Istraživački rad iz sociologije
Tema istraživanja: “Sta mladi najviše čitaju?”

Danas, početkom 21. vijeka, mladi ljudi se sve više odriču knjige u korist nekih drugih sadržaja i aktivnosti. Nestankom socijalizma i pojavom slobode medija kod nas, televizija je postala sve popularniji predmet interesovanja mladih ljudi, a sredinom 90-ih priključuje joj se i internet. Naravno, i jedno i drugo se pokazalo više nego korisnim. Nažalost, njihova ekspanzija dovela je do zanemarivanja knjige kao izuzetnog izvora informacija i znanja, posebno kod mlađe populacije.
U svijetu, a i kod nas, razvija se sve veća zabritnutost o čitalačkim navikama i budućnosti knjige, koja je rezultat sve većih tehnoloških promjena. Henri Kisindžer je jednom rekao: "Živimo u vreme kada je čitati - lako. Pritisnete dugme. Stil nije važan. Stil vam pomaže da pročitate knjigu. Nemate potrebu za njim kada čitate kompjuterski tekst. Mladi ljudi ne čitaju mnogo, govorim o kompjuterskoj generaciji." Sve više možemo čuti roditelje i nastavnike kako govore "Čitanje je dobro, samo ti čitaj". Naravno, to se odnosi na određenu vrstu čitanja, čitanja knjiga.
Međutim, situacija kod nas nije toliko zabrinjavajuća, kao što je to, recimo, slučaj u SAD-u. Čak 800 000 učenika četvrtog razreda srednje škole u Americi, ili 28%, imaju sposobnost čitanja koje je ispod "osnovne". Kako je rečeno u izvještaju ministarstva obrazovanja: "Previše mladih ljudi ne može da čita dovoljno dobro da nađe posao sa mogućnošću napredovanja, da obavlja građanske dužnosti ili jednostavno da uživa u dobroj knjizi. Svijet im je sužen njihovom nesposobnošću da napisane riječi prevedu u smislen tekst." I dok se američno ministarstvo obrazovanja bori da poboljša samu sposobnost čitanja njihovih srednjoškolaca, naši đaci već sa 18. godina sasvim uspješno čitaju Hesea, Bodlera ili Andrića. Ali tu se postavlja pitanje: da li oni čitaju samo zato što moraju, ili su svijesni uticaja koje čitanje ima na razvoj umnih sposobnosti i na njihov život u budućnosti?
Analitičari u Srbiji kažu da je jedan od najsigurnijih pokazatelja koliko je jedna nacija zaista obrazovana činjenica koliko njeni pripadnici knjiga pročitaju. Bibliotekari su izračunali da u Srbiji samo tri odsto ljudi čita knjige, bilo da je riječ o beletristici, bilo o stručnoj literaturi. Taj podatak poklapa se sa brojem visokoobrazovanih ljudi koji inače spadaju u redovnu čitalačku publiku. Ali pritom ne treba zanemariti važan faktor kao što je standard stanovništva. Da li su knjige skupe, svakako je dobro pitanje. Ukoliko znamo da je prosiječna cijena knjige oko 10-15 KM, onda to i ne izgleda tako mnogo. Neko može reći da je dovoljno preskočiti neki izlazak i za te pare kupiti neku dobru knjigu. Ali iako taj argument ima dobar rezon, to opet znači da ako želimo novu knjigu u našoj kućnoj biblioteci, moramo se nečega odreći. Izgleda da je za naš standard i ta cijena visoka.
Zbog navedenih razloga, smatrala sam da je važno utvrditi šta to mladi ljudi čitaju, kakvu ulogu čitanje ima u njihovom životu i da li zapravo čitanje među njima izumire. Svjesna sam da moj rad nije čak ni vrh ledenog brijega, ali negdje se početi mora.

