PREKOMJERNA DOZA NIKOTINA U SAOBRAĆAJU

Svjesni smo kako godišnje ginu stotine, tisuće, ljudi u prometnim nesrećama, a desetci tisuća, stotine tisuća, pa i milijuni u svijetu u tim nesrećama bivaju ozlijeđeni. Uzroci i razlozi nesreća više-manje su poznati, zabilježeni, predstavljaju statistiku. Umor, nepažnja, stres, bijes, bolest, različiti oblici neprimjerenoga ponašanja, agresivna vožnja, divljanje na cesti, nepovoljan utjecaj suputnika koji odvlače pozornost vozaču, svađa za vožnje, obiteljski problemi, ili pak pre ležerna atmosfera u vozilu, razgovor mobitelom ili … ili pušenje u automobilu – ili vozača i/ili suputnika.
I pušenje je jedan od prikrivenih krivaca prometnih nesreća!
Pušiti ili ne pušiti za vrijeme vožnje? Uz to, traženje cigarete, njeno vađenje iz kutije, traženje i uzimanje upaljača, prinošenje cigarete ustima, traženje pepeljare, prinošenje cigarete, stresanje pepela, pa sve tako do gašenja cigarete u pepeljari, zahtjeva od vozača vrijeme u kojemu se pogled i pozornost odvraćaju od zbivanja na cesti. To može biti u najmanju ruku opasno, ali i kobno u određenim okolnostima. Sve se to još može zakomplicirati ako žar cigarete slučajno padne na hlače ili u krilo vozaču, na sjedalo ili na pod (ne daj Bože – novoga) automobila. Nema toga vozača koji tada ne pušta upravljač, pogled spušta prema dolje, traži žar ili ga otresa s hlača. Za to vrijeme protječu dragocjene sekunde i događanja na cesti ispred vozila koji ne mogu biti viđeni! Nalet na vozilo, slijetanje vozila s ceste, nalet na pješaka, ili … ili … bit će zapisani uzrokom nesreće.je – pitanje je sad?! Ulaženje dima u oči, kašljanje ili kihanje, ponekad se događaju i „iskusnim“ pušačima, a mogu biti razlogom trenutnog gubljenje kontrole nad vozilom, gubljenje smjera vožnje, ili neprimjerenog ili zakašnjelog reagiranja u posve određenoj prometnoj situaciji.
Pušači – vozači naći će sto izgovora, a u prilog pušenju dok voze! To je klasično podcjenjivanje rizika od strane vozača – pušača. Nikada neće priznati kako „petljanje“ oko cigarete i pušenje dok voze umanjuje ili odvraća njihovu pozornost. Oni pušenje kvalificiraju kao uobičajenu automatiziranu radnju i kretnje koje ne zahtijevaju bitnije (značajnije) angažiranje pažnje što bi utjecalo na sigurnost njihove vožnje. Traženje cigarete, pripaljivanje, otresanje pepela „iskusni“ pušači – vozači rade bez skretanja pogleda s ceste – „napamet“!

2. Uticaj nikotina i ugljen-monoksida na psihofizičke aktivnosti čovjeka tokom vožnje

2.1 Pojam nikotina

Nesumnjivo je da mnogo vozača puši i da pušenje postaje sve veća strast. Pušenjem se u organizam unosi nikotin koji vrlo nepovoljno djeluje, u prvom redu na centralni nervni sistem a time i na vozačku sposobnost. U našim cigaretama ima oko 2% nikotina. On je otrovan i u vrlo malim količinama. Količina nikotina u jednoj cigareti bila bi smrtonosna kada bi ga udahnuli odjednom, ali nikotin pušenjem sagorjeva i isparava se. Stoga se pušačima preporučuje da bacaju što duži opušak, jer se najviše nikotina skuplja na kraju cigarete. Trovanje nikotinom može biti hronično i akutno. Hronično trovanje nastaje zbog prekomjernog pušenja. Ono djeluje podmuklo i nevidljivo zavisno o stanju pušačevog organizma. Akutno trovanje nastaje kod osoba koje nisu prije pušile, a počinju pušiti srazmjerno mnogo. Takvo trovanje prate glavobolje, bljedilo i obilno znojenje.
Prirodan nikotin je specifična vrlo jaka otrovna tečnost koja se dobija iz duvana. Pušenje se nauči i postane potreba. Pušenjem duvana pušač apsorbuje čestice nikotina koje djeluju umirujuće i blaže depresivno. Riječ je o pušačima , osobama koje su ovisne o pušenju jer je njihov metabolizam adaptiran na nikotin. Prestanak pušenja izaziva apstinencijske teškoće (napetost, nestrpljivost, nervozu). Nikotin preko dima iz cigareta djeluje na vozača bilo da on puši ili da neko od saputnika to čini.

