Smrtna kazna - argumenti za i protiv

U sljedećem ću djelu pokušati objasniti smrtnu kaznu, njeno područje primjene, u kojim se zemljama koristi te u kojim je zabranjena i načine primjene, tj. načini na koje se izvršava smrtna kazna. Na objektivan način iznesti podatke pronađene u stručnim časopisima, te mišljenja i istraživanja drugih autora. Razjasniti pitanje humanosti i opravdanosti primjene smrtne kazne. Te dati moj zaključak i moje mišljenje o pitanju smrtne kazne i opravdanosti njene primjene.

Smrtna kazna

„Smrtna kazna je najteža vrsta kazne koja se izvršava lišavanjem života osuđenika.“ Takva vrsta kazne primjenjuje se iz davnina, iz vremena Egipta i Babilona, „gdje se primjenjuje smrtna kazna za krađu. Navedimo primjer, za današnje vrijeme apsurdan i u potpunosti
neopravdan no u tadašnje vrijeme veoma vjerojatno opravdam razlog, krađe pčela gdje bi se osobu koja je ukrala pčele osudilo na smrt, i to na način da je pčele izbodu do smrti.“ Te kroz čitavu povijest te sve do današnjih dana. To je najsuroviji oblik kažnjavanja osuđene osobe, jer primjenom takve kazne nema prostora izmjeni ili promjeni kazne. Svake godine se 10.8 obilježava dan protiv korištenja smrtna kazne.

1. Povijest smrtne kazne

Smrtna kazna se primjenjuje od davnina, još u plemenskim zajednicama, gdje nije postojao pravni sustav, gdje se primjenjivala samo pomoć. Nepostojanjem pravnog sistema nije moglo pružiti zadovoljštinu, odštetu oštećenoj osobi, stoga se razvilo načelo taliona, još poznato
izrazom „oko za oko, zub za zub“. To načelo se može objasniti jednostavno na hipotetskom primjeru iz sadašnjosti, Ukoliko jedna osoba, bilo nenamjerno ili s nakanom počini ubojstvo, obitelj ubijene osobe ima pravo ubiti njegovo dijete. Takve primjere možemo pronaći u ranim
plemenima, te sve do vremena babilona kada se načelo taliona počinje polagano smanjivati.
No smrtna kazna nije prestala, niti do današnjih dana, no godišnji broj smrtnih kazni se tokom povijesti mijenjao, iako nije precizno zabilježen.
„U XV. St, dolazi do masovnije primjene smrtne kazne u Europi, u najvećoj mjeri zbog utjecaja prava nastalim u talijanskim gradovima.“ Do takvog jačanja broja primjene smrtne kazne dolazi zbog veoma velikog broja kaznenih djela koji spadaju u kategoriju rješavanja
putem smrtne kazne. U tom kontekstu važno je i spomenuti Crkvu, koja je svojim inkvizicijama, te progonima heretika izvršila veliki broj smrtnih kazni. „Jedan od poznatijih osoba koje je crkva osudila na smrtnu kaznu je Giordano Bruno.“ koji je pogubljen na lomači.
U Jugoslaviji je smrtna kazna bila dozvoljena. „ Po ustavu SFRJ smrtna se kazna može primijeniti samo za najteže oblike krivičnih djela, i može se primijeniti samo za najteže oblike takvih djela. Iz čega možemo zaključiti da se ustavom SFRJ pokušalo smanjiti broj kaznenih
djela koji bi bili podložni primjeni smrtne kazne, iako ih je bilo otprilike pedesetak. U većini zakona se uz mogućnost smrtne kazne javlja i mogućnost doživotnog zatvora kao alternativa smrtnoj kazni.
Danas u Republici Hrvatskoj ne postoji smrtna kazna. Ona je ukinuta i zabranjena. Te se umjesto nje primjenjuje kazna zatvora.

2. Načini primjene smrtne kazne

Neki od načina primjene smrtne kazne su:

Odrubljivanje glave – (u Saudijskoj Arabiji i Iraku).

Električna stolica – (u SAD-u)

Vješanje – (u Egiptu, Iranu, Japanu, Jordanu, Pakistanu, Singapuru i drugim zemljama)

Smrtonosna injekcija – (u Kini, Gvatemali, Filipinima, Tajlandu, SAD-u)

Strijeljanje – (u Bjelorusiji, Kini, Somaliji, Tajvanu, Uzbekistanu, Vijetnamu i drugimzemljama)

Kamenovanje – (u Afganistanu i Iranu)

Probadanje – (u Somaliji)

Smatra se da je primjena smrtonosne injekcije najhumaniji i najbezbolniji način izvršenja smrtne kazne, Ali vidljivo je da se smrtne kazne primjenjuju na veoma nehuman način, kamenovanje, probadanjem ili javnim vješanjem.

