UTJECAJ KRŠĆANSTVA NA RAZVOJ SESTRINSTVA

Promatrajući zadatke koje se danas postavljaju pred medicinske sestre neminovno je potrebno podsjetiti se na razvoj zdravstvene zaštite kao i na razvoj sestrinstva. Neophodno je da se iskustva prenose na sadašnjost i budučnost te samo dobrim pozitvnim primjerima možemo usavršiti sestrinsku praksu.
Kroz povijest se zdravstvena zaštita temelji na istom sustavu vrijednosti na kojem su utemeljene i druge vrijednosti društva: socijalnom, političkom, gospodarskom i vjerskom. Sestrinstvo je izniklo iz tradicijskih oblika njegovanja i liječenja. Stoga se na sestrinstvo gleda kao na temeljnu ljudsku aktivnost. Zalažući se za prepoznavanje ljudskih vrijednosti svakog čovjeka kao pojedinca, kršćanstvo je imalo veliki utjecaj na zdravstvenu zaštitu.

UTJECAJ KRŠĆANSTVA

U crkvi je predviđeno mjesto i za muškarce i za žene i time im se omugućava da postanu đakoni jednakog ranga .Neudane žene dobile su priliku služiti što se nikada ranije nije moglo zamisliti. Poseban značaj imaju đakonise u istočnoj crkvi ,one su mogle biti neudate, ili samo jedamput udovice. Često su to bile udovice ili kćeri rimskih oficira stoga su bile obrazovane i imale svoj položaj u društvu. Mlade žene su posvećene radu iz milosrđa koji je uključivao nahraniti gladne,odjenuti nage posjećivati zatvorenike , zbrinuti beskućnike, skrbiti za bolesne i pokapati mrtve.
Đakonise su bile najsličnije današnjim medicinskim sestrama. Kada su odlazile u domove svojih štićenika nosile su košare koje su preteča patronažne torbe, kakve mi danas poznajemo. Govoreći o povijesti sestrinstva svakako moramo spomenuti Phoebe , koja je poznata kao prva dakonisa i patronažna sestra. Phoebe je nosila Pavlu pisma i skrbila o njemu kao i mnogim drugima. U poslanici Rimljanima spominje se Phoebe i njen rad. Članovi reda udovica nisu nužno morale biti udane,čini se da je naslov bio korišten da bi odredio poštovanje prema godinama.Ukoliko se radilo o udovici morala je to biti samo jednom,a zavjeti su joj bili oduzeti ukoliko bi se ponovno vjenčala. Red djevica naglašava djevičanstvo kao bitno u čistoći života. Ove tri skupine đakonise , udovice i djevice imale su mnoge zajedničke karakteristike .Činjenica da su posjećivale bolesne u njihovim kućama ,priznate su kao najranije organizirane skupine javnih zdravstvenih med sestara.
Pokret đakonisa je dostigao svoj vrhunac u Carigradu oko a.d.400 godine kada je osoblje od 40 đakonisa živjelo i radilo pod upravom Olimpije , ugledne i vrlo religiozne đakonise. Olimpija je postala udovica sa 19 godina i ostatak je života posvetila radu s bolesnima i siromašnima. Bila je izniman organizator te pod njenim je nadzorom radilo 40 đakonesa. One su pomagale u ublažavanju patnji, skrbile su za siročad i stare te preobraćale ljude na kršćanstvo.
Rad đakonesa zadržao se do 18. Stoljeću, sudjelovale su pri krštenju žena, posjećivale su bolesne žene, zatvorenike, prenosile su poruke za svećenike.
Utjecaj reda đakonisa opada između 5. i 6. st .kada crkva ukida rang đakonisa. Iako je red đakonisa nastao u istočnoj crkvi, on se vrlo brzo proširio na zapad.
U Rimu djeluju matrone, žene koje se mogu svojom službom usporediti sa đakonisama . Matrone su aktivne tijekom 4. i 5. st. , najćešće svoja dobra daruju u dobrotvorne svrhe i skrb. Među njima su kršćanske obraćenice koje su značajne po svojim djelima u radu na njezi bolesnih. Spominju se St.Marcela, Fabiola, St. Paula. U to vrijeme se počinju razvijati crkveni redovi preko kojih mlade žene i muškarci mogu slijediti poziv po vlastitom izboru, a živjeti i služiti Kristu.
Najranija organizacija muškaraca u njezi su bratstvo parabolana. Parabolani su bili osnovani u trenutku haranja velikih epidemija kao što je kuga ,oni
organiziraju bolnice i kretaću se diljem Rima s ciljem brige za bolesne.
Utemeljenjm reda benediktinaca , upoznajemo st.Birgid, i st. Scolasticu, sestru joj blizanku st. Benedicta , i st. Hilda osnivali su škole, njegovale bolesnike i brinule o siromašnima. Samostani su odigrali veliku ulogu u očuvanju kulture i učenja, a također su nudili utočište progonjenima, bolesma ,i obrazovali neobrazovane. Da nije bilo redovnika i samostana učenja klasičnog razdoblja bila bi zauvijek izgubljena u brojnim ratovima u tim nemirnim vremenima. U povijesti spominjano samostansko razdoblje poznato je po utemeljenju prvih hospitala – bolnica . Mnoge takve bolnice smještene izvan zidina samostana još i danas postoje. Npr. engleskoj je bilo više od 700 hospitala sredinom 16 st. Samostanski kompleksi su redovno obuhvaćali i vrt s ljekovitim biljem te infirmarije, dijelove samostana u kojima su posebno zaduženi i obučeni redovnici, infirmariusi, brinuli o oboljeloj braći. Često se u sklopu samostana nalazio i prostor namijenjen boravku hodočasnika, putnika, ali i siromašnih i bolesnih kojima su redovnici pružali hranu i osnovnu medicinsku njegu. Kasnije su se ovi samostanski hospitali odijelili od samostana, a uprave gradova ili zemalja su ih nastojale preuzeti kaosvoje bolnice.
U vrijeme križarskih ratova, osnovan je samostanski red vitezova hospitalaca čija je osnovna zadaća bila njega oboljelih i ranjenih križara i hodočasnika. Osobito su glasovite bile bolnice u Jeruzalemu: Santa Maria Latina, koju su osnovali trgovci iz Amalfija u ll.st., i Bolnica sv . Ivana Krstitelja, jedna od najvećih bolnica svoga doba, koju suosnovali benediktinci. Osoblje ove dvije bolnice, bili su vitezovi koji su provodili skrb bolesnih i ranjenih, a istovremeno bili potrebni za obranu bolnice i bolesnika.
Ispod svojih habita. su nosili oklop na habitu je bio Malteški križ. Isti križ je kasnije primjenjen u školi F. Nightingale. Simbolika grba datira iz vremena 16 st. kada je nošenje oklopa bila privilegija plemića koji su služili svojim kraljevima dostojanstveno i odano. Nakon mnogih stoljeća ovaj je običaj polako prelazio na cehove, škole , kao simbol mudrosti ,snage hrabrosti i vjere i kao takav se počeo pojavljivati na dugmetima , beđevima. Grb mnogih škola je sadržavao upravo križ.

