OZLJEDE OKA

Oko je često izvrgnuto ozljedama, te je stoga osobito važno biti dobro upoznat s problemima koji se pri tome pojavljuju kao i o mogučnostima pravilnog pružanja hitne medicinske pomoći jer o tome često ovisi ishod liječenja.
S obzirom na porijeklo ozljeda moze biti mehaničke prirode, što znači tupa, lecerirajuća ili penetrirajuća sa i li bez stranog tijela, fizičke( npr. tekučine, plinovi i krute tvari,ili optičke prirode npr.UV, infracrveno, lasersko zračenje), kemijske i eksplozivne
S obzirom na ozljede pojedinih segmenata oka razlikujemo ozljede prednjeg očnog segmenta koje zahvačaju spojnicu, bjeloočnicu, roznicu, šarenicu i leću te stražnjeg očnog segmenta, u užem smislu zahvaćaju staklasto tijelo, bjeloočnicu, žilnicu i mrežnicu. Iako i ozljede u prednjem segmentu oka mogu zahvačati staklovinu i retinu zbog čega je isključiva podjela zapravo nemoguća.

OZLJEDE SPOJNICE

Spojnica ili konjuktiva predstavlja prvu liniju obrane oka i uključena je u brojne tupe ozljede oka i orbite.Najčešči klinički znak tupe ozljede je edem kao posljedica manje traume.

Pojedinačna ili multipla strana tijela spojnice posljedica su brojnih incidenata koji se događaju pri radu s strojevima i alatima , eksplozijama, automobilskim udesima i različitim igrama kao npr. pogodak lopticom prilikom igranja tenisa ili golfa,čepom od šampanjca kamemčičima prilikom košenja trave ili prilikom pada..Površna strana tijela izazivaju podrazaj i največim se dijelom lako uklanjaju iz oka ali se pri tome ne smije zaboraviti na mogučnost postojanja intrabulbarnog stranog tijela. Uz primjenu lokalne anestezije konjuktivilna strana tijela mogu se isprati fiziološkom otopinom ili ukloniti instrumentom.
Podrazaj oka smanjuje se antibiotskim kapima ili mastima ili umjetnim suzama. Laceracije odnosno poderotine spojnice nastaju zbog istih razloga kao i kod konjuktivalnih stranih tijela. Biomikroskopskim pregledom u lokalnoj anesteziji treba dobro pogledati bjeloočnicu zbog mogučeg intralobularnog stranog tijela. Male konjuktivalne laceracije do 10 mm duzine ne zahtjevaju kirurško liječenje dok one veće treba zašiti resorptivnim koncem.

OZLJEDE ROŽNICE

Tupa trauma oka bez njegove rupture moze izazvati velika intraokularna oštećenja , ali mali prolazni učinak na rožnicu. Najčešče se radi o tranzitornom edemukoji spontano prolazi. Pri jačim kontuzijama rožnice Descemetove membrane i masivnog stromalnog edema. Zbog toga nastaje pad vidne oštrine koji se obično popravlja kroz 3 mjeseca, ako je endotel zdrav.
Liječenje uključuje primjenu zavoja, mekane kontaktne leće i lokalno kortikosteroida.
Ruptura roznice rijetka je posljedica tupe traume na zdravim očima ,obično se javlja kod različitih bolesti roznice. Kornealna strana tijela smještaju se na roznici pod istim okolnostima kao i kojuktivalna strana tijela. Površinska strana tijela se ubrajaju među najčešče ozljede. Prilikom obrade kamena ili metala sitni komadići materijala mogu velikom brzinom odletjeti u oko i ozlijediti roznicu. Klinički znaci su crvenilo, bol i zamučenje vida. Oko stranog tijela vidi se prsten sideroze, ako je metalnog karaktera. Infiltrat u stromi roznice nastaje ako je strano tijelo prisutno u oku više od 24 sata. Rozničina strana tijela uklanjaju se u lokalnoj anesteziji pod biomokroskopom pomoću igle za strana tijela ili obične injekcijske igle i to od centra roznice prema periferiji. Nakon odstranjenja stranog tijela u oko se stavlja antibiotska mast a oko se zavije. U oko mogu doletjeti i sitne čestice pijeska ili druge čestice iz zraka.Ukoliko ostanu zarobljene ispod vjeđe svakim treptajem grebu po površini roznice i uzrokuju osječaj prisut nosti stranog tijela u oku.Takva strana tijela mogu se lako odstraniti okretanjem vjeđa.

Erozija rožnice je površna abrazija kornealnog epitela koju moze uzrokovati strano tijelo ili bilo koja trauma prstom, noktom, kistom, granom, kontaktnom lećom i sl. Pri tome postoji mogučnost sekundarne infekcije ako se unesu mikrobi u oko.

