OSTALI SEMINARSKI RADOVI
- PRAVO - |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
POJAM I ELEMENTI PRAVA
Ljudi u drustvu svakodnevno stupaju u najrazlicitije odnose, i stupajuci u te odnose ljudi se ne mogu ponasati po svom nahodjenju, vec se moraju pridrzavati izvjesnih pravila ponasanja.Tako je pravna teorija kod nas usvojila shvatanje i definisala pravo kao skup pravila ponasanja u drustvu ciju primjenu obezbjedjuje drzava.
Na pocetku bih zelio da pojasnim sta se sve to naziva pravom, a pravom se nazivaju veoma razlicite pojave. Jedni tako nazivaju realne, drugi idealne pojave.Jedni to nazivaju drustvenim, drugi psihickim a treci normativnim pojavama.Slicno moze da se brani i stav da se pravom nazove vise razlicitih pojava ili jedna slozena pojava. Ovo se moze braniti cinjenicom da se na taj nacin mire razliciti nazivi, dakle> Pravom se smatra sve sto se tako naziva. Prema tome, pravom u uzem smislu rijeci, nazvace se jedna idealna pojava tj. skup normi odredjene vrste. Takodje pravo ima i svoju materijalnu stranu kao i svoju psihicku stranu.
U pravnoj teoriji i filozofiji pravo es odredjuje ne samo kao idealna vec i kao duhovna pojava, tj. kao skup misli i kao realna pojava. Kao realna pojava pravo je vezano za ljude i njihovu psihu kao i za njihovo drustvo. Takodje mogu se utvrditi i tri razlicita pristupa pravu a to su > Jusnaturalizam za koga je pravo prije svega eticka pojava, a tek onda norma i ponasanje. Zatim slijedi Legalizam i Normativizam.
Za ovakav pristup pravo je sistem normi kao psiholoskih ili jezickih~logickih pojava koje vaze nezavisno od njihove vrijednosti i efikasnosti. Socijalizam je treci pristup pravu za koji je pravo socijalno materijalna pojava, poredak drustvenih odnosa gdje nastaju i ostvaruju se vrijednosti inorme kao zavisni cinioci.Pravo se mora saznati u svojoj cjelokupnosti i slozenosti a to znaci da postoji potreba za proucavanjem drustvrnih determinantnosti prava, funkcije prava u drustvu i posebno vrijednosti koji su idejni izvori njegove sadrzine i krajnji cilj kojima pravo tezi. Za nekad jugoslovensko a danas pravo u Crnoj Gori moze se reci da se razvijalo u pravcu tzv. samoupravnog sistema koje inace nije bilo karakteristicno za druge drzave pa ni one socijalisticke.
A u jugoslovenskom leksikonu pava i pravnih izraza u nivsoj S F R J iz 1967 godine stoji da je poslovno pravo skup pravnih normi pomocu kojih je regulisan pravni polozaj privrednih organizacija i pravni odnos u koji te organizacije stupaju prilikom obavljanja svoje privredne djelatnosti.ELEMENTI PRAVA
Iz samog pravnog poretka proizilaze i njegova dva osnovna elementa a to su
Normativni iFakticki
Normativne cine : Pravne norme i Pravni aktiPravne norme se u stvari nalaze u odredjenim pravnim aktima ( ustavu, zakonu, uredbama i td. )
Fakticki dio pravnog poretka, fakticki poradak cine ponasanja ljudi po pravnim normama. To se ponasanje izrazava u materijalnim radnjama subjekata.Pravne norme regulisu pravne odnose i takvi odnosi nazivaju se pravni odnosi.Oni sa stvaraju izmedju subjekata, sto znaci da nema odnosa bez subjekata.
U tim odnosima su su pravni subjekti nosioci prava i obaveza koji proisticu iz tih odnosa .Subjekti u ponasanju mogu ali nemoraju postovati pravne norme koji regulisu drustvene odnose. Moze doci do saglasnosti odnosno nesaglasnosti izmedju pravnih normi i ponasanja ljudi po njima.
Radi neposredne primjene prava treba protumaciti pravne norme.Cilj svakog pravnog poretka je njegova primjena. Prema tome bitan dio pravnog poretka i njegovog ostvarenja je tumacenje prava.
Takodje moram reci da su pravne norme pravila ponasanja koje donosi drzava i svojim aparatom obezbjedjuje njihovu primjenu.