2. Predmet istraživanja

Prije nego što počnem da dublje ulazim u temu, moram definisati predmet mog istraživanja. On je, u stvari, sadržan u samom naslovu rada: šta mladi čitaju (osim stručne literature)? Pri tom, želim da dam objašnjenje nekih pojmova, tako da postoji jedinstveno razumijevanje termina koje ću u radu koristiti.
Mladi - mlade ću definisati kao starosnu grupu od 14 do 24 godina života, iz prostog razloga što su oni najveći dio mlađe populacije koja najviše dolazi u dodir sa stručnom literaturom (u školi i na fakultetu). Ali ko zapravo može reći kad neko prestaje biti mlad? No, bilo kako bilo, zbog prirode mog istraživanja u ovom radu termin mladi će se odnositi prvenstveno na srednjoškolce i studente.
Literatura - književnost, tj. sva pisana i štampana djela (naučna, umjetnička, filozofska i sl.) pojedinog naroda, neke epohe ili čitavog čovječanstva.

3. Cilj istraživanja

Cilj mog istraživačkog rada jeste da odgovori ne samo na pitanje šta mladi čitaju, već i da li oni čitaju, koliko TV, internet i ostale aktivnosti utiču na čitalačke navike mladih ljudi danas. Takođe, ovdje želim da saznam zbog čega zapravo mladi ljudi čitaju i da li su svjesni uticaja koje čitanje ima na njihov dalji život. Dalje, ovo istraživanje treba da pokaže odnos između vremena koje mladi ljudi provedu čitajući knjigu i vremena koje provedu čitajući novine informativnog karaktera ili žutu štampu, kao i najpopularniji žanr kjnige i najčitanije novine.
Postavlja se pitanje zašto je to sve bitno? Pa, u uvodu sam navela da analitičari u Srbiji kažu da je najbolji pokazatelj obrazovanosti nacije činjenica koliko knjiga oni pročitaju. A još je važnije da se utvrdi koliko i kakve knjige mladi čitaju, iz prostog razloga da vidimo koliko je naša omladina obrazovana, jer to je takođe jedan od pokazatelja budućnosti jedne zemlje.

4. Hipoteze

Sljedeće hipoteze će ovim istraživačkim radom ili dobiti svoju potrvrdu ili će biti odbačene:
1.Mladi danas malo čitaju
2.Mladi daju prednost drugim aktivnostima, ne čitanju
3. Više mladih ljudi više čita novine, nego knjige
4. Popularnija je beletristika od naučnih tekstova
5. Djevojke preferiraju literaturu kao što su romanse, drame, klasici i časopise kao što su Svet, Cosmopolitan ili ljubavni romani.
6. Momci su ti koji više vole naučnu fantastiku, trilere, horore, ili časopise kao što su Svet kompjutera, Tempo ili Playboy

5. Varijable

Nezavisna varijabla: litaratura (osim stručne)

Zavisna varijabla: čitalački afiniteti mladih

6. Tehnike prikupljanja podataka

7. Uzorak

Istraživanje je provedeno na teritoriji grada Banja Luke u januaru 2004. godine. U istraživanju su učestvovali učenici 5 banjalučkih srednjih škola i 6 fakulteta. Ukupan broj ispitanika: 90 Starosna struktura: 15 - 24 godina Polna struktura: 46 djevojaka, 44mladića Akademska struktura: 40 srednjoškolaca, 50 studenata
U istraživanje sam uključila sljedeće škole: Gimnaziju, Ekonomsku školu, Elektro školu, Medicinsku školu i Metalsku školu; i fakultete: Ekonomski fakultet, Medicinski fakultet, Elektro fakultet, Arhitektonsko-građevinski fakultet, Pravni fakultet i Filozofski fakultet.

8. Intervju

1. Koliko dugo radite u biblioteci "Petar Kočić"?
Od 1995, znači skoro devet godina.

2. Za to vrijeme, ko su vam bili češći posjetioci: mlađa ili starija populacija?
S obzirom da radim na odjeljenju za odrasle, naši najmlađi članovi imaju 18 godina. Slobodno mogu da kažem da je najveći broj članova srednjoškolci, studenti i penzioneri. Mada, smatram da ipak većinu čine srednjoškolci i studenti.

3. Zašto?
Srednjoškolci se najčešće učlanjuju radi posuđivanja školskih lektira, studenti uglavnom posuđuju stručnu publikaciju ili se učlanjuju u čitaonicu, jer veliki broj knjiga koji im je potreban ne može se iznositi iz biblioteke. Penzioneri su svakako sloj koji ima najviše vremena na raspolaganju, pa je vjerovatno otuda toliko njih učlanjeno u biblioteku. Ali, navika čitanja se ne stiče u starosti, tako da oni koji su čitali kao mladi, nastavljaju da čitaju čitav život.

