TEORIJA DELIKVENTNIH SUBKULTURA

SUBKULTURE

TEORIJE O NASTAJANJU SUBKULTURNIH GRUPA

• Čikaška škola

Predstavnici Čikaške škole su: Thomas, Park, Burgess, McKenzie, Wirth, Shaw.
Ključno razdoblje teorije su dvadesete I tridesete godine 20. st.
Karakteristike: "humana ekologija", socijalni odnosi, socijalna dezorganizacija, kvalitativna metoda.
Delikvenciju, kao jednu od karakteristika nekih subkulturnih grupa, Clifford Shaw opisuje kao prilagodbu aktera očekivanjima grupe.
Modeli imaju veliko značenje, "velike face" imaju jak utjecaj na mladu osobu.

• Teorija delikventne subkulture

Teorija delikventne subkulture glavni akcent stavlja na " gang" (škvadru), delikvenciju I devijaciju.
Pojam subkulture se pojavljuje I prije teorije o delikvenciji I označavao je dijelove populacije I socijalizacijske procese.
Utemeljitelj pojma subkulture je Albert Cohen (knjiga " Deliquent Boys: The Culture of the Gang"). Naglašavao je da postoji kultura unutar kulture I da je društvo raslojeno na subgrupe. Govori o delikventnoj subkulturi kao o načinu života koji je postao tradicionalan I uobičajen.
Pripadnost određenoj subkulturi ovisi o kulturnom obrascu kojeg pojedinac prihvaća kao svog.
Bitna karakteristika subkulture je grupna autonomija.
Cohen zamišlja proces nastajanja subkulturnih grupa (subkulturalizacija) kao nesvjesnu aktivnost.
David Downes dijeli subkulture na:
1. one koje nastaju izvan konteksta dominantne kulture, npr. imigrantske grupe
2. one koje nastaju unutar konteksta dominantne kulture, a njih dijeli na pozitivne I negativne.

• Interakcionizam I teorija etiketiranja

E. Lemert je postavio temelje interakcionističkom pristupu.
Razlikuje primarnu (koja je u čovjeka "uklopljena") I sekundarnu (akter svoje ponašanje koristi kao sredstvo obrane) subkulturu.
Etiketiranje devijanata povećava njihovu devijaciju.
Becker je zaslužan za to što su mnoge interakcionističke teze dobile oblik u teoriji etiketiranja.

• Kontrakultura

Pojam kontrakulture prisutan je u sociologiji prije druge polovice šezdesetih godina nastajanjem brojnih društvenih I buntovničkih pokreta u SAD- u.
U postojećoj kulturi mladih širi se otpor prema tradiciji (ratni pokreti, demonstracije, širenje rock- kulture, "Summer of Love", droga, hipijevski način života, kretanje ljudi prema Indiji i Nepalu, rock festivali, Woodstock).
Elvis Presley simbolički označava nastajanje subkulturnih grupa među mladima, u Engleskoj su sve češća hipijevska okupljanja, a u Londonu djeluje squaterska komuna.
U drugoj polovici šezdesetih godina rock kultura postaje glasilo pojedinih subkulturnih grupa (razbijanje dvorane nakon koncerta Rolling Stones- a ili sukob s policijom nakon Hendrixovog koncerta).

• Koncept "moralne panike"

Za koncept "moralne panike" najzaslužniji je Stanley Cohen svojim djelom "Folks Devils and Moral Panics" u kojem se bavio odnosom dominantne kulture I subkulture mladih.

• Birminghamska škola

Jedan od najpoznatijih predstavnika je Stuart Hall, dok je Paul Willis proučavao identifikaciju mladih sa subkulturnim stilovima I nalazi vezu između života I vrijednosti određenih subkultura, načina upotrebe predmeta, vozila, droge, glazbe.
Dick Hebdige i njegovo djelo "Subkultura: značenje stila" obilježava birminghamska istraživanja subkulture kasnijih sedamdesetih godina.