Mnogi drugi crkveni redovi osim benediktinaca, posvećivali su se njezi bolesnika i osnivali bolnice. Bili su to templari, vitezovi sv. groba, njemački vitezovi i dr.
Samostanski hospitalski redovi, poput reda sv. Duha ili sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog, su osnivani neprekidno kroz srednji i novi vijek. Pa ipak, težište hospitalstva u razvijenom srednjem vijeku prelazi u nova kulturna središta - gradove.U Parizu i Lyonu osnovane su bolnice Hotel Dieu , a kao osoblje prvog reda posebno posvećeno za njegu bile su sestre Augustinke. Hospital u Rimu Santo Spirito najveća je srednjevjekovna bolnica koja je utemeljana papinom uredbom 717. godine.

Srednji vijek obilježava pojava mnogih uglednih žena koje brinu o bolesnima i siromašnima; Hildegarde, Euphemia, Elizabeta Portugalska, Izabela Kastiljska, kraljica Matilda svoj su karitativni rad najćešće provodile u samostanima, potaknute kršćanskim milosrđem.

Reformacija – vjerski pokret XVI st. donosi raspuštanje religioznih redova, ugledne i obrazovane žene napuštaju bolnice, briga o bolesnima prepuštena neukim i neobrazovanim osobama ,njega postaje loša. Reformacija je negativno utjecala na sestrinstvo, bolnice su zaplijenjene i predane u vlasništvo njihovih dobrotvora. Žene religioznog poziva morale su život provoditi u samostanu. Pod utjecajem reformacije žena je morala brinuti samo za obitelj i kuću. Nije bilo prikladno brinuti za bolesne i nemoćne. Edukacija nije postojala, nitko nije davao niti prosljeđivao upute o zbrinjavanju bolesnika gradska uprava je preuzela brigu o preostalim bolnicama. Žene koje su zbrinjavale bolesne uglavnom su bile iz neobrazovane klase.