4. Da li mladi ljudi više posuđuju lektiru i stručnu literaturu, ili čitaju "za svoju dušu"?
Kao što sam već rekla, većina mladih koja se učlanjuje u biblioteku čini to prvenstveno radi posuđivanja kako lektire, tako i stručne literature. Međutim, pogrešno bi bilo reći da oni ne čitaju i u slobodno vrijeme. Nerijetko se dešava da podignu literaturu i nešto za čitanje u slobodno vrijeme istovremeno. Možda ima škola ne ostavlja mnogo vremena da se više posvete čitanju. Ipak, smatram da oni koji se učlane u biblioteku imaju naviku da čitaju. Naravno, uvijek ima onih koji se učlane, pa dođu jednom ili dva puta u toku godine.

5. Šta, po Vašem mišljenju, mladi najčešće biraju da čitaju, a da to nije lektira ili stručna literatura?
To je stvarno teško reći. Mlade često ponese trend. Recimo, otkad se pojavio film Zona Zamfirova, tražnja za tom knjigom se utrostručila, iako se dotad čitala isključivo kao lektira. Ili npr, već tri godine knjiga "Gospodar prstenova" ide iz ruke u ruku. Mislim da ne stoji niti jedan dan na polici. Oni koji žele da čitaju u slobodno vrijeme, uglavnom već znaju koju knjigu žele da posude. U protivnom, najčešće biraju bestselere ili knjige svojih omiljenih autora.

6. Da li se čitalački afiniteti mladih razlikuju u zavisnosti od pola i godina?
Od pola svakako, a od godina nešto manje, ali se ipak razlikuje. Recimo momci češće podižu naučnu fantastiku, špijunske trilere ili horore, dok djevojke vole da čitaju romane tipa Danijele Stil, ili moderne romane kao što su "Seks i grad" i sl.

7. Da li smatrate da mladi čitaju manje nego što su čitali prije, npr. 5 godina?
Pa gledano iz moje pozicije, ne. Kao što sam već u nekoliko navrata spomenula, mladi čitaju lektire i stručnu literaturu, pa jedini način da se smanji broj mladih koji čitaju jeste da se smanji broj učenika i studenata, ili da profesori prestanu da traže od njih da čitaju, što je prilično nevjerovatno.

8. Da li ste upoznati sa mogućnošću čitanja knjiga putem interneta?
Svakako. Ćerka moje prijateljice često traži lektire na internetu ako ih nemamo trenutno u biblioteci. Mada, kaže da traži samo djela naših autora, a najčešće je u pitanju poezija, jer je nje najviše ima. Vjerujem da bi mogla pronaći i djela stranih autora, ali vjerovatno u originalu, tako da se i ne trudi previše.

9. Anketa

Ovom anketom, u okviru mog istraživačkog rada iz sociologije, pokušavam da utvrdim da li i šta mladi ljudi čitaju i koliko je važno čitanje danas. Anketa je sastavljena iz četiri dijela, od kojih se prvi odnosi na lične podatke anketiranog, drugi na knjige, treći na časopise/novine/stripove i četvrti na knjige sa intereneta i uticaj interneta i TV-a na čitalačke navike mladih ljudi danas. Anketa je anonimna. Zahvaljujem na sradnji.
Autor

Prvi dio

1. Godina rođenja ___________________
2. Pol (zaokružite)   M    Ž
3. Koju školu/fakultet pohađate?
4. Kako se finansirate (zaokružite)?
* Roditelji
* Stipendija
* Posao

Drugi dio

Molim vas, imajte na umu da se pitanja odnose na knjige koje nisu stručna literatura.