SUBKULTURNE SKUPINE

Punkeri

Punk nastaje krajem sedamdesetih godina pojavom grupe Sex Pistols. Nastanak punk subkulture odvija se na isti način kao I nastajanje rock subkulture: prihvaćanjem zvuka, image-a I vrijednosti.
Na punk glazbu najviše su utjecali rock, s jedne, I reggae s druge strane.
Glavne vrijednosti punk subkulture su "anarhija", "predaja", "propadanje" (Hebdige, 1980., str. 69) . Na prostoru bivše Jugoslavije punk generaciju započinje slovenski bend Pankrti, a nastavljaju je grupe kao Pekinška Patka I Prljavo Kazalište (u svojim počecima sviraju punk).
Ubrzo nakon pojave, punk je proglašen "mrtvim", a od dvije najpoznatije grupe ( Sex Pistols I The Clash) prva je prestala postojati, a druga je potpisala ugovor s velikom kompanijom I za punkere postala prekomercijalna (Perasović, 2001., str. 232).
Početkom osamdesetih godina razvija se novi val punk scene I grupe kao Električni Orgazam I Partibrejkers, a I dalje se slušaju The Clash I sl..
Aktere punk subkulture karakterizira napadan izgled:" irokez" I nakostriješene frizure, poderane jakne, crne kožne jakne ukrašene privjescima, bedževima, lancima, simbolima anarhije, zihericama, čizme Dr. Martens, radnički kombinezoni, majice s porukama I likovima idola.
Nazivi grupa i naslovi pjesama odražavali su sklonost prema namjernom skrnavljenju i voljnom prihvaćanju statusa izgnanika koji su odlikovali cijeli punk pokret (Hebdige, 1980., str. 108).
U grupama ne postoje hijerarhijski odnosi, iako propagiraju anarhiju, akteri se politički ne angažiraju. Alkohol I cigarete su sastavni dio image-a, u stalnom su sukobu sa šminkerima, a od njih većinom nastaje subkultura nogometnih navijača.

Hard - core

Oblikuje se sredinom osamdesetih godina kao odgovor I pokret protiv punka.
Hard - core grupe su anarho- pacifističkog opredjeljenja. Zaštitni znaci hard- core-a su: znak mira (peace) + zaokruženo slovo A (znak anarhije) = zaokruženo slovo E (equality -jednakost) (Perasović, 2001., str. 244.).
Hard- core uvodi pluralizam image-a, ponovo vraća dugu kosu, pokušava očuvati hipijevsku (pacifističku) I punkersku (anarhističku) tradiciju otpora. Akteri hard- core subkulture nisu sami po sebi agresivni, nasilnost je prisutna samo u samoobrani.
Članovi se zalažu za prava životinja, očuvanje okoliša, mirotvorstvo, squatiranje, uglavnom su vegetarijanci, slogan im je "kooperacija, a ne kompeticija".
Pokret unutar hard- core subkulturne scene je Straight Edge : članovi se zalažu za vegetarijanstvo, odbacuju drogu I seks.

Šminkeri

Subkultura šminkera javlja se sedamdesetih godina I označava stilski neopredijeljene ljude. Akterima šminkerske subkulture izgled je na prvom mjestu interesiranja, a potom glazba.
Osnovni način razmišljanja je "in " I "out " filozofija, pravi šminkeri pripadaju uglavnom “jet- setu“, stvarno bogatstvo je neophodan uvjet postajanja šminkerom (Perasović, 2001., str.167.). Šminkeri žele biti poznati I priznati, ali ne izazivanjem šoka (što je slučaj kod nogometnih navijača), nego divljenjem.
Razlikuju se po vanjskim obilježjima: nosi se skupa markirana odjeća, okupljaju se na skupim, ekskluzivnim mjestima čime pokušavaju izbjeći sivilo I pobjeći od svakodnevice.
Trude se istaknuti izgledom (ne intelektom) koji kopiraju od proslavljenih I priznatih idola, prihvaćaju gotove ideje (neoriginalnost I nemaštovitost). Obuzeti su masovnim medijima koji im diktiraju stilove oblačenja, glazbe, pa čak I mišljenja.
Krajem sedamdesetih godina glazba vezana za nastajanje šminkerske subkulture je bila disco glazba (Perasović, 2001., str.166.), a danas nema određene šminkerske glazbe, ali se uglavnom sluša pop I dance glazba, kao I domaći I strani hitovi (znači masovno prihvaćeni). Šminker sebe ne doživljava takvim, jer riječ "šminker" ima negativne konotacije, a foliranje, umišljenost I narcisoidnost su poželjne osobine. Šminkeri se ne druže sa svakim, u svoje društvo (elitno) rijetko primaju nove članove, koji moraju biti provjereni. Alkoholizam se konzumira u umjerenim količinama, a od droga, lakše. Šminkeri imaju negativan stav prema pripadnicima ostalih subkulturnih grupa, smatraju ih prljavima, neurednima, "nižim" I nedostojnim njihove pažnje.
Vlastiti image, dojam visoke mode i visokog društva, visokog (dobrog) ukusa, sugeriranje (visokog) socijalnog stanja uz ples, piće, provode i seksualne aktivnosti bile su njihove središnje preokupacije (Perasović, 2001., str. 171.).

