POCETNA STRANA

 
SEMINARSKI RAD IZ MEDICINE
 
OSTALI SEMINARSKI RADOVI IZ MEDICINE
 

Staračka degeneracija mrežnice

STARAČKA DEGENERACIJA MREŽNICE

Starenje je nepovratno mijenjanje ili postepeni gubitak funkcija organa i organskih sustava u ljudskom organizmu pa je starenju tako podložno i oko. Oko je osobito pogodan organ za proučavanje starosnih pojava,možemo ga direktno inspekcijom, bez invazivnih metoda, promatrati. Jedna od takvih pojava je staračka mrena za koju se ne zna je li fiziološki fenomen starenja ili posljedica patološkog procesa. Isto bi mogli reći i za jednostavni glaukom tj. povećanje očnog tlaka u kasnim tridesetim i početkom četrdesetih godina života čije vrijeme nastanka nedvojbeno upućuje da je barem djelomično posljedica senilnih promjena u komornom kutu oka. Najimpresivnija je bolest makularna senilna degeneracija koja se manifestira propadanjem nervnih elemenata mrežnice na mjestu tzv. žute pjege. To je mjesto najjasnijeg vida. Niti jedan drugi dio mrežnice nema sposobnost registriranja tako oštre slike kao žuta pjega. U staračkoj degeneraciji makule na mjesto odumrlih stanica štapića i čunjića dolazi nefunkcionalno vezivno tkivo i talože se organske soli. Time taj dio mrežnice postaje afunkcionalan, a pacijent zamjećuje kako je fiksirana slika u centru nejasna. Bolest je progresivna i napreduje različitom brzinom, dovodeći do znatnog gubitka oštrine vida ali nikada do sljepoće. Liječenje je vrlo teško. Makularna degeneracija je porastom udjela starijeg stanovništva postala osobito aktualan problem. Prema nekim istraživanjima, od nje boluje 20% osoba starijih od 65 godina, te čak 37% osoba u dobnoj skupini nakon 75 godina.
Kao posljedica starenja pojavljuju se i katarakta i glaukom koju ću opisati kao zasebne cjeline.


KATARAKTA

Katarakta ili siva mrena je svako zamućenje očne leće. Prema vremenu nastanka dijeli se na prirođenu,mladenačku i staračku,a prema uzroku još može biti i traumatska, električna, tetanička, dijabetička i komplicirana.
Katarkta povezana sa starenjem naziva se još staračka mrena ili cataracta senilis. To je najčešća vrsta mrene, čini oko 90% svih mrena. Obično se javlja iza 60 godine života. Uzrok joj se još zasigurno nezna. Smatra se kako nastaje zbog poremećaja metabolizma leće. Stupnjevi razvoja staračke mrene su: početna mrena, nezrela, zrela i prezrela. Kod prezrele mrene se kora leće razvodni poput mlijeka, a njena jezgra padne na dno. Mliječni dio može izaći van pa se kapsula smežura.
Simptomi uključuju zamagljen vid, probleme prikazivanja svjetla, blijede boje, lošiji vid noću, dvostruk ili višestruki vid te učestalu potrebu za promjenom naočala ili leća. U ranom stadiju bolesti jače osvjetljenje i naočale mogu uspješno nadvladati problem. U kasnijim fazama potrebno je pristupiti kirurškom zahvatu. Kirurgija oka je danas iznimno razvijena te su ti zahvati uspješni.
Liječenje
Ne postoji medikamentozno liječenje.
Liječenje početnih stadija je, ponovimo, jače osvjetljenje i naočale ili leće.
Kasnije je potreban kirurški zahvat. Koriste se tri tipa zahvata:
- intrakapsularna kirurgija
- fakoemulzifikacija
- ekstrakapsularna kirurgija

U ovim se zahvatima odstranjuje zamućena leća i u većini slučajeva ugrađuje druga. Nakon intrakapsularne kirurgije se umjetna leća ne može ugraditi jer nema oslonca za nju.
Ukoliko dio bolesnikove leće ostane nakon operacije u oku, može se kasnije zamutiti i to stanje se može liječiti laserom, tehnikom zvanom YAG laser kapsulotomija.