2.2 Djelovanje nikotina na vozače

Pušenje na vozača negativno djeluje neposredno angažujući ga uz sam ritual pripreme, paljenja i pušenja cigarete pri čemu slabi upravljanje motornim vozilom i dekoncentriše vozača, i posredno trovanjem nervnog sistema što ostavlja dugotrajne posljedice (djelujući negativno na vid, organe za varenje i krvne sudove, povećava krvni pritisak, dovodi do nesanice i vrtoglavice) i uslovljava trenutne smetnje (slabi vid – suze oči, izaziva glavobolju, mučninu – bolest vožnje, vrtoglavicu, bljedilo, gađenje, povraćanje). To posebno dolazi do izražaja kod nepušača. Zbog toga je u svim vozilima krajnje nepoželjno pušiti, a u sredstvima javnog saobraćaja i zakonom zabranjeno.
Pijenje kafe ima uticaja na reakcije i sposobnosti vozača. Najčešće upotrebljavani stimulator za održavanje kondicije i budnosti u vožnji jeste kofein kojeg ima u kafi i čaju. Glavni učinak djelovanja kofeina jeste stimulisanje rada centralnog nervnog sistema. Šoljica kafe ili čaja sadrži približno onu količinu kofeina koja može biti i ljekovita. No, pretjerana količina ili prevelika koncentracija kofeina u kafi lil teina u čaju može djelovati otrovno, što zavisi od individualne podnošljivosti. U umjerenim količinama kafa može koristiti vozaču, osobito u dugim vožnjama. Ipak, deset i više šoljica kafe čovjeka mogu i otrovati. U takvom stanju on osjeća zvonjenje u ušima, nervnu napetost i razdražljivost. Vozači bi, prema tome, morali biti svjesni opasnosti od prekomjernog pijenja kafe.

2.3 Pojam ugljen-monoksida i njegovo dejstvo na vozače

Ugljen-monoksid se stvara nepotpunim sagorjevanjem (u garažama, kafanama, radionicama ili u vozilu ukoliko nema dobre ventilacije) i spada u otrovne gasove. Trovanja ovim gasovima su česta zbog nepažnje ili neznanja. Ugljen-monoksid je gas bez boje i mirisa pa se lako ne primjećuje. Trovanje ovim gasom je postepeno i neopaženo. Najčešći znakovi trovanja su : uzbuđenost i ubrzano lupanje srca, usporeno disanje, malaksalost, iscrpljenost, glavobolja i povraćanje. Javlja se pospanost, gubljenje vida i klonulost tako da osoba ne bude sposobna da napusti prostoriju kada može nastupiti i smrt. Zbog toga je vrlo opasno da motor radi u zatvorenom prostoru ili da se spava u vozilu čiji motor radi. Kod vozača u manjim dozama uslovljava lagan umor i malaksalost pa je potrebno imati ventilaciju ili praviti odmore i provjetravanje.

