KRIMINALITET I DROGA

Droga je čovjekov pratilac od pradavnih vremena.
Tisućama godina određene biljke su se koristile za ceremonije, magiju i užitke, ali i u medicinske svrhe. Razvojem prirodnih znanosti došlo se do nekih novih spoznaja i umijeća tako da se u današnje vrijeme kemijskom sintezom može doći do aktivnih sastojaka tih biljaka, koji imaju mnogo jači učinak od samih matičnih biljaka.
Današnje mogućnosti međunarodnog prijevoza i trgovine učinkovito su smanjile razdaljine između svjetskih lokaliteta i država. Biljke i droge prelaze lokalne granice i šire se u svjetske krugove što pogoduje razvoju trgovanja i krijumčarenja drogama. Upravo ti oblici krijumčarenja drogama spadaju u najteže oblike kriminalne aktivnosti pojedinaca i zločinačkih organizacija.
Vlade kontroliraju proizvodnju, prodaju i uporabu droga, a cilj tog kontrolnog sustava je ograničavanje uporabe droga u medicinske i znanstvene svrhe. Zloporaba i trgovina drogom velik je zakonski problem jer stvara visoku razinu kriminaliteta. Također je značajno spomenuti pojam korupcije zbog golemih sredstava koja se obrću u nezakonitoj trgovini drogom. Trgovina drogom modernizirala se i usavršila do te mjere da predstavlja prijetnju javnoj sigurnosti, te općenito sigurnosnom stanju u državi.
Zloporaba droga štetno utječe na potrošače pojedince i društvo u kojem žive. Na samog konzumenta djeluje loše u smislu teških fizičkih psihičkih, psiholoških, emotivnih, duševnih, socijalnih i financijskih problema. Zadnji navedeni uzrok su upadanja u još širi spektar kriminalnih djelatnosti kao što su prostitucija, krađe, prijevare, ucjene, utaje, razbojništva pa i ubojstva kao najteža djela, a sve u svrhu nabavljanja sredstava za kupnju droge.
Zloporaba droge utječe i na međunarodne odnose. Razlog tome je stalna razmjena između zemalja u smislu proizvodnje i ilegalne trgovine. Zemlje imaju zbog toga jako kritičan stav, nemaju uspjeha u ograničavanju proizvodnje i redukcije potražnje. Ustaljene modalitete nekad zamijene novi, neki stari se gase, ali nikad se taj začarani krug ne prekida donoseći sa sobom kriminalitete, tužne ljudske sudbine i gotovo nerješive velike socijalne probleme.

2. KLASIFIKACIJA DROGA KOJE SE POJAVLJUJU U ZLOPORABI

Ova klasifikacija podrazumijeva da su droge psihoaktivne i druge supstancije, sada i sintetskog podrijetla, a djeluju na mentalne funkcije i individualno ponašanje uzrokujući finkcionalne ili patološke promjene središnjeg živčanog sustava.

Kategorizacia zloporabljivanih psihoaktivnih droga:

- pirodni i sintetički narkotici
- kanabisovi proizvodi
- proizvodi kokaina i koke
- barbiturati i ostali sedativni hipnotici
- amfetamini i srodni stimulansi
- LSD i ostali halucinogeni
- kontrolirane analogne droge (one tek otkrivene), MDMA i ecstasy
- organska otapala i sredstva za inhaliranje
- steroidi