3. Smrtna kazna u Europi

Europska unija se smatra jedinom regijom u potpunosti oslobođenom od primjene smrtne kazne. Ciljevi Europske unije su globalno ukidanje smrtne kazne, u svim državama svijeta.
Stav je EU „da je primjena smrtne kazne temeljno kršenje ljudski prava“. Tu se postavlja jedno od temeljnih pitanje smrtne kazne. Pitanje da svaki pojedinac ima pravo na život. Zajamčeno temeljnim ljudskim pravima. Pitanje ima li pravo država oduzeti život. EU po pitanju ukidanja smrtne kazne, postaje vodećom organizacijom u naporima za globalnim suzbijanjem primjene smrtne kazne.

4. Smrtna kazna u Sjedinjenim Američkim Državama

Za razliku od europske unije koje ulaže velike napore k suzbijanju primjene smrtne kazne, u SAD se i dalje primjenjuje smrtna kazna, i to u većini saveznih država. Od 50 saveznih država, smrtna kazna se i dalje primjenjuje u 35 država, dok su 15 saveznih država odbacile primjenu
smrtne kazne. Što pokazuje značajan zaostatak pri suzbijanju smrtne kazne u SAD-u. Država s najvišim ukupnim brojem smaknuća je Teksas ukupno 446, Virginia 105, Oklahoma 95.
Zanimljiv je podatak da je ukupno 1398 osoba oslobođeno optužbi dok su čekali smrtnu kaznu, te se postavlja pitanje, koliko je osoba smaknuto a da su zaista bili nevini. Za većinu smaknutih osoba su obustavljeni napori u dokazivanju njihove nevinosti, dok se kod osoba koji su osuđeni na zatvorsku kaznu, pojavom novih dokaza može ispraviti kriva osuda, i mogu biti pomilovani. „Vrhovni sud SAD-a je 2005. godine u slučaju Roper v. Simmons zabranio primjenu smrtne kazne za maloljetnike, no od 1975 godine 22 maloljetnika su bilapogubljena,“ Narod SAD-a ima podijeljeno mišljenje oko primjene smrtne kazne, 47% javnosti podržava primjenu smrtne kazne, dok 48 % javnosti podržava doživotan zatvor bez mogućnosti pomilovanja.

5. Smrtna kazna u ostatku svijeta

Smrtne kazne se i dalje primjenjuju u „Iranu, Iraku, Libiji, Kuvajtu, Jordanu, Saudijskoj Arabiji, Egiptu, Bahreinu.
U Aziji u : Kini, Vijetnamu, Pakistanu, Bangladešu, Afganistanu, Severna Koreja, Mongolija, Šri Lanka, Laos te druge.
U Africi : Uganda, Sudan, Kongo, Nigerija, Etiopija, Mali, Mauricius, Gana, Chad, Kenia te druge.“

Važno je spomenuti da se u velikoj većini navedenih država osuđenici nisu imali priliku na pošteno suđenje, i da je broj usmrćenih osoba vjerojatno mnogo veći od ovih podataka.
Međunarodni sporazumi za ukidanje smrtne kazne U današnjim danima sve se više radi na ukidanju smrtne kazne i zato su važni neki
međunarodni kojima se pokušava suzbiti korištenje smrtne kazne kao načina kažnjavanja osuđene osobe.
Neki od najvažnijih su:
„Drugi dodatni protokol uz Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, koji je do sada ratificiralo 60 država. Još osam država potpisalo je Protokol, pokazujući tako namjeru da kasnije postanu njegove ugovornice.
Protokol uz Američku konvenciju o ljudskim pravima namijenjen ukidanju smrtne kazne koji je ratificiralo osam država, a potpisala još jedna na području američkog kontinenta.
Protokol br. 6 uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Europska konvencija o ljudskim pravima), koji je ratificiralo 45 europskih država, a potpisala još jedna.
Protokol br. 13 uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Europska konvencija o ljudskim pravima), koji je ratificiralo 37 europskih država, a potpisalo još 7.“
Važnost je ovih međunarodnih sporazuma što se na sve jači način pokušava suzbiti primjenu smrtne kazne, i međunarodnu jednakost po pitanju smrtne kazne država potpisnica.
„Protokol br. 6 uz Europsku konvenciju o ljudskim pravima jest sporazum za ukidanje smrtne kazne u doba mira. Ostala dva protokola predviđaju potpuno ukidanje smrtne kazne, ali države koje to žele imaju mogućnost zadržati smrtnu kaznu iznimno u vrijeme rata. Protokol br. 13 uz Europsku konvenciju o ljudskim pravima predviđa potpuno ukidanje smrtne kazne u svim
okolnostima.“ Veoma je važno da se protokol br. 13 postavi kao najvažniji protokol, jer je njegovim potpisivanjem u potpunosti ukinuta smrtna kazna. No, promjene se događaju sporo, stoga smatram da je potrebno i opravdano postojanje i ostalih protokola kao jednog postepenog načina pri potpunom ukidanju smrtne kazne.