Utemeljitelj Družbe sestara milosrdnica veliki apostol kršćanske ljubavi sv. Vinko Paulski (1581.-1660.) sa Lujzom de Marillac osnovao je u Parizu družbu Kćeri kršćanske ljubavi koja je preuzela skrb za osobe s ruba društva - za napuštenu djecu, za siromašne, bolesne, stare i zatočene. Vinko Paulski kao socijalni reformator uvodi moderne principe njege i socijalne pomoći. Vrlo brzo se njihova djelatnost širi izvan granica Francuske. Irska milosrdnica Mary Aikenhead osnovala je 1879. godine 'Our Lady Hospice' u Dublinu, a 1905. godine irske sestre milosrdnice u istočnom dijelu Londona osnivaju Hospicij svetog Josipa. Red sestara milosrdnica je najbrojnija redovnička zajednica na svijetu, s mnogo ogranaka, od kojih je jedan u Hrvatskoj.

Theodor Fliendner pastor u Kaiserswerthu je osnovao školu đakonisa koja je postala model sestrinstva toga doba. Willam Alfred Passavant američki svećenik posjetio je Kaiserswerth te sa sobom ponio mnoga dragocijena iskustva . Vrlo brzo je osnovao školu za đakonese u Americi, a odmah po osnivanju stigle su 4 đakonese iz Kaiserswretha.
Neke škole đakonisa osnovane su kao ogranci škole đakonisa Willama Alfreda Passavanta u Pittsburghu, Milwaukeeu, Chicagu i Jacksonsvilleu.

Florence Nightingale je provela 1851.g. 3 mjeseca u Kaiserswerthu i prema njemu je 1860. osnovala st. Thomas’s hospital school of nursing. Profesionalni razvoj Florence Nightingale nije bio nimalo lak morala se oduprijeti nemilosrdnom obiteljskom pritisku, odbiti brak kako bi sačuvala djevičanstvo te se posvetila misiji preobrazbe tada sramotnog i nevrijednog zanimanja medicinske sestre, kojeg je svojom upornošću pretvorila u jedno od najplemenitijih zanimanja.Njen interes za njegu bolesnika uvelike proizlazi iz vlastite religioznosti ,od početka naglašavjući da je je to poziv od Boga .
Danas u Hrvatskoj i izvan nje djeluju mnoge muške i ženske redovničke družbe, nekeod njih djeluju u duhu svoje karizme u bolnicama njegujući bolesne , stare i umiruće, tevrše djela milosrđa najsiromašnijima i nezaštićenima, odbačenima i hendikepiranima.

ZAKLJUČAK

Utjecaj kršćanstva na sestrinstvo kroz vjekove, kako danas tako i u budućnosti, vrlo je značajn. Isto tako je potrebno iz svakog razdoblja razlučiti pozitivni utjecaj na zdravlje odnosno bolest čovjeka, te primjenjivati u obrazovanju i radu.
Zalažući se za prepoznavanje ljudskih vrijednosti svakog čovjeka kao pojedinca, kršćanstvo je imalo velik utjecaj na zdravstvenu zaštitu. Služenje čovjeku postalo je služenje Bogu. Sestrinstvo se kao poseban entitet počelo razvijati u ranom kršćanstvu. Prije tog vremena, skrb o bolesnima bila je odgovornost uže obitelji, posluge i robova.
Poznato kako su loši uvjeti rada djelovali na stanje u sestrinstvu do viktorijanskog doba, zbog toga je i značajan dan 7. veljače 1837. god. Kad je Florence Nightingale zapisala “Bog mi je progovorio i pozvao me da mu služim”. Nikad nesmijemo zaboraviti da “dama s lampom” nije samo njegovala bolesnike u krimskom ratu , nego je na osnovu istraživnja i pomnih analiza ukazala na nedostatke zdravstvene službe. Na taj način je postavila zdrave temelje za razvoj sestrinstva osnivanjem škola za medicinske sestre, bolničkog sustava i ukazala na smjernice razvoja koje su aktuelne i danas:
-Važnije je poznavati osobu koja boluje od neke bolesti negoli bolest od koje možda boluje.
-Zalagala se da se veća pozornost svrati na sprečavanje bolesti nego na njeno liječenje.
-Osmislila je organizaciju rada u bolnicama i bila stručnjak za bolničke zgrade
-Ukazuje na potrebe osnivanja kućne njege.
-Ako u sestrinstvu ne napredujemo svake godine, svakog mjeseca, svakog tjedna vjerujte mi tada nazadujemo