2.1. SLIKOVNI PRIKAZ DROGA KOJE SE MOGU NAĆI NA HRVATSKIM ULICAMA

3. IZVORI I PUTEVI DROGE

Droge dolaze na narkotržište kroz ilegalnu proizvodnju ili izradu i skretanjem iz zakonitih kanala. Dalja distribucija svodi se kako u nacionalne , tako i u transnacionalne okvire.
Kada govorimo o izvorima droge treba imati u vidu određene tipove droga i vrsta. Najčešće se zloupotrebljavaju droge biljnog podrijetla. Posljednjih godina pojačana je proizvodnja sintetskih droga u laboratorijima i tvornicama širom Europe i svijeta. Proizvodnjom ovih droga centraliziranija je i manje odvojena od narkotržišta prirodnih droga pa je kontrola i suzbijanje na neki način lakše.
Skretanje iz legalnih izvora putem krađa, prijevara, krivotvorenja dokumentacije uključuje velike količine droge i provodi se, kriminalistički gledano, organizirano i profesionalno.
Velik dio međunarodne trgovine drogom posebice onaj koji uključuje opijum, heroin, kanabis i kokain, vrlo je organiziran i tajnovit, a kao akteri pojavljuju se međunarodne zločinačke oranizacije. Takav profesionalizam, dobra organizacija i planiranje na kraju biva nagrađeno velikim profitom za organizatore i financijere, a manjim svotama za kurire i raznosače.
Prema podatcima i praćenju svjetskih trendova zloporabe proizvodnje krijumčarenja, moglo bi se izvući neke glavne lokacije u svijetu gdje je najveći postotak ilegalne proizvodnje droga primjerice:

• smole kanabisa (hašiš) – Afganistan, Pakistan i Maroko
• travnati kanabis (marihuana) – Jamajka i Nigerija, velike količine uzgajaju se i u Kolumbiji, Meksiku, Kazahstanu, Indonziji i Vijetnamu
• marihuana se uzgaja i u srednjoj Europi – u kontekstu nacionalne zloporabe
• opijum i heroin
- zemlje „zlatnog polumjeseca droge“ smještene i Jugozapadnoj Aziji (Pakistan, Iran, Libanon, Turska)
- zemlje „zlatnog trokuta droge“ u Jugoistočnoj Aziji (Laos, Tajland, Kambodža
• „balkanska ruta“ – krijumčarenje heroina za Hrvatsku

Tradicionalni smjer rute je u 2 pravca:

1. Turska – Grčka – Makedonija – Srbija – Hrvatska – Slovenija – Austrija – Njemačka – Nizozemska

2. Turska – Bugarska – BIH – Hrvatska – Slovenija – Italija

• Sintetske droge – tajni laboratoriji, Švedska, Norveška, Niozemska, Velika Britanija, SAD (najčešće cestovnim i zračnim prometom)
• Kokain – zemlje južne Amerike (Peru, Kolumbija, Bolivija) najčešće kontejnerskim prometom.

4. STATISTIČKI POKAZATELJI KRIMINALITETA DROGA

4.1. EUROPSKA I SVJETSKA SITUACIJA

Točan broj potrošača droge je nepoznat (tamna brojka), ali prema procjenama UN-a u svijetu ima oko 8 miljuna potrošača heroina, što je u postotku izraženo 0.15% od cjelokupnog svjetskog stanovništva. Za kokain je ta brojka čak i veća, a iznosi oko 13.5 milijuna , u postotku 0.25% cjelokupne populacije. Najveći je broj potrošača kanabisa, oko 141.2 milijuna osoba što je 2.45% čovječanstva. Stimulanse je konzumiralo gotovo 30.2 milijuna ljudi što je 0.52% cjelokupnog čovječanstva. 3.3-4.1% svjetskog stanovništva troši neku neku vrstu droge

Godišnje se u svijetu ostvaruju goleme dobiti od ilegalne proizvodnje i trgovine drogama, mjerljive u milijardama US dolara. Svjetske zapljene droge u odnosu na ilegalno proizvedenu količinu kreću se posljednjih godina između 20-30% što nije zadovoljavajuće.

U zapadnoj Europi došlo je do znatne promjene u stavu prema legalizaciji i dekriminalizaciji lakih droga. Naglasak je na odvajanju upotrebe kanabisa od ostalih droga. Sada, osobito u Nizozemskoj, postoji argument za ublažavanje štetnih posljedica droga bilo kojeg tipa jer se vjeruje da društvo treba prihvatiti izvan medicinsku upotrebu droge.

U Europi je najviše upotrebljavan upravo kanabis, a sve je veća i prisutnost kokaina.