6. Smrtna kazna – argumenti za i protiv

Najvažniji argument za primjenu smrtne kazne jest činjenica da se na taj način može zastrašiti narod, ostali pojedinci, i da se na taj način može spriječiti broj zločina. Smrtna kazna je u svom temeljnom smislu način zastrašivanja i upozorenja ostalima. No po istraživanju „Radelet and
Lacock“13 88 % stručnjaka je odbacilo činjenicu da se primjenom smrtne kazne umanjuje broj ubojstava. To stručno istraživanja direktno baca sumnju da temeljne razloga pristalica primjene smrtne kazne. Na jugu SAD je izvršilo 80 % smrtnih kazni, no tamo je stopa ubojstava najviša, dok se na sjeveru izvršilo ukupno 1 % pogubljenja, a sjever ima najnižu stopu ubojstava.
Načelno se smatra da je mnogo skuplje za državu doživotna kazna od pogubljenja, no istina je da se za sustav za primjenu smrtne kazne izdvaja 115 milijuna dolara godišnje više nego uobičajeni zatvorski sustav. 14 Smrtna kazna ne pruža mogućnost rehabilitacije, ne pruža
mogućnost resocijalizacije i povratka osuđene osobe nakon završetka kazne u društvo. Ta stavka je možda nestabilno područje, zbog mogućnosti recidivizma, tj. ponovnog ponavljanja zločina puštene osobe, no tu postoji mogućnost doživotnog zatvora, mogućnost smještanja u
strogi zatvor. No i prilikom pomilovanja ili isteka kazne, smatram da bi bilo potrebno proći psihijatrijsko vještačenje, te da bi specijalizirane i obučene osobe trebale dati suglasnost o puštanju iz zatvora osuđene osobe, u svrhu potpunog ili barem djelomičnog izbjegavanja
recidivizma.
Smrtna kazna je finalan čin, ona je nepromjenjiva i neopoziva. Pogubljenoj osobi, ukoliko se pojave novi dokazi, nije moguće vratiti slobodu. Ukoliko bi se osoba nalazila u izdržavanju zatvorske kazne, te se dođe do novih dokaza, pojedinac može biti pomilovan, oslobođen, može
mu se pružiti prilika za ponovnim povratkom na slobodu, ukoliko se ispostavi da je nevin. Pogubljenjem osobe koja je počinila ubojstvo ne odaje se karakter mirne zajednice protivne ubojstvu, već se nastavlja niz, što potvrđuje istraživanje „Radelet and Lacock navedeno i
objašnjeno ranije. Pravni sistem, policija nemaju 100 % djelotvorno, ne djeluju bez greške i moguće su pogreške, a dokle postoji mogućnost pogreške postoji i mogućnost pogubljenja nedužne osobe.
Jedan od slučaja koji potvrđuju tu tezu je slučaj Greg-a Wilhoit-a. Koje je osuđen na smrtnu kaznu putem smrtonosne injekcije. Nakon 5 godina provedenih u zatvoru, i nakon pobijanja slučaja optužbe, Greg je pomilovan i pušten iz pritvora, Neki u ovom primjeru vide da kazneni
sustav funkcionira, zbog toga što do pogubljenja nedužne osobe nije došlo, no smatram da do takve osobe prvenstveno nije smjelo doći, i da je takva osuda upravo dokaz nepotpunog funkcioniranja pravnog sustava.