Heavy- metal

Heavy- metal ima korijene u hard rock-u. Obilježavaju ga bendovi kao Led Zeppelin, Deep Purple, Black Sabbath, Iron Maiden, Judas Priest, AC/DC.
Uz dugu kosu, image karakteriziraju razne prišivke na traper jaknama, crne kožne jakne, remenje, narukvice, majice s imenom benda I sl.
Sredinom osamdesetih godina određenje "heavy" zamjenjuje se sa "speed ", "trash ", "black " ili "death ", a početkom devedesetih se miješa s novim glazbenim smjerovima.

Rockabilly

Razvija se u drugoj polovici osamdesetih godina iz rock and roll -a, karakteristična grupa je Stray Cats.
Image se razvija po uzoru na Jamesa Deana, Elvisa Presleya. Izgled je vrlo bitan: cipele "creepersice ", čarape jarkih boja, hlače Levis 501, kožne I baseball jakne, marame, "western " kravate, klasične r`n`r frizure (kokotice), buntovnički image (Perasović, 2001., str. 266).

Darkeri

Subkultura darkera nastaje pojavom "dark " glazbe sedamdesetih godina, koja nastaje raslojavanjem rock glazbe.
Subkultura darkera naziva se I "goth " ili "gothic " subkultura I obuhvaća bendove kao Joy Division, Sisters of Mercy, The Cure, The Cult, Siouxsie & the Banshees I sl.
Glazba je opisana kao "tamniji" pravac punka, spoj gothica I hard rocka.
Karakteristike subkulture su: specifičan način odijevanja - crna odjeća I šminka, srebro, križevi, pentagrami, puder, "vamp" izgled, originalni I umjetnički pogledi na svijet, fasciniranost čudnim pojavama, depresivnost, ateizam, interes za okultno I drevne religije, pesimizam.
Darkersku subkulturu karakterizira I slobodan izbor religije (iako su većina pripadnika ateisti) I glazbenog stila (darkwave, industrial, dark ambiental, gothic metal, celtic I sl).
Od javnosti su većinom kritizirani I negirani.

Hašomani

Životni stilovi hašomana vezani su za rock kulturu I pokrete koji su vođeni šezdesetih godina u SAD- u I Velikoj Britaniji.
Nastanak rock kulture na našim prostorima vezan je uz nastajanje domaćih bendova: od Crvenih Koralja do Psihomodo Popa.
Hašomani su često podvrgnuti nesimpatijama od strane dominantne kulture.
Postoji razlika između pripadnika rock kulture I pripadnika rock subkulture: akter rock kulture će mirno uživati u koncertu, dok će akter rock subkulture pokušati npr. skakati s pozornice na publiku (Perasović, 2001., str. 185).
U drugoj polovici sedamdesetih godina javlja se omasovljenje scene, pojavljuju se ploče s rock naslovima I povećava se broj okupljališta.
Glazba je dominantna u rock subkulturi (hašomanskoj), ali I izgled (koji odražava stavove) je također vrlo bitan. Dominantan je hippie izgled: duga kosa, tankerice (maslinastozelene jakne), izlizane traperice, marame, nakit (narukvice u stilu Janis Joplin), simboli: znak "Ban the Bomb " pretvoren u univerzalni znak mira (peace), znakovi Woodstocka (golubica na gitari), znakovi yin /yang, smile, kopče, "lenonice " I sl.
Karakteristično je I stavljanje srednjeg prsta I kažiprsta u oblik slova V (označava mir umjesto pobjede- victory).
Za rock (hašomansku) subkulturu karakterističan je I sleng, koji se ne razlikuje bitno od slenga srednjoškolaca: engleske riječi, puno naziva za istu stvar, npr.: joint, đoja, pljugica, smotka, džoks, frula, žiža, truba - nazivi za marihuanu (Perasović, 2001., str.213.). Između šminkera I hašomana prisutna je netrpeljivost koja doseže čak do mržnje.