Pravne norme su dio prava, medjutim pravo se ne sastoji samo od pravnih normi vec i iz drugih djelova. Za pravnu normu kao dio prava i u odnosu na druge dijelove karakteristicno je to da je to u osnovi elemenat prava.
Pravo se dalje nemoze podijeliti i razclaniti.
Pravna norma je osnovni i najmanji dio prava. Bez pravne norme nema prava.Zbog toga se pravo i definise kao skup pravnih normi sankcionisanih od drzave.
Kod pravne norme razlikujemo sledece dijelove a to su : pretpostavku( hipotezu) dispozicije, dispoziciju, pretpostavku sankcije i sankciju.
Ove elemente susrecemo i kod drugih drustvenih normi jer su i pravne norme drustvene.Svaka pravna norma ne sadrzi sve elemente. Kod pojedinih pravnih normi susrecemo sve elemente dok kod drugih izvjesnih elemenata nema. Dobro izucavanje i saznanje elemenata pravne norme omogucuje nam dalja uspjesna izucavanja u pravu.Pravne norme dalje dijelimo na : Obavezujuce, Zabranjujuce, i Ovlascujuce
Zabranjujuce pravne normePojedincima i organizacijama zabranjuju odredjena ponasanja i radnje koje sa kvalifikuju kao zabranjujuce.
Ovdje se najcesce radi o nedopustivim radnjama koje zabranjuje inkriminise krivicno zakonodavstvo odredjenog drustva ili drzave.
Obavezujuce pravne normeObavezuju odredjenog pravnog subjekta da se ponasa na odredjeni nacin.Pri tome konkretnom subjektu nije ostavljena nikakva mogucnost izbora vec je u svemu ono konkretizovano samom pravnom normom.
Ovlascujuce pravne norme
Ovlascujuce pravne norme ovlascuju odradjene pravne subjetke na odredjena ponasanja . Za razliku od obavezujucih i zabranjujucih pravnih normi, pravni subjekt je u slucaju ove norme slobodan da postupi ili ne u skladu sa mogucnostima koje mu daje ova norma, odnosno da odabere ono ponasanje koje mu najvise odgovara.
Kada je rijec o gradjanskom privrednom pravu onda treba voditi racuna i o podjeli pravnih normi na : inperativne i dispozitivne.
Inperativne pravne norme odredjuju konkretne pravne odnose tako da se nemogu svojevoljno mijenjati ni drukce uredjivati.
Dispozitivne pravne norme karakteristicne su za gradjanska imovinska prava.Ove pravne norme se jos nazivaju i dopunske pravne norme.One su odredjene i zapisane u zakonu ali samo za slucaj da stranke nemogu spor rijesiti sporazumno.
Dispozicija
U ovom dijelu pravne norme odredjuju se uslovi, cinjenice ,dogadjaji od cijeg nastupanja zavisi primjena pravne norme.Kada se ti momenti dese dispozicija se moze primjeniti.
Tako na primjer ustavna norma birackog prava, djeluje tako da se moze primjeniti tek kada se ispuni zadati uslov odnosno osoba postane punoljetna. Bez dispozicije se nemoze zamisliti nijedna norma pa ni pravna.
Prema nacinu na koji je formulisana zapovijest dispozicije moze biti : naredjujuca, zabranjujuca, ovlascujuca i opisna . A tako dijelimo i pravne norme na : obavezujuce, zabranjujuce i ovlascujuce.
Sankcija
Pored dispozicije sankcija je pravilo ponasanja ljudi predvidjeno pravnom normom. Sankcija je kao dispozicija normativnog karaktera. Sankcija je pravilo ponasanja cija je primjena uslovljena dispozicijom.
Svrha sankcije moze biti razna a najbilje je da bude sto odredjenija.Sankcije odredjuje drzava. Vrste sancija mogu biti sledece : novcane manje i vece ili zatvvor.Amogu biti i u vidu ili novcana kazna ili zatvor.A postoje takodje i moralne sankcije.
Pored ovih pravnih normi takodje bih zelio da pomenem i drustvene norme. Ove norme u sirem smislu predstavljaju ukupnost normi pravila ponasanja u odredjenom drustvu.
Moralne norme odnosno moral u najsirem smislu je covjekovo aktivno oblikovanje , usmjeravanje i uskladjivanje sopstvenih i tudjih postupaka prema vec stvorenoj drustvenoj predstavi sta je dobro a sta lose.