2.4 Rasprostranjenost pušenja

Sve je veći broj pušača među omladinom, pa čak i među djecom. Omladinsko doba je period u kojem se najveći broj mladih ljudi "opredijeli" za uživanje duhana. Prema našim istraživanjima puši 0,9% učenika osnovne škole, a 27,97% učenika srednje škole. Od ukupno anketirane ženske omladine III i IV razreda srednje škole puši 44,59%, a od ukupno anketirane muške omladine III i IV razreda srednje škole puši njih 40,68%. Ova istraživanja su potvrdila ranija saznanja da u posljednjem razredu srednje škole puši oko 40% učenika, te da 75% pušača stiče ovu naviku prije osamnaeste godine života. Većina pušača živi u zemljama u razvoju, njih 70 - 75%. U zemljama u razvoju puši 50% muškaraca i 8% žena. U razvijenim zemljama puši 41% muškaraca i 21% žena. Pušenje u razvijenim zemljama opada oko 1,5% godišnje, ali u zemljama u razvoju raste oko 1,7% godišnje.

2.5 Uticaj pušenja na zdravlje

Fizička kondicija i dobro zdravlje mogu biti narušeni pušenjem. Polovina mladih koji u tom dobu počnu pušiti i tu svoju naviku nastavljaju i dalje tokom života, umiru od bolesti čiji je uzrok pušenje, ili je povezano sa pušenjem. Pušenje je rizični faktor za oko 25 bolesti. Istraživanja upućuju da je pušenje odgovorno za 2,6% ukupnog broja smrtnih slučajeva, a prognozira se da bi se taj dio mogao utrostručiti do 2020. godine. Prema sadašnjim podacima, kod dugogodišnjih pušača pušenje je u 50% slučajeva uzrok smrti. Polovina njih umrijeće u srednjoj životnoj dobi, i tako će izgubiti u prosjeku 22 godine životnog vijeka. U razvijenim zemljama umrlo je 1995. godine 514.000 pušača od raka pluća, kao i njih 625.000 od pušenjem uzrokovanih srčanih i drugih krvožilnih oboljenja. Studije u Velikoj Britaniji su pokazale da su pušači u 30-im i 40-im godinama života 5 puta podložniji srčanom udaru od nepušača. Pušenje je siguran ili vjerovatan uzrok smrti od: raka - usne šupljine, ždrijela, pluća, jednjaka, mokraćne bešike, gušterače, bubrežne karlice, želuca, grlića materice. Pušenje je, također, uzrok bolesti srca, moždanog udara, oboljenja perifernih krvnih sudova, hronične opstruktivne bolesti pluća, niske težine novorođenčadi.

2.6 Pušenje - uzrok nesreća

Proučavanja su pokazala da je trećina svih požara izazvana zapaljenom cigaretom. Veliki broj saobraćajnih udesa izazvan je zbog pušenja cigarete u automobilu. Vozače, najčešće, omete vruć pepeo koga vjetar ubaci u oči vozača, ili paljenje cigarete u toku vožnje. Ovome treba dodati i djelovanje duhanskih otrova na mozak vozača, što slabi koncentraciju i sposobnost brzog razmišljanja.