Navijačke skupine (navijačka subkultura)

Navijačke skupine nastaju organiziranim bodrenjem određenog kluba (uglavnom nogometnog) I upotrebom navijačkih rekvizita.
Karakteristično je preuzimanje elemenata iz drugih subkulturnih grupa, npr. prepoznavanje uzora u engleskim navijačima (rock subkultura) ili pisanje grafita (punk subkultura).
Najpoznatiji simboli navijačke subkulture, osim kapa, šalova, zastava I ostalih navijačkih rekvizita su I Spitfire jakne (spitke).
Uglavnom su politički angažirani, jer je politika usko vezana uz navijačku subkulturu (BBB I HDZ početkom devedesetih u Hrvatskoj).
Akteri navijačke subkulture se poistovjećuju s klubom za koji navijaju, masovno se okupljaju na utakmicama, nerijetko izazivaju tuče I sukobe s pripadnicima druge navijačke skupine.
Karakteristike te subkulture su: agresivnost, alkohol I "muževnost", tj. maskulinitet, većina članova su muškog spola, mada ima I ženskih članova. Postoje I vođe grupa koji su poželjni I koji usmjeravaju navijanje. U Hrvatskoj ta subkultura nastaje sedamdesetih I početkom osamdesetih godina, a svoj vrhunac dostiže 1990. Godine kada se dogodio sukob navijača beogradske Crvene Zvezde I zagrebačkog Dinama na utakmici na Maksimiru.

Techno (rave) subkultura

Techno (rave) subkultura okupljena je oko techno glazbe koja se u Hrvatskoj javlja tijekom Domovinskog rata, tijekom 1992. god. (Perasović, 2001., str.342.).
Glazba odudara od rocka I ostalih sličnih vrsta, ali I od glazbe koja je u medijima prezentirana kao " techno".
Korištenje tableta (ecstasy, LSD, amfetamini) prisutno je na rave sceni, ali droga nikad nije glavni izvor zabave - to je glazba.
Glazba je osnovna aktivnost, ima odlike individualnog i kolektivnog transa (Perasović, 2001., str. 351).
Vrijednosti rave (techno) subkulture vrlo su slične hipijevskim (samo se ispoljava na različitim mjestima u različito vrijeme). To su: miroljubivost, tolerancija, ples, glazba, trans. Upravo zbog toga su rijetki slučajevi bilo kakvih sukoba između članova techno subkulture, ali I između njih I članova neke druge subkulturne grupe.