1. Da li volite da čitate?
* Mnogo * Dovoljno * Ne volim

2. Da li čitate u slobodno vrijeme?
* Uglavnom * Ponekad * Rijetko

3. Koliko vremena sedmično provedete čitajući?
* Bar 1 sat dnevno * Nekoliko sati sedmično * Možda 1 sat ukupno

4. Kako odlučujete koje ćete knjige čitati?
* Preporuke prijatelja * Nađem u biblioteci * Pročitam recenzije u novinama * Pročitam recenzije na internetu * Čitam bestselere

5. Gdje nabavljate knjige koje čitate?
* Kupim u knjižari * Posudim u biblioteci * Posudim od prijatelja

6. Šta više volite da čitate, beletristiku, naučnu literaturu ili popularne i zabavne tekstove?
* beletristiku * naučnu literaturu * popularne tekstove

7. Rangirajte sljedeće žanrove beletristike (1 odlično, 2 u redu, 3 bez veze)
Trileri ___ Naučna fantastika ___ Avanturistički ___ Horori ___ Klasici ___ Drame ___ Romansa ___

8. Rangirajte sljedeće žanrove ostale literature (1 odlično, 2 u redu je, 3 bez veze)

Biografije ___ Religija ___ Tehnologija___ Putopisi___ Uradi sam ___ Nauka ___ Istorijski romani ___ Zdravlje ___

9. Kada birate knjigu, koliko su vam važni navedeni stavovi (1 - veoma važno, 2 - malo važno i 3 - nevažno)

Autor i njegova reputacija ___ Naslov___ Izdavač___ Naslovna stranica___ Kratak sadržaj ___ Obim knjige

10. Da li preporučujete knjige drugima?
* Često * Ponekad

11. Da li ste član biblioteke?
* Da * Ne * Rijetko

12. Ako da, koliko često pozajmljujete knjige iz biblioteke?
* Nekoliko puta sedmično * Nekoliko puta mjesečno * 76-100

13. Šta mislite, koliko knjiga posjedujete?
* 1-25 * 26-50 * 51-75 * Nekoliko puta godišnje * preko 100

14. Koliko ste knjiga pročitali u proteklih godinu dana?
* 0 * 1-5 * 6-10 * 11-15 * 16 i više

15. Da li više volite domaće ili strane autore?
* Domaće * Strane

16. Da li imate listu knjiga koje želite da pročitate?
* Da * Ne

Treći dio

1. Da li volite da čitate novine?
* Da * Ne

2. Ako je odgovor ne, zašto?
* Dosadne su * O vijestima se informišem putem TV * Drugo (navedite)

3. Ako je odgovor da, rangrirajte nabrojane dijelove novina (1 odlično, 2 u redu je, 3 bez veze)
* Reklame * Svijet zabave * Redovne kolumne * Naslovi * Stripovi * Politička zbivanja * Sport * Horoskop

4. Da li volite da čitate časopise?
* Da * Ne

5. Ako ne, zašto?
* Ne interesuje me * Nemam novca da ih kupim * Drugo (navedite)

6. Koliko često čitate novine/časopise?
* Jednom dnevno * Svaki drugi dan * Nekoliko puta sedmično * Jednom sedmično * Nekoliko puta mjesečno * Manje od jednom mjesečno

7. Rangirajte navedene časopise (1 ne volim da čitam, 2 ponekad čitam, 3 redovno čitam)
Patriot___ Reporter ___ Svedok ___ Tempo ___ CKM
Playboy ___ Svet kompjutera ___ Vrele gume ___ Svet Trn
Zona sumraka___ OK ___ Teen___ Cosmopolitan ___
Stripovi ___ Ljubavni romani ___ Horoskop

Četvrti dio

1. Da li znate da postoji mogućnost čitanja knjiga na internetu?
* Da * Ne

2. Da li ste čitali knjige na internetu?
* Da * Ne

3. Da li preferirate štampane knjige ili e-knjige?
* Štampane * e-knjige

4. Šta mislite, da li računari i TV odvlače pažnju mladih sa čitanja knjiga?
* Veoma * Malo * Ne baš

5. Rangirajte sljedeće aktivnosti prema količini vremena koju im posjećujete (1 malo, 2 dovoljno, 3 previše)
Gledanje filmova ___ Gledanje serija___ Gledanje sporta ___
Surfanje na netu ___ Igranje igrica Čitanje ___
Slušanje muzike___ Učenje___ Izlasci ___
Druge aktivnosti (sport, razne sekcije...) ___

6. Da li bi se putem medija, npr. emisijama o novitetima u svijetu knjiga, reklamama za nova izdanja romana ili reklamama za gradsku biblioteku, moglo uticati na mlade da više čitaju?
* Veoma mnogo * Prilično * Možda malo * Ne baš