Veća oštečenja epitela mogu se otkriti promatranjem refleksnih sličica prozora na roznici. Pri neoštečenoj površini lik reflleksne sličice prozora oštrih je i pravilnih crta. Na mjestu erozije roznice (defekt epitela) taj je lik nejasan. Na mjestu nepravilne rozničine zakrivljenosti zbog oziljka refleksna sličica prozora ima oštre ali nepravilne crte. Najčešče je prisutna bol, blefarospazam (intezivno zatvaranje vjeđa što ga uzrokuje grč orbikularnog mišića), osjetljivost na svjetlo i pojačano suzenje. Za otkrivanje malih oštečenja epitela roznice kao dijagno stičko sredstvo koristi se fluoresceinski test. Najčešče se koristi 2% otopin a fluorescein natrija, koji najprije oboji suze. Postoji li defekt epitela, boja ulazi u rozničinu stromu, što se na biomikroskopu vidi kao zelenkasto obojeno područje. Središte roznice osjetljivije je od njezina rubnog dijela. Liječi se obično ispiranjem oka antibiotskim kapima (Tobrex) i masti širokog spektra u donji forniks spojnice te zatvaranjem oka zavojem.

FIZIČKE OZLJEDE

Fizičke ozljede su njčešče termičke prirode a mogu biti i radijacijske. Opekline ili kombustije izazvane su djelovanjem plinovitih, tekučih ili krutih termičkih tvari. Pri takvoj se ozljedi u oko ukapa fiziološka otopina, stavi antibiotska mast te pacijenta najhitnije pošalje najblizem oftalmologu. Pri izlaganju ultraljubičastom zračenju ( pri autogenom zavarivanju, na snjeznim terenima, na morskoj obali,boravak u solarijima) ultraljubičaste zrake oštečuju epitel roznice u formi površne točkaste keratopatije Bolesnik obično 6 do 12 sati nakon izlozenosti zračenju osjeti bol, peckanje ,osječaj stranog tijela suzenje i blefarospazam. Na roznici obojenoj fkuoresceinom vide se brojni točkasti defekti epitela. Dugotrajna izlozenost ultravioletnom zračenju moze inducirati razvoj pterigija npr. kod ribara i poljodjelaca. Infracrvene zrake kao i udari električnom strujom mogu izazvati kataraktu, Rentgeske zrake oštečuju roznicu u smislu radijacijskog keratitisa i katarakte. Liječi se ispiranjem očiju antibiotskim kapima i stavljanjem antibiotske masti u oči. Mogu se dati i midrijatici a zbog bolova se preporučuju analgetici. Posebnu pozornost valja obratiti prevenciji tj. oko valja zaštititi naočalama.

KEMIJSKE OZLJEDE

Kemijske ozljede nastaju ulaskom različitih kemijskih tvari u oko koje prvenstveno oštečuju spojnicu i roznicu te dublje šarenicu, cilijarno tijelo i leću. Oštečenja mogu biti tako velika da moze nastati trajno unilateralno i bilateralno oštečenje ili čak gubitak vida. Najčešči uzrok kemiskih ozljeda oka su kiseline i luzine. Najvaznije kiseline koje uzrokuju oštečenja oka su solna,sumporna i dušična kiselina. Ulaskom u oko kiselina prodire u roznicu i izaziva koagulaciju proteina u epitelu i stromi, a kasnije dovodi do vaskularizacije i stvaranja oziljaka na njezinoj površini. U kasnijem tijeku bolesti prednji segment oka je podrazen a moze se pojaviti i katarakta. Od luznatih tvari koje uzrokuju ozljede oka treba spomenuti amonijak,natrij NaOH , Mg hidroksid te posebno Ca hidroksid zbog njegove raširene upotrebe u građevinastvu. Luzine karakterizira veča zestina, dublje prodiranje i duze djelovanje od kiselina pa su i oštečenja čitavog prednjeg segmenta znatno teza. Luzine također izazivaju koagulaciju proteina u roznici te kasnije vaskularizaciju i stvaranje oziljaka na čitavom prednjem segmentu.Prema tezini kemijske ozljede svrstavamo u 4 stupnja pri čemu ozljede trečeg i četvrtog stupnja mogu dovesti do trajnog gubitka vida. U terapiji najvazniji i najbitniji postupak je detaljno ispiranje oka najmanje kroz 30 minuta fiziološkom otopinom, destiliranom ili običnom vodom. Na taj se način smanjuje zadrzavanje i prodiranje kemijske tvari u oko. U daljnoj terapiji daju se antibiotske i antiinflamatorne kap imasti, terapeutske kontaktne leće i umjetne suze.Oko ne zatvoriti zavojem i ozlijeđenog hitno uputiti u najblizu očnu ambulantu. Nakon epitelizacije mogu se ordinirati lokalni kortikosteroidi dok se kirurški mogu primijeniti različite tehnike keratoplastike.