Grupe za duhovni razvoj

Grupe za duhovni razvoj razvijaju se šezdesetih godina u SAD- u kao potraga za duhovnošću. Temeljile su se na istočnjačkim religijama, interesu za meditaciju, astroligiju, okultno.
Postoje mnoge različite grupe za duhovni razvoj, a sve su povezane postojanjem uputa za ponašanje, širim učenjima (traženje istine, smisla života i sl.), samoosmišljavanjem.
1) Transcedentalni meditanti
Meditacija predstavlja temelj transcedentalne meditacije. Uvodi je u yogu 1955. godine [Mahariši Maheš], I njena popularnost raste posjetom članova grupe The Beatles [Mahariši Mahešu].
Cilj transcedentalne meditacije je dovođenje svijesti na višu razinu jednostavnom meditacijom, smanjenje napetosti, veće zadovoljstvo sobom, razvoj kreativnosti, smanjenje stresa.
U ovoj grupi ravnopravan je odnos među spolovima, u razgovoru se izbjegavaju teme seksa I politike.
Članovi izražavaju negativne stavove prema punkerima, navijačima, iskazuju brigu za okoliš I često su aktivisti zelenih.
2) Male vjerske zajednice
Male vjerske zajednice se u literaturi nazivaju još I vjerske sekte. To su alternativni oblici vjerskih udruživanja čijim se članom postaje svojevoljno, prisutan je osjećaj grupnog identiteta. Većinom su vezane za religijsko- filozofske sustave Indije, Kine I Japana.
Sama riječ nastaje od latinske riječi squi što znači slijediti.
Djeluju izvan crkvene institucije, a od strane crkve su često proglašavane kontrakulturom.
Odnos spolova je ravnopravan, a hijerarhijski odnos je prisutan (vođa se naziva pastir crkve).
Programi se uglavnom odnose na mlađe članove kojima je uzor Isus Krist, iskazuju negativne stavove prema sličnim vjerskim sektama, punkerima, šminkerima, navijačima, a pozitivne prema pokretima za ljudska prava I mirovnim pokretima.
a) Baptisti
Baptisti su među najrasprostranjenijim protestantskim crkvenim zajednicama. Naziv potječe od grčke riječi baptizo =uroniti, krstiti. Krste se samo odrasli članovi vlastitim izborom.
Ne priznaju Crkvu kao posrednika između Boga I ljudi. Za spasenje bitna je osobna vjera, a u životu vjernika glazba je jako bitna ( neke pjesme su poznate, kao "When the Saints Go Marching In").
Prve baptističke crkvene zajednice nastale su u SAD- u I Engleskoj početkom 17. st.
b) Pentekostalci
Korijene vuku iz baptističkog pokreta, zajednica nastaje krajem 19. st. u SAD- u.
Karakteristike su: ekstaza I govorenje nerazumljivim jezikom, fundamentalizam (temeljitost), doslovno shvaćanje biblijskih izjava.
Krštenju samovoljno pristupa odrasli vjernik, a služba božja se izražava klicanjem, zanosom, pljeskanjem, plesom I drugim.
c) Jehovini svjedoci
Vjerska zajednica Jehovinih svjedoka bliska je judaizmu po shvaćanju Boga, fundamentalistička je po shvaćanju Biblije.
Zajednica je osnovana 1874. u SAD-u, a izvorni naziv pokreta je Watch Towel and Tract Society of Pensylvania.
Svaki vjernik se smatra propovjednikom. Zajednica smatra da Boga treba zvati njegovim "pravim" imenom iz čega proizlazi I sam naziv zajednice.
Također odbacuju mogućnost postojanja Svete Trojice, negiraju simboliku križa. Smatraju da je Biblijom zabranjena transfuzija krvi, odbijaju ići u vojsku, odbacuju sve kršćanske blagdane.
d) Adventisti
Članovi adventističke vjerske sekte vjeruju u skori povratak Isusa Krista na zemlju, slave subotu kao dan posvećen Bogu. Osnivač zajednice je William Miller koji je smatrao da može izračunati točan dan Kristova povratka. Pošto se to nije dogodilo kad je on predvidio, adventisti su nekoliko puta najavljivali Kristov dolazak.
Adventizam odbacuje svećeništvo, pričest, ima svoje propovjednike I obred Posljednje večere.

ZAKLJUČAK

Postojanje subkulture (kulture unutar kulture) kao I karakteristike određene subkulturne grupe zaokupljalo je mnoge sociologe.
Pojam subkulture nastaje unutar teorije delikventne subkulture, a utemeljio ga je Albert Cohen.
Osim teorije delikventne subkulture, shvaćanja subkulture se mogu podijeliti na razdoblje Čikaške škole (Thomas, Park, Burgess, McKenzie, Wirth, Shaw), interakcionizma I teorije etiketiranja (Lemert, Becker), kontrakulture, koncepta "moralne panike" (Stanley Cohen) I razdoblje Birminghamske škole (Hall, Willis, Hebdige).
Pojam subkulture je određen kao skup normi I vrijednosti koje razlikuju grupe ljudi od većine.
Sve subkulturne grupe se okupljaju oko zajedničkih interesa, stavova, a članove veže osjećaj pripadnosti određenoj subkulturnoj grupi, intimnost, bliskost, spontanost.
Glazba, na primjer, okuplja velik broj subkulturnih grupa oko sebe, čiji članovi imaju određene stavove I ciljeve kojima teže.
I drugi interesi okupljaju ljude u subkulturne grupe, kao na primjer sport, duhovni razvitak, ali I učenici, studenti, radnici sami po sebi čine subkulturne grupe.
Razvojem društva osiguran je razvoj novih subkulturnih grupa, pa možemo reći da će se subkultura uvijek proučavati I da će uvijek postojati (dok je društva).