4.2. SITUACIJA U HRVATSKOJ

U Hrvatskoj postoji tendencija širenja krijumčarenja i zloporaba droga, uz prisutnost povećanih količina raznih tipova droga. Uočava se i porast kriminaliteta (sekundarni i tercijarni) vezanog uz zloporabu droga.
Sagledavajući cjelokupu situaciju, moglo bi se dati neke osnovne karkteristike zloporba droga un Hrvatskoj danas. A te su:
• agresivna i bolje organizirana ponuda svih vrsta droga na narkotržištu
• pojačani interes mladih za trošenje droga, poglavito sintetskim (stimulirajućim) drogama
• raširen uzgoj konoplje
• porast sekundarnog kriminaliteta u vezi sa zloporabom droga

Heroin se u Hrvatsku doprema „balkanskom rutom“, kokain stiže pomorskim putem iz zemalja Južne Amerike i SAD-a (veće količine) te cestovnim i zračnim prometom iz zemalja zapadne i istočne Europe (manje količine). Sintetske droge uglavnom se dopremaju iz zemalja Zapadne Europe.

Broj potrošača i ovisnika na području Hrvatske kreće se prema prosudbama zdravstvenih, kriminalističko-pravnih, socijalnih struktura i stručnjaka tih profila koji rade na suzbijanju zloporabe, između 25000-30000 osoba

4.3. TABLICE I GRAFIČKI PRIKAZI

Tablica 1 a: Struktura kaznenih djela zloporabe droga po stavcima KZ-a

Graf 1a: Ukupan broj prijavljenih i razriješenih kaznenih djela 2003-2004

Od 2001-2004. pad broja prijavljenih kaznenih djela za 1890 kaznenih djela. Razriješenost je oko 95%.

Tablica 2a: Usporedni tablični prikaz za rasprostranjenost kaznenih djela zloporabe droga po policijskim upravama

Graf 2a: Rasprostranjenost kaznenih djela zloporabe droge po policijskim upravama

4.4. KAZNENA DJELA U ODNOSU NA POČINITELJE PRIPADNIKE ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE

Suzbijanje zloporabe opojnih droga potrebno je provoditi na svim razinama aktivnim uključenjem građanstva, ali i vojnih osoba. U vojnim institucijama s obzirom na ustroj i rad moguće je učinkovito preventivno djelovati.

Stroge zakonske mjere u postrojbama Oružanih snaga Republike Hrvatske provodi Vojna policija otkrivanjem slučajeva zloporabe droga i podnošenjem kaznene prijave protiv počinitelja.
U 2001. bilježi se veći stupanj angažiranja redarstvene vlasti i pojačane edukativne aktivnosti kako bi se što veći broj ročnika i aktivnih osoba uključio u programe prevencije.

S obzirom na epidemiju heroinske ovisnosti koja je zahvatila Republiku Hrvatsku 1998, najveći broj kaznenih prijava za kaznena djela zlouporabe droga evidentiran 1997. kao najava epidemije. Broj kaznenih djela povećavao se u 1998. i 1999. Kako je u 2000. evidentirano stagniranje trenda opijatskog tipa ovisnosti te se intenzivirao preventivni rad i pravodobno otkrivanje problema, uz činjenicu da je veći broj ovisnika ušao u neki od oblika skrbi, u 2001. je počeo trend blagog pada kaznenog djela zloporabe opojnih droga.

Graf/Tablica 3a. Počinitelji kaznenih djela prema strukturi počiniteljha tijekom 200/2001

Ukupan zbroj počinitelja kaznenih djela zloporabom opojne droge od ukupno 18 postrojba Oružanih snaga Republike Hrvatske s najvećim brojem počinitelja jest 269 počinitelja ili 75,0% od ukupnog broja, dok je od ukupno 65 postrojba u ostalih 47 postrojba evidentirano 77 počinitelja, ili 25,0% od ukupnog broja.
Od ukupno 297 kaznenih prijava podnijetih nadležnim Općinskim državnim odvjetništvima protiv 360 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske i 29 civilnih osoba, u 135 slučajeva postupalo se nakon zaprimljene obavijesti o počinjenom kaznenom djelu i zaplijeni opojne droge djelatnika MUP-a, u 139 slučajeva nakon dojave nadređenih zapovjednika postrojba Oružanih snaga Republike Hrvatske, a u 23 slučajeva podnošenje kaznenih prijava rezultat je provedbe operativnih mjera i radnji te zapljene opojnih droga djelatnika Vojne policije.