2.7 Zakon o upotrebi cigareta tokom vožnje

Pod dejstvom nikotina može doći do stezanja krvnih sudova, glavobolje, nesvestice, vrtoglavice, muke, gadjenja i povraćanja. Slične nelagodnosti nastupaju i od ugljen-monoksida. Sam čin pušenja (vadjenje cigareta i upaljača, pripaljivanje sebi ili suvozaču kada se obično oslobadja volan od kontrole, mogućnost upadanja pepela i žara u oko ili krilo) ne predstavlja nimalo manje opasnosti. Naprotiv, nepredvidivim reakcijama često se dovodi do neobjašnjivih skretanja sa trake i katastrofa. Statistika pokazuje da su se 5% svih saobraćajnih nezgoda desile zbog pušenja cigareta u kolima.
Za kafu se obično misli da veoma povoljno deluje na otklanjanje zamora ali tu tvrdnju treba prihvatiti sa odredjenom rezervom i oprezom jer već posle 2-3 šoljice kafe mogući su poremećaji kao razdražljivost, ošamućenost a kod nekih osoba i zamora.
Pušenje je različitim načinima, propisima, zabranama, kampanjom i obrazovanjem sve više na Zapadu potpuno potisnuto, u najmanju ruku, kao nepristojno, a onda i kao opasnost po zdravlje. U Italiji je pre neki dan donet rigorozan zakon o zabrani pušenja na gotovo svim javnim mestima. Smatram da nema nikakve smetnje da se zabrani pušenje u vozilima, jer se u tako malom i zadimljenom prostoru i ugrožava zdravlje ljudi više nego u bilo kojoj prostoriji. Dok palite cigaretu možete izgubiti svaku pažnju, a da ne pominjem šta znači otvoreni plamen u kabini, pad pepela u krilo, na sedište.
I pešaci su učesnici u saobraćaju, a često ćete videti i da prelaze ulicu slušajući vokmen ne mareći za zvuke koji ih mogu upozoriti na opasnost. Zamislite situaciju u kojoj je vozač nepušač, a suvozač mu duva dim pod nos. U Švajcarskoj i drugim zemljama se deca još od malih nogu uče ponašanju svakodnevnim sitnicama i edukuju kako da koriste, aparate, obavljaju najjednostavnije radnje, znaju šta je opasno, a šta ne. Suština je u tome da se onaj ko nema usađenu kulturu ponašanja teško na takvo ponašanje može naterati isključivo zakonom .

2.8. Uticaj pušenja na porodični budžet

Pušač za trideset godina pušačkog staža optereti porodični budžet za oko 25.000 KM. Ovo su samo direktne ekonomske štete , ali ako bi se preračunavale štete zbog oštećenja zdravlja, i sljedstveno troškovi liječenja, te smanjenja privređivanja zbog smanjenja radne sposobnosti, onda bi štete bile daleko veće. Stručnjaci apeluju: "Ako se ne promjene pušačke navike u sljedeće tri decenije, umrijeće prije vremena više ljudi od posljedica pušenja, nego od AIDS-a, tuberkuloze i komplikacija pri porodu zajedno"!

3. Statističke zanimljivosti

U svijetu je 1,3 milijarde aktivnih pušača. Svakih 8 sekundi po jedna osoba umre od neke bolesti izazvane dimom duhana. Svakim udisajem duhanskog dima u tijelo pušača ulazi više od 4 000 različitih hemijskih tvari, od kojih najmanje 40 uzrokuje rak. Pušač udiše i izdiše dim 8-9 puta sa svakom cigaretom prosječno svake 24 sekunde, ali cigareta gori 12 minuta i cijelo vrijeme zagađuje zrak. Dim koji ide u zrak ima veću koncentraciju štetnih tvari od dima koji uvlači pušač. Ugljenmonoksid satima ostaje u krvi osobe koje puše jednu kutiju dnevno imaju 50% veću učestalost hospitalizacije i izostanaka s posla i škole. Pušenje je samo po sebi odgovorno za čak 30% svih oboljenja od raka. Čak jedna ili dvije cigarete mogu izazvati povišenje krvnog pritiska, ubrzanje pulsa i smanjenu cirkulaciju krvi u organizmu Oko 80% svih slučajeva raka pluća se događa pušačima. Srce pušača u prosjeku kuca s 10-20 udaraca u minuti brže od srca nepušača. Stopa smrtnosti počinje padati kod bivših pušača godinu dana nakon prestanka pušenja Čak i nakon dva sata prozračivanja, u prethodno zadimljenoj sobi koncentracija štetnih sastojaka iz nikotina još je uvijek iznad dopuštene granice.
Ženski organizam sporije razgrađuje nikotin, pa ista količina dima više šteti zdravlju žena nego muškaraca. Iako žene dnevno ispuše istu količinu cigareta češće obolijevaju od raka pluća nego muškarci. Vozači pušači uzrokuju veći broj saobraćajnih nesreća od vozača nepušača. Osiguravajuća društva naplaćuju veći iznos pušačima.19% posto velikih požara izazvano je pušenjem. Pušači imaju dvostruko više nezgoda nego nepušači. Pušenje pojačava bore lica i ubrzava starenje. Danas pušači ozbiljno razmišljaju o prekidu pušenja jer vlada mišljenje da onaj ko puši, općenito uzevši važi za slabića. Norveškim nastavnicima je dopušteno pušenje samo u kamp kućicama dovoljno udaljenim od škole.
Broj pušača se u zadnjih deset godina značajno smanjuje, godišnje i do 5%

