnika i vijesti na nacionalnoj televiziji gdje se stručne službe brinu o izražavanju voditelja pa iste neće dopustiti da se BDP pročita kao bidipi. PTSP najčešće će se pojaviti u emisijama vezanim za medicinu ili pak psihologiju i druge društvene znanosti, no takve emisije nisu za širu populaciju. Istovremeno, društvu je dostupan velik broj filmova i serija ratne ili slične tematike na engleskome jeziku pa je lako moguće da su upravo ti mediji usadili pitiespi u uši govornika hrvatskoga jezika.

 

3. UPOTREBA GRAFEMA KARAKTERISTIČNIH ZA ENGLESKI JEZIK

Treće se pitanje odnosilo na upotrebu grafema karakterističnih za engleski jezik u svakodnevnoj komunikaciji poput x umjesto ks i c umjesto k. Ta se svakodnevna komunikacija odnosi na elektroničku poštu, razne računalne programe za razgovor internetom, sms poruke i sl. Na pitanje koriste li grafeme x (umjesto ks) ili c (umjesto k) i sl. 28,21% ispitanika odgovorilo je potvrdno, a 71,79% ispitanika izjasnilo se da ne upotrebljava grafeme koji nisu dio hrvatske latinice.

Grafički to izgleda ovako:

Širenje grafema atipičnih za hrvatski jezik nije neobična pojava jer se u glasilima nerijetko pojavljuju riječi kao što su sex i casino. To se posebno odnosi na neke dnevne novine koje ciljaju na prosječnu čitateljsku publiku koju privlače udarnim naslovima i žutim tiskom. Preuzimanje stranih grafema svakako treba izbjegavati.

4. OZNAKE ZA NOVČANE JEDINICE

Četvrto se pitanje odnosilo na upotrebu oznaka za novčane jedinice. Kao prototipne oznake uzete su oznake za euro, funtu i američki dolar.
Ispitanicima je postavljeno pitanje koje od navedenih oznaka koriste za euro, funtu i američki dolar, a ponuđeni su odgovori a) EUR, GBP, USD, b) €, ₤, $ i c) koristim obje inačice oznaka. Oznake EUR, GBP i USD oznake su međunarodnog novčarstva i svoj izvor imaju u engleskome jeziku dok se oznake €, ₤ i $ koriste u zemljama u kojima se upotrebljavaju. Oba su načina pravilna i mogu se koristiti, no može se reći da je pravilnije upotrebljavati one novčane oznake koje su karakteristične za zemlju u kojoj se određena valuta upotrebljava. Na spomenuto je pitanje 17,95% ispitanika odgovorilo pod a), 58,97% ispitanika pod b), a 23,08% ispitanika pod c).

Grafički to izgleda ovako:

5. PITANJE VELIKOG POČETNOG SLOVA U NAZIVU KOLEGIJA

Ovo je anketno pitanje vjerojatno dalo najzanimljivije rezultate. Ispitanici su morali zaokružiti rečenicu kojoj bi dali prednost.
Ponuđeni odgovori bili su:
a) Studiram hrvatski jezik i književnost i povijest.
b) Studiram Hrvatski jezik i književnost i Povijest.
c) Studiram Hrvatski Jezik i Književnost i Povijest.
Za prvu se rečenicu odlučilo 51,28% ispitanika, za drugu 46,15% ispitanika, a za treću tek 2,56% ispitanika.

Grafički to izgleda ovako:

Što je pravilno i zašto su ispitanici bili toliko podijeljeni između dvije rečenice? Jasno je da se treća rečenica može odmah eliminirati kao pravilna jer nema potrebe da se i jezik i književnost pišu velikim početnim slovom. To su opće imenice unutar naziva smjera na fakultetu. Poznato je da je jedna od karakteristika engleskoga jezika pisanje kolegija i školskih predmeta velikim početnim slovom. U Hrvatskom pravopisu Matice hrvatske nalazi se pravilo o pisanju imena nastavnih predmeta i kolegija. Velikim početnim slovom pišu se imena nastavnih predmeta i kolegija (npr. u službenim dokumentima) (Badurina, Marković, Mićanović, 2008: 130). Također se navodi pravilo da se imena učenja, znanstvenih područja i disciplina pišu malim početnim slovom (Badurina, Marković, Mićanović, 2008: 137). Ispitanici imena kolegija i smjerova na fakultetu izjednačuju sa znanstvenim disciplinama pa nije čudno što se više od polovice ispitanika odlučilo za prvu rečenicu. Veliko se početno slovo sve češće upotrebljava za nazive pripadnika pokreta, članova organizacija, za nazive vjerskih zajednica, mjeseca, dana u tjednu… Navedeni su primjeri karakteristika engleskog pravopisa.

 

6. SANKT-PETERSBURG, SANKT-PETERBURG ILI PETROGRAD?

Šesto se pitanje odnosilo na pisanje imena ruskoga grada. Za Sankt-Petersburg odlučilo se čak 78,2% ispitanika, za Sankt-Peterburg 10,26% ispitanika, a za Petrograd 11,54% ispitanika. Jedan je ispitanik napisao da koristi inačice Sankt-Petersburg i Sankt-Peterburg, a jedan Sankt-Peterburg i Petrograd.