EKSPLOZIVNE OZLJEDE (BLAST SINDROM)

Ozljede očne jabučice nastale udarom zračnog vala (pri eksploziji mina,granata, zrako
plovnih bombi itd,) imaju svojstva kontuzijskih ozljeda uz krvarenje u prednju očnu sobicu, luksaciju leće, krvarenja u staklovini, mreznici, odignuće mreznice itd.Takvim su bolesnici ma potrebni analgetici, oko se moze zatvoriti, ovisno o vrsti ozljede, tj. njezinu opsegu a bolesnik se mora odmah uputiti oftalmologu..

OZLJEDE ŠARENICE

Ozljede šarenice mogu biti tupe ili probojne. Tupe traume šarenice nastaju nakon udarca nekog predmeta (šaka, grana, udarac glavom ) ili projektila (lopta, kamen drvo) po oku. Blaga posljedica toga su tranzitorni iritis te pigmentni depozit na endotelu roznice. U tezim slučajevima nastaje ruptura sfinktera šarenice što rezultira traumatskom midrijazom. Umjerena kontuzija šarenice smiruje se na lokalnu terapiju,dok se velika oštećenja mogu tretirati kirurški ili laserom. Penetrirajuče ozljede šarenice nastaju istovremeno s ozljedama roznice nakon proboja ostrog premeta ili stranog tijela kroz tkivo. Posljedica toga je praznjenje prednje komore često zamučenje leće i prolaps šarenice. Ovakvo stanje zahtijeva kirurški tretman. Traumatska katarakta glavna je komplikacija tupe traume oka a moze nastati odmah ili kao posljedica ozljede. Nadalje, tupi udarac po oku često stvara subluksaciju ili dislokaciju leće u staklovinu te moze nastati miopija i astigmatizam.

OZLJEDE STRAŽNJEG OČNOG SEGMENTA

Mogu se podijeliti u slijedeće grupe:

1. Tupa trauma s očuvanim integritetom oka. kad neki objekt (predmet, šaka, lopta)
udari u oko a ne izazove prekid vanjske ovojnice .
2. Penetrirajuće ili ubodne ozljede samo s ulaznom ranom su one koje nastaju kad
oštar predmet razreze zid očne jabučice. Prognoza ovisi o veličini i lokaciji ozljede
te količini krvarenja.Primarna obrada rane sastoji se od mikrokirurškog zatvaranja
rane a, nakon 7 do 14 dana preporuča se vitrektomija.Vitrektomija je najslozenija
mikrokirurška procedura za pristup u dubinu oka tj. za liječenje bolesti na
straznjem segmentu oka. Instrument je vitrektom, rotirajući nozić koji siječe
staklovinu, aspirira odrezane komadiče staklovine i sva ostala patološka tkiva.
3. Perforirajuće ozljede kod kojih postoji ulazna rana u bulbus i izlazna iz bulbusa.
Radi se o dvostrukoj probojnoj ozljedi jabučice.koju moze izazvati oštar objekt
(igla, noz strelica i sl.) ili projektili različite vrste( metak, kuglica, komadići
metala, plastike,stakla i dr.) Između ulazne i izlazne rane stvara se fibrozna
proliferscijs čitavim putem kojim je objekt prolazio kroz staklasto tijelo. Sedam
dana nakon traume rane zarastaju vezivnim tkivom.Male ozljede obično prolaze
bez posljedica dok je kod večih nakon primarne obrade potrebno učiniti
vitrektomiju da bi se izbjegle komplikacije.
4. Intra bulbarna strana tijela najkompliciranija je moguća ozljeda oka jer predstavlja
dijagnostički, terapijski i prognostički problem. Nakon iscrpne anamneze potrebno
je utvrdititi prisustvo stranog tijela u oku. To čemo učiniti rtg snimkom orbite, i
CT-om. MR je kontraindicirana jer magnet moze pomaknuti strano tijelo i
uzrokovati oštečenje oka. Intrabulbarna strana tijela mogu biti magnetna i
amagnetna.. Magnetno strano tije lo moze se iz oka ekstrahirati ručnim
elektromagnetom ili vitrektomijom što ovisi o njegovoj poziciji u oku i
vidljivosti. Amagnetno tijelo ekstrahira se iskljućivo vitrektomijom Inertna strana
tijela poput stakla ,porculana , plastike oko dobro podnosi dok metalna strana tijela,
posebno od zeljeza i bakra koja su mnogo reaktivnija i mogu izazvati upalnu
reakciju, potrebno je iz oka izvaditi što prije.

 preuzmi seminarski rad u wordu » » »

Besplatni Seminarski Radovi