PRAVNI AKTPored pravne norme jedan od vrlo vaznih elemenata upravu je i pravni akt. On i pravna norma cine normativni dio pravnog poretka.
Pravni akt je izjava volje, izraz razuma, koji sadrzi pravnu normu ili pradstavlja uslov zaprimjenu neke druge pravne norme.Pravni akt je psihicki tj. unutrasnji akt. Ali takodje moramo reci da svaki psihicki akt nije i pravni akt. A pravni akt je samo onaj akt koji sadrzi pravnu normu ili predstavlja uslov za primjenu te pravne norme.
Svaki pravni akt odlikuje se odredjenim oblikom i sadrzinom.Tako kod ustava , zakona, presude resenja i drugih akata vidimo da se donose vazni organi na odredjeni nacin, da se razlicito izrazavaju kao i da imaju razni sadrzaj. U obliku ( formi ) u formalnoj strani pravnog akta, razlikujemo tri dijela : nadleznost, postupak i materijalizaciju. Kod svakog akta se odredjuje ko ce akt donjeti i odredjuje se nadleznost.Vrste pravnih akata
U uvodu u pravo pravni akti se mogu podijeliti prije svega prema subjektima koji ih donose. Kako se subjekti mogu podijeliti na tri glavne grupe : drzavne organe, drustvene organizacije, i pravna lica, tako se i akti dijele na : akte koje donose drzavni organi, akte koje donose drustvene organizacije i akte privatnih lica.Vrste apstraktnih - opstih akata
Polazeci od materije koja seregulise u aktima, nacinu regulisanja, kao i organima koji donose akte i nacinu po kom se donose opste prvne skte dijelimo na : Ustav, Zakone, Uredbe i druge podzakonske akte.
USTAVNajvazniji opsti pravni akt u drzavi je ustav.
U formalnom smislu ustav je akt koji donosi najvisi organ u drzavi po posebnom postupku i u pisanoj formi~ formalni pojam ustava.To moze biti i organ formiran , izabran sazadatkom da donese ustav, kao napr. Ustvotvorna skupstina.Donosenje ustava od najvisih organa predstavlja pravilo. Ustav moze biti i podaren - nametnut.
Ustavi se dijele razlicito a to zavisi od kriterijuma i cilja koji sa zeli postici, pa tako imamo : pisane i nepisane, cvrste i meke i td.
Poslije ustava najvazniji pravni akt udrzavi je zakon.ZAKON
Ponekad se ustav i zakon zajedno izlazu zBog slicnosti kako u formalnom tako i u materijalnom smislu. Obadvoje donose slicni ili isti organi. Zakoni sa donose po posabnom zakonodavnom postupku. I njih donose najvisi organi i na osnovu njih se dalje razradjuju i primjenjuju pravne norme.
Zakonodavni organi pored zakona donose i ostale pravne norme. To mogu biti razni zakoni izoblasti finansija, planiranja kao i politiike.Uredba
U formalnom smislu to je akt koji donosi organ uprave ili izvrsni organ po odredjenom postupku. Uredbe dijelimo razlicito, a najvaznije su one uredbe sa zakonskom snagom.
Poslije uredbe imamo statut i druge opste pravne akte postina, organizacija i vazne ugovore.
Zaključak
Moze se zakljuciti da su pravo i njegovi elementi kao tema za ovaj seminarski rad bitan i dobar uvod u dalje proucavanje ovog predmeta i tematike kojom se ovaj nast. predmet odnosno pravo bavi.
Naravno na ovu temu se dalo napisati i puno vise, i obimnije i naravno strucnije, ali nadam se da sam i ja kroz ovaj seminarski rad takodje uspio da na pristojan nacin obradim zadatu temu uzimajuci u obzir moje trenutno poznavanje ove oblasti i dostupnu strucnu literaturu.
LITERATURA :
- Privredno poslovno pravoautori : dr Borislav Ivosevic - redovni profesor
dr Marija Radulovic - vanredni profesor
- Uvod u pravoautor Momcilo V. Dimitrijevic
Beograd 1992.
- Uvod u pravoautori Radomir D. Lukic, Budimir P. Kosutic, Dragan M. Mitrovic
Beograd 2001.
- S F R J Pravni leksikonautor Savremena administracija
Beograd 1964.
preuzmi
seminarski rad u wordu » » »
Besplatni Seminarski Radovi