Grafički to izgleda ovako:

Ruski naziv navedenog grada jest Sankt-Peterburg, hrvatska je inačica Petrograd, a engleska Saint-Petersburg. Zanimljivo je uočiti da je inačica Sankt-Petersburg zapravo kombinacija ruske i engleske inačice te da se upotrebljava kod gotovo 80% ispitanika. Jedan je ispitanik, iako se u anketi taj podatak nije tražio, zaokružio Sankt-Petersburg te napomenuo da zna da ta inačica nije pravilna, ali ju koristi jer ju svi koriste. Ovdje se ne može govoriti o pravilnoj i nepravilnoj inačici jer je Sankt-Petersburg očito ušao u masovnu upotrebu te se širenje te inačice ne može spriječiti. Prednost svakako valja dati hrvatskoj inačici Petrograd, no ona se očito slabije koristi. Odgovor na pitanje zašto je to tako te zašto se ne koristi hrvatska inačica u glasilima i svakodnevnoj komunikaciji nemoguće je pronaći. Može se jedino pretpostaviti da hrvatska inačica nije ušla u masovniju upotrebu (kao što su npr. ušli Beč za Wien ili pak Budimpešta za Budapest) zbog velike udaljenosti samoga grada.

7. UPOTREBA NAVODNIH ZNAKOVA

Jedan od zanimljivijih oblika grafičkih anglizama svakako su navodni znakovi. Poznato je da se u engleskom jeziku koriste gornji navodni znakovi te je anketno pitanje postavljeno s pretpostavkom da dio ispitanika i u hrvatskom jeziku koristi navodne znakove karakteristične za engleski jezik. Ispitanicima su postavljena pitanja koje navodne znakove najčešće koriste te ovisi li upotreba navodnih znakova o tome pišu li tekst na računalu ili rukom.
Većina ispitanika koristi uobičajene ,,navodne znakove’’ karakteristične za hrvatski jezik (31 ispitanik). Nekoliko je ispitanika napomenulo da korištenje navodnih znakova ovisi o jeziku u kojem pišu određeni tekst. Nije nepoznata upotreba “ovakvih navodnih znakova” (8 ispitanika) ili čak ‘ovakvih’ (2 ispitanika). Što se tiče drugog dijela pitanja neki ispitanici navode stavljaju u kurziv, nekima ovisi o fontu koji koriste, a neki upotrebljavaju različite navodne znakove “na računalu” i ,,kad pišu rukom”.
Zanimljivo je napomenuti da ispitani studenti tehničkih znanosti upotrebljavaju uglavnom navodne znakove karakteristične za engleski jezik vjerojatno zbog literature s kojom se susreću i engleskog jezika kojim se služe u raznim računalnim programima.

Još neki primjeri grafičkih anglizama

Jedan od zanimljivih primjera grafičkih anglizama svakako su imena državljana zemalja u kojima se ćirilica koristi kao službeno pismo. Inače je današnje opće načelo za prenošenje imena iz drugih jezika da se imena iz jezika koji se pišu latinicom prenose se u hrvatski tekst tako kako se pišu, a imena iz jezika koji se pišu drugim pismima prenose se u hrvatski jezik po određenim transkripcijskim pravilima. Ta su transkripcijska pravila najčešće preuzeta iz engleskoga jezika jer imena sportaša i javnih ličnosti općenito u glasilima najčešće dobivaju engleskooblična imena. Tako će, primjerice, rijetki prosječni čitatelj pomisliti da je prezime poznate ruske tenisačice Marie Sharapove zapravo pogrešno napisano. Njezino je prezime Шарапова, odnosno Šarapova.
Nije na odmet spomenuti i grafem q iza kojeg u engleskome jeziku obvezno ide u. To u nekim jezicima nije slučaj. Primjer je toga ime stare kineske dinastije Qin koja će u literaturi najčešće biti nađena kao dinastija Quin.
U glasilima se vrlo često pojavljuju udarni naslovi poput Dinamo vs. Hajduk ili Mirko Filipović vs. Kevin Randleman. Navedena kratica vs. označava englesku riječ versus koja znači protiv te je se sve češće upotrebljava u novinskom i sportskom diskursu.
Zanimljivo je spomenuti i neke mjerne jedinice. Poznate su mjerne jedinice inch, foot i mile. Za sve navedene mjerne jedinice postoji ekvivalent u hrvatskome jeziku koji je u skladu s hrvatskom tradicijom i metrologijom, a to su palac, stopa i milja. U hrvatskom se jeziku za foot i mile upotrebljavaju izrazi stopa i milja, no inč se zadržao unatoč ekvivalentu u hrvatskome jeziku, a to je palac.
Također se vrlo često u televizijskom programu mogu naći prijevodi sažetka filmskih radnji koji su neprilagođeni hrvatskom jeziku. Posebno se tu ističu klitike koje često stoje na pogrešnim mjestima. Tako bi se, primjerice, rečenica Rudy Baylor is a jobless young attorney doslovno prevela kao Rudy Baylor je nezaposleni mladi pravnik bez vođenja računa o položaju enklitike. Pravilno bi bilo napisati Rudy Baylor nezaposleni je mladi pravnik ili Rudy je Baylor nezaposleni mladi pravnik.

Zaključak

Može se zaključiti da engleski jezik na svim jezičnim razinama ima iznimno velik utjecaj na hrvatski jezik, a vrlo vjerojatno i na ostale jezike u svijetu. Za razliku od leksičkih anglizama koji su predmet brojnih istraživanja, grafički su anglizmi još uvijek vrlo neistraženo područje. Grafički su anglizmi, kao što se može vidjeti iz priloženog, u velikoj mjeri prisutni u jeziku te su u svakodnevnoj upotrebi. Govornici hrvatskoga jezika najčešće nisu svjesni činjenice da se u nekim izrazima uopće radi o bilo kakvoj vrsti anglizma što grafičke anglizme čini još zanimljivijima za razmatranje i daljnja istraživanja.

Literatura