Analizirajući iznesene podatke zaključno se može utvrditi da je tijekom 2001. zabilježen pad podnijetih kaznenih prijava za kaznena djela počinjena u svezi sa zloporabom opojnih droga, koji u odnosu na isto razdoblje 2000. (303 kaznenih prijava) predstavljaju smanjenje za 2%.
Nadalje, tijekom 2001. zabilježeno je povećanje evidentiranih kaznenih djela za 5,2% u odnosu na 2000. Najzastupljeniji počinitelji kaznenog djela su ročni vojnici na temeljnoj i specijalističkoj obuci, kojih je tijekom 2001. evidentirano 166 kao počinitelja, ili 46,11% od ukupnog broja prijavljenih pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Prema strukturi počinitelja kaznenog djela tijekom prve polovine 2001. najzastupljeniji su vojnici, ukupno 346 vojnika ili 96,11% od ukupnog broja počinitelja, zatim 4 pripadnika gardijskih brigada i 4 djelatne vojne osobe.

Najviše ročnih vojnika kao počinitelja toga kaznenog djela zabilježeno je u postrojbama Zapovjedništva za obuku, u Središtu za obuku pješaštva u Požegi, ukupno 44 ročna vojnika ili 12,2% od ukupnog broja evidentiranih ročnih vojnika. Drugi s po 32 ročna vojnika je ustroj Središte za obuku pješaštva Sinj i Središte za obuku pješaštva Pula s 22 prijavljena ročna vojnika.

Prema vremenu izvršenja kaznenog djela najviše ih je počinjeno u ožujku, ukupno 35 kaznenih djela ili 9,7% od ukupnog broja, zatim u srpnju, ukupno 32 kaznena djela ili 8,8% od ukupnog broja, dok je najmanje kaznenih djela počinjeno u prosincu, 10 kaznena djela – 2,7%.
U otkrivačkoj djelatnosti najveći broj kaznenih djela otkrili su nadređeni zapovjednici i to u 139 slučajeva, ili 46,8% te djelatnici MUP-a u 135 slučajeva ili 45,4% i Vojna policija u 23 slučaja ili 7,8%.

Djelatnici MUP-a Republike Hrvatske imaju ovlasti postupati izvan vojnih objekata i vojarni te su u 135 slučajeva otkrili opojnu drogu na tom području, to jest na javnom mjestu. Iz toga se zaključuje da je povećan broj 139 slučajeva pronalaska časnika i 23 vojne policije, sveukupno 162 evidentirana pronalaska opojne droge kod pripadnika Oružanih snaga zaplijenjeno u krugu samih vojnih objekata i vojarni, to jest da se pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske susreću s problemom opojne droge i izvan vojnog života, kada nisu u nadležnosti postupanja pripadnika Vojne policije. Činjenica o relativno visokoj zastupljenosti postotka otkrivanja posjednika opojnih droga zapovjednog kadra pojedinih postrojba Oružanih snaga je logična i pokazuje da je upravo ta struktura vojnih osoba, koja je i sveprisutna u vojarnama i vojnim objektima, gdje se brine o životu, redu i stezi podređenih ročnih vojnika, ključna u razrješenju problema postojanja opojnih droga u vojarnama i da se njihovim angažiranijim pristupom može postići veća otkrivenost, a time i snažnija prevencija.