7. Da li ste ikad pod uticajem reklama ili filma kupili neku knjigu, časopis... ?
* Često * Nekoliko puta * Jednom * Ne

10. Analiza dobijenih rezultata

U ovom dijelu istraživačkog rada ću predstaviti rezultate istraživanja i dati analizu dobijenih rezultata. Nije bilo lako obraditi sve ove odgovore, jer su se mogli upoređivati po mnogim osnovama. Tako je svako pitanje moglo biti upoređeno na osnovu pola, fakulteta ili škole koju ispitanik pohađa, godina i sl. Naravno, svako pitanje je moglo biti podjeljeno po školama i fakultetima koje ispitanici pohađaju, ali bi to ipak bilo previše opširno za ovako mali uzorak. Najvažnije je bilo prikazati preferencije mladih uopšte, zatim po polu, i najposlije po godinama.

Na pitanje "Da li volite da čitate?" ispitanici su odgovorili ovako: 11% reklo je da mnogo voli da čita, 82% smatra da je njihovo interesovanje za čitanje dovoljno, dok je 7% izjavilo da ne voli da čita. Zanimljivo za ovo pitanje bilo je to da svih 11% mladih koji kažu da mnogo vole da čitaju sačinjavaju osobe ženskog pola, i da su svi oni koji su rekli da ne vole da čitaju, dakle njih 7%, muškarci.
Dalje, pitala sam ih da li čitaju u slobodno vrijeme. Odgovori su bili sljedeći: 11% uglavnom čita, 87% čita ponekad, a 2% čita rijetko. I u ovom pitanju djevojke su pokazale više entuzijazma za čitanje. 11% što uglavnom čitaju u slobodno vrijeme čine isključivo djevojke, dok 2% što rijetko čitaju čine isključivo momci. A koliko je to sati sedmično, 7% je reklo da je to bar 1 sat dnevno, 86% čita nekoliko sati sedmično, a 7% čita možda 1 sat u toku čitave sedmice. Kao što se moglo očekivati, i ovdje se ponavlja situacija iz prethodna dva pitanja kad se odgovori analiziraju na osnovu pola.
Kad se analiziraju odgovori prva tri pitanja čiji je cilj bio da se vidi koliko mladi vole da čitaju i koliko vremena provode čitajući, može se zaključiti da su mladi u Banjoj Luci "prosječni" čitači, s tim da djevojke vole da čitaju više nego momci. Takođe, čini se da sa godinama raste i afinitet prema čitanju, jer su se studenti, muškarci a pogotovo djevojke, pokazali kao veći ljubitelji čitanja. Sad, da li je takav rezultat možda i posljedica relativno nevelikog uzorka, ne mogu reći.

Narednim pitanjima pokušala sam doznati kako mladi biraju knjige, šta im je pri tom izboru važno a šta ne, i kako dolaze u posjed knjiga koje žele da pročitaju. Kako odlučujete koje ćete knjige čitati?
Čak 71% vjeruje prijateljima kad ovaj kaže da je knjiga dobra, pa se tako i odluči da pročita tu knjigu. 16% naiđe na nešto što želi da pročita tako što pregleda police biblioteke. Recenzijama iz novina ne vjeruje niko, a one sa interneta pomognu 9% čitača pri izboru knjige. Samo 2% ne želi da se zamara izborom knjige, i misli da je ono što čitaju milioni širom svijeta dovoljno dobro i za njega/nju. Oni čitaju bestselere. Na osnovu tih rezultata, odgovori na "Gdje nabavljate knjige koje čitate?" bili su sasvim logični. Većina, tj. 55% knjige posuđuje od prijatelja, 29% posudi u biblioteci, a 16% kupi u knjižari. Razlozi za ovakav način nabavljanja knjiga možda se mogu naći u materijalnoj situaciji stanovništva, posebno mladih, koje većinom izdržavaju roditelji. Naime, roditelji pored relativno niskih primanja nisu u stanju da svojoj djeci priušte sve što im je potrebno. Pri tom izboru šta kupiti, a šta ne, kupovina knjiga kod većine dolazi tek pred ili na kraju.
U pitanju br. 9 u drugom dijelu, ispitanici su trebali rangirati koliko su im važne određeni činioci pri izboru knjige. Poredak je bio ovakav:
1. SADRŽAJ
2. AUTOR
3. NASLOV
4. OBIM
5. NASLOVNA STRANICA
6. IZDAVAČ

U ovom pitanju bili su jedinstveni i mladići i djevojke, bilo srednjoškolci bilo studenti.