Zaključak

Opojne droge, nikotin i lijekovi sasvim sigurno imaju veliki uticaj na psihofizičke sposobnosti vozača što je iznimno važno za upravljanje vozilima i radu na mašinama.. Potrebno je poraditi i na ovom aspektu kao jednom od mogućih uzroka saobraćajnih nesreća te nesreća na radu. Bolja edukacija vozača i učesnika u saobraćaju, svakako bi pridonijela da se nesreće uzrokovane drogama i lijekovima smanje. Kategorizirati lijekove sigurno neće biti lako no unatoč tome o ovoj temi je potrebno govoriti i učiniti što je više moguće u razvijanju svijesti o opasnostima koje određeni lijekovi po sigurnost upravljanja vozilima i mašinama imaju. Bilo bi neophodno da se kod izdavanja Uvjerenja o sposobnosti upravljanja vozilima uvažava ,prije svega, mišljenje porodičnog liječnika koji ima najpotpuniji uvid u zdravstveno stanje kandidata.

LITERATURA

1. MILIĆ, A. ( 2007): SAOBRAĆAJNA PSIHOLOGIJA, STF DOBOJ.
2. WWW.UTICAJ – NIKOTINA.COM
3. WWW.ETOC.CO.YU

PROCITAJ / PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:

ASTRONOMIJA | BANKARSTVO I MONETARNA EKONOMIJA | BIOLOGIJA | EKONOMIJA | ELEKTRONIKA | ELEKTRONSKO POSLOVANJE | EKOLOGIJA - EKOLOŠKI MENADŽMENT | FILOZOFIJA | FINANSIJE |  FINANSIJSKA TRŽIŠTA I BERZANSKI    MENADŽMENT | FINANSIJSKI MENADŽMENT | FISKALNA EKONOMIJA | FIZIKA | GEOGRAFIJA | INFORMACIONI SISTEMI | INFORMATIKA | INTERNET - WEB | ISTORIJA | JAVNE FINANSIJE | KOMUNIKOLOGIJA - KOMUNIKACIJE | KRIMINOLOGIJA | KNJIŽEVNOST I JEZIK | LOGISTIKA | LOGOPEDIJA | LJUDSKI RESURSI | MAKROEKONOMIJA | MARKETING | MATEMATIKA | MEDICINA | MEDJUNARODNA EKONOMIJA | MENADŽMENT | MIKROEKONOMIJA | MULTIMEDIJA | ODNOSI SA JAVNOŠCU |  OPERATIVNI I STRATEGIJSKI    MENADŽMENT | OSNOVI MENADŽMENTA | OSNOVI EKONOMIJE | OSIGURANJE | PARAPSIHOLOGIJA | PEDAGOGIJA | POLITICKE NAUKE | POLJOPRIVREDA | POSLOVNA EKONOMIJA | POSLOVNA ETIKA | PRAVO | PRAVO EVROPSKE UNIJE | PREDUZETNIŠTVO | PRIVREDNI SISTEMI | PROIZVODNI I USLUŽNI MENADŽMENT | PROGRAMIRANJE | PSIHOLOGIJA | PSIHIJATRIJA / PSIHOPATOLOGIJA | RACUNOVODSTVO | RELIGIJA | SOCIOLOGIJA |  SPOLJNOTRGOVINSKO I DEVIZNO POSLOVANJE | SPORT - MENADŽMENT U SPORTU | STATISTIKA | TEHNOLOŠKI SISTEMI | TURIZMOLOGIJA | UPRAVLJANJE KVALITETOM | UPRAVLJANJE PROMENAMA | VETERINA | ŽURNALISTIKA - NOVINARSTVO

 preuzmi seminarski rad u wordu » » » 

Besplatni Seminarski Radovi

SEMINARSKI RAD