LITERATURA

• Perasović, Benjamin: Urbana plemena, sociologija subkultura u Hrvatskoj, Sveučilišna naklada, Zagreb, 2001.
• Joksimović Snežana, Marić Ratka, Milić Anđelka, Popadić Dragan, Vasović Mirjana: Mladi I neformalne grupe, u traganju za alternativom, Beograd, 1988.
• Hebdige, Dick: Potkultura: značenje stila, Pečat, Beograd, 1980.
• Lalić, Dražen, Pilić, Damir: Na mladima svijet zastaje, grupni intervju s mladim splitskim delikventima, Znanost u džepu, naklada Jesenski I Turk, Zagreb, 2001.
• http://infoz.ffzg.hr/afric/MetodeII/SlatIvan.html , 20. 12. 2004.
• http://infoz.ffzg.hr/afric/MetodeII/Condic.html , 20. 12. 2004.

PROČITAJ / PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:

ASTRONOMIJA | BANKARSTVO I MONETARNA EKONOMIJA | BIOLOGIJA | EKONOMIJA | ELEKTRONIKA | ELEKTRONSKO POSLOVANJE | EKOLOGIJA - EKOLOŠKI MENADŽMENT | FILOZOFIJA | FINANSIJE |  FINANSIJSKA TRŽIŠTA I BERZANSKI    MENADŽMENT | FINANSIJSKI MENADŽMENT | FISKALNA EKONOMIJA | FIZIKA | GEOGRAFIJA | INFORMACIONI SISTEMI | INFORMATIKA | INTERNET - WEB | ISTORIJA | JAVNE FINANSIJE | KOMUNIKOLOGIJA - KOMUNIKACIJE | KRIMINOLOGIJA | KNJIŽEVNOST I JEZIK | LOGISTIKA | LOGOPEDIJA | LJUDSKI RESURSI | MAKROEKONOMIJA | MARKETING | MATEMATIKA | MEDICINA | MEDJUNARODNA EKONOMIJA | MENADŽMENT | MIKROEKONOMIJA | MULTIMEDIJA | ODNOSI SA JAVNOŠĆU |  OPERATIVNI I STRATEGIJSKI    MENADŽMENT | OSNOVI MENADŽMENTA | OSNOVI EKONOMIJE | OSIGURANJE | PARAPSIHOLOGIJA | PEDAGOGIJA | POLITIČKE NAUKE | POLJOPRIVREDA | POSLOVNA EKONOMIJA | POSLOVNA ETIKA | PRAVO | PRAVO EVROPSKE UNIJE | PREDUZETNIŠTVO | PRIVREDNI SISTEMI | PROIZVODNI I USLUŽNI MENADŽMENT | PROGRAMIRANJE | PSIHOLOGIJA | PSIHIJATRIJA / PSIHOPATOLOGIJA | RAČUNOVODSTVO | RELIGIJA | SOCIOLOGIJA |  SPOLJNOTRGOVINSKO I DEVIZNO POSLOVANJE | SPORT - MENADŽMENT U SPORTU | STATISTIKA | TEHNOLOŠKI SISTEMI | TURIZMOLOGIJA | UPRAVLJANJE KVALITETOM | UPRAVLJANJE PROMENAMA | VETERINA | ŽURNALISTIKA - NOVINARSTVO

preuzmi seminarski rad u wordu » » » 

Besplatni Seminarski Radovi

SEMINARSKI RAD