Zatim su uslijedila neka uopštena pitanja o tome da li su članovi biblioteke i koliko često je posjećuju, koliko knjiga posjeduju, koliko su knjiga pročitali u protekloj godini i da li postoje neke knjige koje nisu pročitali a željeli bi.
64% ispitanih su članovi biblioteke i većina njih, 72%, u biblioteku odu samo nekoliko puta godišnje, a ostalih 28% to čini znatno češće - nekoliko puta mjesečno.
Zaključak koji sam prethodno donijela, da su mladi Banja Luke "prosječni" čitači, svoju potvrdu dobio je i u odgovorima na pitanje "Koliko ste knjiga pročitali u prethodnih godinu dana?". Za odgovor 0 odlučilo se 0%, za odgovor 1-5 odlučilo se 9%, za odgovor 6-10 bilo je 69%, od 11-15 knjiga pročitalo je 11% ispitanih, a 16 i više pročitalo je takođe 11%.

Dolazimo i do pitanja sadržanih u naslovu: šta je to što mladi vole da čitaju. Najprije treba reći da mladi većinom čitaju radi ličnog zadovoljstva i razonode, odn. velika većina, čak 71% preferira beletristiku. Nakon beletristike dolaze popularni tekstovi koje čita 16% maldih, a tek 13% čita naučnu literaturu.
Zanimljivo je bilo vidjeti da mladi više vole strane (80%) od domaćih autora (20%). U ovom pitanju polna razlika se mnogo ispoljila, jer 100% muških ispitanika voli strane autore. Djevojke su bile te koje su se izjasnile da vole i domaće autore (39%). Međutim, i ovdje je izbor išao u korist stranih autora (61%).
U naredna dva pitanja mladi su rangirali koji žanr beletristike i ostale litarature (naučne literature i popularnih tekstova) najviše vole. Takođe, ovdje dolazi do velikih razlika u čitalačkom ukusu djevojaka i muškaraca. Rezultati su prikazani u narednim tabelama.

Pri tom, važno je spomenuti da je ukupan prosjek ocjena koje su ispitanici davali određenim žanrovima kod beletristike bio mnogo veći, nego kod ostale literature. To je još jedan podatak koji ide u prilog tome da mlade više interesuje čitanje za razonodu.

Treći dio ankete odnosio se na čitanje novina/časopisa.
Prvo pitanje bilo je "Da li volite da čitate novine?". Sa 'da' odgovorilo je 60% ispitanih, od kojih su 63% bili muškarci, a 37% djevojke. Ostalih 40% reklo je da ne voli čitati novine. Na pitanje "Zašto ne volite da čitate novine?" ispitanici, od kojih su većinu sačinjavale djevojke, odlučili su se za dva od tri ponuđena odgovora. Njih 56% reklo je da su im novine dosadne, a 44% reklo je da se o vijestima informiše putem TV-a. One koji su se izjasnili da vole da čitaju novine, zamolila sam da mi rangiraju dijelove novina koje vole, odn. ne vole da čitaju. Opet, pol ispitanika imao je veliki uticaj na izbor. Ali, u ukupnom poretku spor je zauzeo prvo mjesto. To je posljedica činjenice da se više muškaraca izjasnilo da čita novine, pa je njihov izbor imao presudan uticaj i na ukupne rezultate.

Analiza pitanja "Da li volite da čitate novine?" donijela je zanimljive rezultate. Naime, svih 100% ispitanih izjavilo je da voli da čita časopise. Ovo je bilo prvo pitanje u kojem su se mišljenja svih ispitanih u potpunosti podudarala. To je takođe i dokaz da mladi definitivno više vole da čitaju novine/časopise od knjiga. To najčešće čine nekoliko puta sedmično. Zatim je uslijedila rang-lista najčešće čitanih časopisa, ponovo podijeljena na tri dijela: ukupno, djevojke i momci. Iako sam analizu uradila još i prema godištu i prema školi/fakultetu, došla sam do zaključka da su tu razlike minimalne, stoga nisam htjela da zamaram sa još više podataka.