5. KORIŠTENJE DROGA U SVIJETU U PADU

U godišnjem izvještaju Ujedinjenih naroda o drogama u svijetu kaže se da se korištenje droga diljem svijeta počinje usporavati, nakon pedeset godina gotovo neprekidnog rasta. Prema izvještaju, širenje opijata i kokaina stabiliziralo se prošle godine, no u isto vrijeme došlo je do naglog porasta korištenja marihuane. U izvještaju se također zaključuje da je marihuana najproširenija droga, te da za njoj po učestalosti korištenja slijede amfetamini, opijati i kokain.
web Zasluga za smanjenje proizvodnje opijuma i koke pripisuje se boljoj policijskoj kontroli. Diljem svijeta, uzgoj opijumskog maka prošle je godine pao za šest posto, a uzgoj koke za 11 posto. Prema procjenama Ujedinjenih naroda, oko 185 milijuna ljudi u svijetu koristi nezakonite droge. To je 3 posto svjetskog stanovništva u dobi između 15 i 64 godine. Prošle je godine marihuanu barem jednom uživalo 150 milijuna ljudi. Prema UN-u, korištenje ove droge posebno se širi u Južnoj Americi, te u Istočnoj Europi i Africi.
Što se tiče javnog zdravlja, među najozbiljnijim problemima su opijati, za koje se traži najviše terapije, pogotovo u Aziji i Europi. U jugoistočnoj Aziji poseban su problem postali metamfetamini. Kokain je još uvijek najveći problem u Americi, no uživanje kokaina, pogotovo među učenicima i studentima, polako pada.
Izvještaj UN-a o drogama objavljen je pred današnji Svjetski dan borbe protiv zlouporabe droga i trgovine drogama.

LITERATURA

• Kušević Vladimir, Zloupotreba droga

• Izvješće o zloporabi droga , stanje i kretanje kriminaliteta u Hrvatskoj, MUP RH

• Podatci odjela za analitički razvoj – MUP RH

• Izvješće o provedbi nacionalne strategije suzbijanja zloporabe opojnih droga u Republici Hrvatskoj 2001/2002

• www.voanews.com/croatian/Archive/a-2004-06-26-2-1.cfm

PROČITAJ / PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:

ASTRONOMIJA | BANKARSTVO I MONETARNA EKONOMIJA | BIOLOGIJA | EKONOMIJA | ELEKTRONIKA | ELEKTRONSKO POSLOVANJE | EKOLOGIJA - EKOLOŠKI MENADŽMENT | FILOZOFIJA | FINANSIJE |  FINANSIJSKA TRŽIŠTA I BERZANSKI    MENADŽMENT | FINANSIJSKI MENADŽMENT | FISKALNA EKONOMIJA | FIZIKA | GEOGRAFIJA | INFORMACIONI SISTEMI | INFORMATIKA | INTERNET - WEB | ISTORIJA | JAVNE FINANSIJE | KOMUNIKOLOGIJA - KOMUNIKACIJE | KRIMINOLOGIJA | KNJIŽEVNOST I JEZIK | LOGISTIKA | LOGOPEDIJA | LJUDSKI RESURSI | MAKROEKONOMIJA | MARKETING | MATEMATIKA | MEDICINA | MEDJUNARODNA EKONOMIJA | MENADŽMENT | MIKROEKONOMIJA | MULTIMEDIJA | ODNOSI SA JAVNOŠĆU |  OPERATIVNI I STRATEGIJSKI    MENADŽMENT | OSNOVI MENADŽMENTA | OSNOVI EKONOMIJE | OSIGURANJE | PARAPSIHOLOGIJA | PEDAGOGIJA | POLITIČKE NAUKE | POLJOPRIVREDA | POSLOVNA EKONOMIJA | POSLOVNA ETIKA | PRAVO | PRAVO EVROPSKE UNIJE | PREDUZETNIŠTVO | PRIVREDNI SISTEMI | PROIZVODNI I USLUŽNI MENADŽMENT | PROGRAMIRANJE | PSIHOLOGIJA | PSIHIJATRIJA / PSIHOPATOLOGIJA | RAČUNOVODSTVO | RELIGIJA | SOCIOLOGIJA |  SPOLJNOTRGOVINSKO I DEVIZNO POSLOVANJE | SPORT - MENADŽMENT U SPORTU | STATISTIKA | TEHNOLOŠKI SISTEMI | TURIZMOLOGIJA | UPRAVLJANJE KVALITETOM | UPRAVLJANJE PROMENAMA | VETERINA | ŽURNALISTIKA - NOVINARSTVO

preuzmi seminarski rad u wordu » » » 

Besplatni Seminarski Radovi

SEMINARSKI RAD