Zaključak

U tekstu sam pokušao obuhvatiti sve aspekte smrtne kazne, počevši od povijesti, smrtne kazne u različitim dijelovima svijeta, načinima primjene smrtne kazne te argumentima za i protiv.
Pokušao sam na objektivan i nepristran način iznijeti argumente za i protiv te da čitatelj donese vlastiti sud o opravdanosti smrtne kazne. Moje je mišljenje da se smrtna kazna ne bi trebala provoditi, zbog mogućnosti pogreške i ubojstva nedužne osobe. Smrtnu kaznu smatram
izmijenjenim načelom taliona, osvete oko za oko zub za zub. To načelo je ljudsko društvo odavno odbacilo. Smatram da bi se napori i troškovi uz primjenu smrtne kazne trebali usmjeriti na neko drugo područje, poput poboljšanja načina rehabilitacije, suzbijanju zločina te
prevenciji zločina. Ubojstvom se ne može iskorijeniti ubojstvo, smrtna kazna se primjenjuje već dugo vremensko razdoblje, te ne pokazuje napredak države koje primjenjuje smrtnu kaznu od države u kojoj je smrtna kazna zabranjena. Čak je stopa ubojstva veća tamo di je smrtna
kazna zakonom dozvoljena i gdje se ona provodi. Moje je mišljenje da će se daljnjim društvenim razvitkom u potpunosti odustati od smrtne kazne, te da će se zaista sredstva usmjeriti na prevenciju i resocijalizaciju, a ne na nova ubojstva.
Nitko nema pravo oduzeti život, niti pojedinac niti država, to su temeljna ljudska prava i zbog toga držim da smrtna kazna neutemeljena i pripadam na stranu onih koji smatraju da se smrtna kazna treba ukinuti i zabraniti.

Popis kratica

EU- Europska unija
SFRJ – Sjedinjena Federativna Republika Jugoslavija

LITERATURA

· Krleža M., Opća enciklopedija jugoslavenskog leksikografskog zavoda, Zagreb, 1981
· Grupa autora, Upon This Chessboard of Nights and Days, Voices from Texas Death
Row, Texas Review Press, Huntsville, SAD
· http://www.a mnesty.org/en/death-penalty , posječeno 14. prosinca 2009
· European Union signs declaration against death penalty
http://europa.eu/rapid/pressReleasesAction.doposječeno 14. prosinca
2009
· Initial News Coverage of Radelet & Lacock Deterrence Study
http://standdown.typepad.com/weblog/2009/06/initial-news-coverage-of-radelet-lacock-deterrence-study.html,
posječeno 14. prosinca 2008
· http://www.deathpenaltyinfo.org/documents/FactSheet.pdf , posječeno 14. prosinca 2009
· Innocent and Condemned to Die: The Story of Greg Wilhoit,
http://www.deathpenalty.org/article.php?id=50 , posječeno 14. prosinca 2009
· Scoot E. Sundby, A Life and Death Decision - A Juri Weights The Death Penalty,
Palgrave Macmillan, New York, N.Y., 2005

PROCITAJ / PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:

ASTRONOMIJA | BANKARSTVO I MONETARNA EKONOMIJA | BIOLOGIJA | EKONOMIJA | ELEKTRONIKA | ELEKTRONSKO POSLOVANJE | EKOLOGIJA - EKOLOŠKI MENADŽMENT | FILOZOFIJA | FINANSIJE |  FINANSIJSKA TRŽIŠTA I BERZANSKI    MENADŽMENT | FINANSIJSKI MENADŽMENT | FISKALNA EKONOMIJA | FIZIKA | GEOGRAFIJA | INFORMACIONI SISTEMI | INFORMATIKA | INTERNET - WEB | ISTORIJA | JAVNE FINANSIJE | KOMUNIKOLOGIJA - KOMUNIKACIJE | KRIMINOLOGIJA | KNJIŽEVNOST I JEZIK | LOGISTIKA | LOGOPEDIJA | LJUDSKI RESURSI | MAKROEKONOMIJA | MARKETING | MATEMATIKA | MEDICINA | MEDJUNARODNA EKONOMIJA | MENADŽMENT | MIKROEKONOMIJA | MULTIMEDIJA | ODNOSI SA JAVNOŠCU |  OPERATIVNI I STRATEGIJSKI    MENADŽMENT | OSNOVI MENADŽMENTA | OSNOVI EKONOMIJE | OSIGURANJE | PARAPSIHOLOGIJA | PEDAGOGIJA | POLITICKE NAUKE | POLJOPRIVREDA | POSLOVNA EKONOMIJA | POSLOVNA ETIKA | PRAVO | PRAVO EVROPSKE UNIJE | PREDUZETNIŠTVO | PRIVREDNI SISTEMI | PROIZVODNI I USLUŽNI MENADŽMENT | PROGRAMIRANJE | PSIHOLOGIJA | PSIHIJATRIJA / PSIHOPATOLOGIJA | RACUNOVODSTVO | RELIGIJA | SOCIOLOGIJA |  SPOLJNOTRGOVINSKO I DEVIZNO POSLOVANJE | SPORT - MENADŽMENT U SPORTU | STATISTIKA | TEHNOLOŠKI SISTEMI | TURIZMOLOGIJA | UPRAVLJANJE KVALITETOM | UPRAVLJANJE PROMENAMA | VETERINA | ŽURNALISTIKA - NOVINARSTVO

 preuzmi seminarski rad u wordu » » »  

Besplatni Seminarski Radovi

SEMINARSKI RAD