Zanimljivo je pomenuti da pri rangiranju časopisa koje vole i ne vole, muški ispitanici su pokazali apsolutnu odlučnost i 6 časopisa (označeni *, od koji su 3 'ženska') su dobili najnižu moguću ocjenu 1, odn. svi momci su izjavili da ne vole da ih čitaju. Djevojke, naprotiv, bile su 'liberalnije' u svom izboru, ili bolje rečeno, čitaju sve i svašta. U njihovom izboru nijedan od 17 navedenih časopisa (među kojima i Playboy) nije dobio ocjenu 1. To znači da od svih ispitanih djevojaka bar jedna ponekad ili redovno čita neki od navedenih časopisa. Lično mi je laknulo kad sam vidjela da samo 1 osoba, djevojka, ponekad čita Zonu sumraka. Ima još nade za našu omladinu!

Posljednji, četvrti dio ankete, odnosio se na čitanje knjiga sa interneta i uticaj drugih aktivnosti na čitalačke navike mladih u Banjoj Luci.
Prvo pitanje koje sam postavila bilo je "Da li znate da postoji mogućnost čitanja knjiga na internetu?". Na moje veliko zaprepaštenje, 2%, tj. dvije djevojke nisu bile upoznate s tim! Zašto zaprepaštenje? Pa, kameno doba je odavno proslo. Naredno pitanje bilo je "Da li ste ikada čitali knjiga na internetu?", i uprkos činjenici da je 98% anketiranih upoznato s tom mogućnošću, samo je 11% i pročitalo knjigu na taj način. To doduše, i nije toliko čudno. Kao što reče gospođa iz intervjua, kome se da sjediti na neudobnoj stolici ispred računara da bi pročitao knjigu. Ja bih to mogla samo u slučaju da me knjiga izuzetno interesuje, a ne postoji drugi način da se nabavi, što je malo vjerovatno. Stoga, jednoglasnost anketiranih (100%) u odgovoru na pitanje da li više vole štampane ili e-knjige nije bila ništa čudno.
Naredna tri pitanja bila su vezana za uticaj televizije. Na pitanje "Da li mislite da računari i TV odvlače pažnju mladih sa čitanja knjiga?", 94% je odgovorilo sa veoma, 4% sa možda malo, a 2% sa ne baš. Ovaj put djevojke su smatrale da uticaj TV-a nije značajan.
Jedna od stvari koja me je takođe zanimala bilo je da li oni smatraju da se putem medija, npr. emisijama o novitetima u svijetu knjige, reklamama za nova izdanja romana ili reklamama za gradsku biblioteku moglo uticati na mlade da više čitaju. Od četiri ponuđena odgovora, veoma mnogo, prilično, možda malo i ne baš, ispitanici su smatrali da se tim putem ne može veoma mnogo uticati, ali takođe smatraju da se uticaj ne može zanemariti. Tako se 76% opredijelilo za opciju prilično, a 24% kaže da se tako može možda malo uticati na mlade. Mišljenja i momaka i djevojaka su se podudarala. Nakon toga pitala sam ih da li su oni ikada kupili neku knjigu pod uticajima reklame ili filma. 4% kaže da to radi često, 56% kaže da su to uradili nekoliko puta, 38% je povjerovalo reklamama jednom, a samo 2% nije nikada kupilo knjigu pod tim uticajem. Na ovom pitanju momci su bli ti koji su se najčešće opredjeljivali za opcije često i nekoliko puta, a djevojke su bile one koje odgovorile jednom ili nijednom. Za kraj ove anlize uticaja TV, računara i drugih aktivnosti, ispitanici su rangirali aktivnosti kojima se mnogo ili malo bave. Na ovom pitanju su se napokon ispoljile i generacijske razlike, tako da sam prikazala svih 7 tabela.