U Kristovom djelu i učenju jasna je poruka ljudima da brinu o svojim bližnjima,pa tako i prve početke sestrinstva prepoznajemo u kršćanstvu..
Ustanovljenjem crkve kao institucije u eri kršćanstva počinju se organizirati skupine ljudi – redovi, čiji je prvotni cilj, poslanje, briga, skrb o bolesnima, siromašnima, siročadi, udovicama,starima i zatvorenicima, u ime milosrđa i kršćanske ljubavi.

LITERATURA:

- Prlić, Nada. Zdravstvena njega : udžbenik za učenike srednjih medicinskih škola. Zagreb : Školska knjiga, 1997.
- Škrobonja, A. Povijest medicine za praktičare. Rijeka : Adamić, 2003.
- Glesinger, L.: Povijest medicine, Školska knjiga, Zagreb, 1978.
- Demarin, K. Povijest medicine i sestrinstva : s osnovama medicinske etike : priručnik za učenike. Zagreb : Školska knjiga, 1986.
-Odabrana poglavlja paketa Lemon, Hrvatska udruga za sestrinsku edukaciju, Zagreb 1998
-Vjera i zdravlje, Zbornik radova, 2. prošireno izdanje, Zaklada biskup J: Lang, Zagreb 2007.
-Brown P. Florence Nightingale, Illyricum,1995.
-Stipaničev Mustapić J., Duhovnost u poslanju medicinske sestre,Zagreb 2002.
-50 godina medicinske škole u Šibeniku, Šibenik, 1998
-Sestrinski list KB Merkur, br.5, svibanj 2008.
-Svedić Š. Sječanja, Samarijanac br.19/2008.

 

PROČITAJ / PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:

ASTRONOMIJA | BANKARSTVO I MONETARNA EKONOMIJA | BIOLOGIJA | EKONOMIJA | ELEKTRONIKA | ELEKTRONSKO POSLOVANJE | EKOLOGIJA - EKOLOŠKI MENADŽMENT | FILOZOFIJA | FINANSIJE |  FINANSIJSKA TRŽIŠTA I BERZANSKI    MENADŽMENT | FINANSIJSKI MENADŽMENT | FISKALNA EKONOMIJA | FIZIKA | GEOGRAFIJA | INFORMACIONI SISTEMI | INFORMATIKA | INTERNET - WEB | ISTORIJA | JAVNE FINANSIJE | KOMUNIKOLOGIJA - KOMUNIKACIJE | KRIMINOLOGIJA | KNJIŽEVNOST I JEZIK | LOGISTIKA | LOGOPEDIJA | LJUDSKI RESURSI | MAKROEKONOMIJA | MARKETING | MATEMATIKA | MEDICINA | MEDJUNARODNA EKONOMIJA | MENADŽMENT | MIKROEKONOMIJA | MULTIMEDIJA | ODNOSI SA JAVNOŠĆU |  OPERATIVNI I STRATEGIJSKI    MENADŽMENT | OSNOVI MENADŽMENTA | OSNOVI EKONOMIJE | OSIGURANJE | PARAPSIHOLOGIJA | PEDAGOGIJA | POLITIČKE NAUKE | POLJOPRIVREDA | POSLOVNA EKONOMIJA | POSLOVNA ETIKA | PRAVO | PRAVO EVROPSKE UNIJE | PREDUZETNIŠTVO | PRIVREDNI SISTEMI | PROIZVODNI I USLUŽNI MENADŽMENT | PROGRAMIRANJE | PSIHOLOGIJA | PSIHIJATRIJA / PSIHOPATOLOGIJA | RAČUNOVODSTVO | RELIGIJA | SOCIOLOGIJA |  SPOLJNOTRGOVINSKO I DEVIZNO POSLOVANJE | SPORT - MENADŽMENT U SPORTU | STATISTIKA | TEHNOLOŠKI SISTEMI | TURIZMOLOGIJA | UPRAVLJANJE KVALITETOM | UPRAVLJANJE PROMENAMA | VETERINA | ŽURNALISTIKA - NOVINARSTVO

 preuzmi seminarski rad u wordu » » »

Besplatni Seminarski Radovi