Nakon ovih rezultata, uprkos tome što je većina rekla da dovoljno voli da čita, čini se da to dovoljno i nije baš tako, posebno kad je muška populacija u pitanju. Ali, opet, ispitanici su bili iskreni kad su rekli da TV, računari i druge aktivnosti koje su im na raspolaganju veoma utiču na čitalačke navike. U ukupnom poretku, kod naše omladine čitanje je od mogućih 10, zauzelo "časno" 7. mjesto. Nažalost, ako mogu da dodam.
Nakon provedenog istraživanja i analiziranih rezultata vrijeme je da se vratim na hipoteze sa početka ovog rada. 1.Mladi danas malo čitaju
Sudeći po odgovorima u intervjuu, većina članova gradske biblioteke "Petar Kočić" su mladi ljudi. Ali, ako su učlanjeni, da li to nužno znači i da čitaju? Ako uzmemo u obzir odgovore anketiranih, koji su rekli da jesu članovi biblioteke (njih 64%), većina (72%) biblioteku posjećuje tek nekoliko puta godišnje.
Dalje, upoređujući ankete prema godištu, došla sam do zaključka da studenti više čitaju od srednjoškoloca. I dok nema neke veće razlike među čitalačkim navikama studenata različitih fakulteta, razlike u čitanju među srednjoškolcima različitih škola se primjećuju. Npr, od 7% anketiranih koji su izjavili da ne vole da čitaju, 82% čine učenici srednje metalske škole. Zaista ne bih da ikoga omalovažavam, ali to su bili rezultati koje sam dobila.
2.Mladi daju prednost drugim aktivnostima, ne čitanju
U prilog tome govori činjenica da, u poređenju sa drugim aktivnostima, čitanje zauzima tek 7. mjesto od 10 mogućih. Pri tom, djevojke (i studentkinje i srednjoškolke) čitanje su stavile na peto mjesto, srednjoškolci na osmo, a studenti na sedmo.
3. Više mladih ljudi više čita novine, nego knjige
Apsolutno potvrđeno, bar kad se odnosi na časopise, jer su se svi anketirani izjasnili da vole da ih čitaju. Sjetimo se, na pitanje da li vole da čitaju knjige, 7% je reklo ne. Situacija sa novinama je malo drugačija, jer je bilo onih koji su rekli da ih ne vole čitati (uglavnom djevojke).
4. Popularnija je beletristika od naučnih tekstova
Ovu tezu potvrdili su odgovori na pitanje br. 6 iz drugog dijela ankete. 71% najviše voli beletristiku, 13% naučne, a 16% popularne tekstove. Time je sve rečeno.
5. Djevojke preferiraju literaturu kao što su romanse, drame, klasici i časopise kao što su
Svet, Cosmopolitan ili ljubavni romani.
To se takođe potvrdilo, iako je 'Svet' bio rangiran slabije nego što sam je mislila da će biti.
6. Momci su ti koji više vole naučnu fantastiku, trilere, horore, ili časopise kao što su
Svet kompjutera, Tempo ili Playboy
Takođe potvrđeno. Da ne dužim, sve je prikazano u odgovarajućim tabelama.

Zaključak

Osnovni zaključci do kojih sam došla govore da situacija sa čitalačkim navikama mladih nije sasvim zabrinjavajuća, ali nije ni posebno dobra. Da, mladi čitaju, ali prvenstveno za razonodu. Knjiga, kao izvor informacija i znanja polako gubi bitku pred modernima sredstvima komunikacije.
U pogledu strukture, čini se da stariji ispitanici, dakle studenti, više čitaju od srednjoškolaca. Gledano po polu, djevojke definitivno više čitaju od momaka. Pri izboru literature koju će čitati, godine ne igraju neku veliku ulogu, kad su mladi u pitanju. Nasuprot tome, razlike u literaturi, gledano sa stanovišta pola ispitanika, bile su

više nego očigledne. Iz intervjua, saznali smo da pri izboru knjige, malde nerijetko ponese i trend.
Ispitanici smatraju da bi se putem medija, raznim emisijama i reklamama, moglo uticati namlade da više čitaju. To je možda i znak da bi se tako nešto i trebalo uraditi. Pri tom, ne postavlja se pitanje zašto, jer svi znaju vrijednost koju svaka pročitana knjiga ima u životu. Neko mi je još davno rekao: "Bogat si onoliko koliko knjiga posjeduješ, a obrazovan onoliko koliko ih pročitaš."

Literatura

Sociologija - prof. Dr Ivan Šijaković Rječnik stranih riječi - Bratoljub Klaić Internet

preuzmi seminarski rad u wordu » » » 

Besplatni Seminarski Radovi