Kirurške metode odstranjenja očne mrene
Dva su glavna načina za odstranjenje mrene kirurškim zahvatom:
- Fakoemulzifikacija - operater napravi mali rez sa strane rožnice, umetne tanku sondu kroz koju se emitiraju ultrazvučni valovi koji omekšavaju i lome zamagljeni centar leće koja se kasnije sondom usisava i odstranjuje. Fakoemulzifikacija je u prednosti nad ekstrakapsularnom kirurgijom jer omogućuje brži oporavak - pacijent je za par dana sposoban za rad. Vid nakon ove operacije je također bolji.
- Ekstrakapsularna kirurgija - napravi se duži rez sa strane rožnice i odstranjuje tvrdi dio leće. Ostatak leće se odstrani usisavanjem.
Kod većine kirurških zahvata leće odstranjena zamućena leća se zamjeni umjetnom lećom. Umjetna leća je prozirna, ne zahtijeva nikakvu brigu i postaje trajni dio oka. Nova leća dopušta dolazak svjetlosti na mrežnicu i stvaranje slike. Umjetna leća se ne osjeća niti vidi. Neke osobe ne mogu imati umjetnu leću zbog problema tijekom operacije ili nekih drugih bolesti oka. Za njih opcija nošenje mekih kontaktnih leća ili naočala s velikim povećanjem.
Fakoemulzifikacija (ultrazvučna operacija) je vrlo učinkovita, uspješna u većini slučajeva i daje dobre rezultate.
Problemi nakon kirurškog zahvata se rijetko javljaju, ali su mogući. Uključuju infekciju, krvarenje, gubitak vida ili svjetlosne bljeskove. Brzom reakcijom od strane medicinskog osoblja ovi se problemi brzo riješe.


GLAUKOM

Glaukom predstavlja skup bolesti oka kod kojih dolazi do oštećenja očnog živca i može, ukoliko se ne liječi, rezultirati potpunim gubitkom vida. Ovo je vrlo česta bolest i predstavlja jedan od vodećih uzroka sljepoće. Bolest je karakterizirana povremenim ili trajnim povišenjem očnog tlaka, oštećenjem vidne oštrine i vidnog polja, te oštećenjem optičkog živca.
Kod normalnog, zdravog oka, stanice cilijarnog tijela neprestano izlučuju tekućinu koja vlaži očnu leću, šarenicu i rožnicu , a ima i metaboličku ulogu.Ona se zove očna vodica i otječe iz oka kroz komorični kut.To je složena mreža tkiva na spoju šarenice i rožnice. Smatra se kako u mnogim slučajevima oštećenje očnog živca nastaje zbog povećanog tlaka u oku, koji je rezultat nakupljanja spomenute tekućine u oku i nemogućnosti normalne drenaže oka. Međutim, oštećenje živca ponekad se javlja i kod osoba koje nemaju povećan očni tlak, pa liječnici vjeruju kako je glaukom bolje definirati kao neurodegenerativnu bolest, a ne samo kao bolest visokog očnog tlaka.
Postoji nekoliko osnovnih oblika glaukoma.
Kronični glaukom ili glaukom otvorenog kuta predstavlja najčešći oblik ove bolesti te čini više od 90 posto svih slučajeva glaukoma. Najčešće se javlja u srednjoj životnoj dobi, a postoji vjerojatnost da je djelomice i genetski uvjetovan. Kod kroničnog glaukoma oštećenje očnog živca odvija se vrlo sporo i postupno, prvo pogađa periferni vid, no s vremenom može dovesti i do sljepoće. Obično se javlja u oba oka istovremeno, no često je u jednom oku izraženiji nego u drugome. Opasnost je tim veća zbog toga što centralni vid, kojim se služimo kod čitanja i uočavanja detalja, biva zahvaćen tek na kraju, pa tako bolest može uznapredovati prije nego što oboljele osobe primijete bilo kakve znakove oboljenja. Točan uzrok nastanka oštećenja očnog živca nije u potpunosti poznat. Očna vodica ne može normalno otjecati iz oka, pa se nakuplja u oku i uzrokuje povišen tlak unutar oka.
Glaukom zatvorenog kuta predstavlja manje zastupljen oblik glaukoma. Glaukom zatvorenog kuta čini manje od 10 posto registriranih slučajeva glaukoma, no pojavljuje se iznenada i s vrlo intenzivnom boli. Pojavljuje se uglavnom u jednom oku, no kod otprilike 50 posto oboljelih bolest se razvije i u drugom oku unutar pet godina. Ovaj oblik glaukoma nastaje uslijed iznenadne blokade drenažnog kanala, najčešće korijenom šarenice. Akutni glaukom je oblik glaukoma zatvorenog kuta te zahtijeva hitnu liječničku pomoć. Ukoliko se ne liječi, u samo nekoliko dana može uzrokovati nepopravljiva oštećenja očnog živca.
Sekundarni glaukom javlja se uglavnom zajedno s nekim drugim poremećajima ili bolestima oka, kao što su siva mrena, upala srednje očne ovojnice, tumor ili pak fizičke ozljede oka. Može se pojaviti nakon kirurškog zahvata na oku ili pak kao komplikacija uzrokovana dijabetesom. Čak i pojedini lijekovi, poput kortikosteroida, mogu uzrokovati glaukom kada se koriste dovoljno dugo u liječenju upale oka ili drugih bolesti organizma. Urođeni glaukom predstavlja rijedak oblik glaukoma koji se javlja kod novorođene djece odmah nakon rođenja ili pak u prvih nekoliko godina života. Djeca koja boluju od glaukoma imaju velik promjer rožnice (megalocornea) zamagljeni vid i preosjetljivost na svjetlost, a pojačano je i suzenje očiju. Simptomi ovog oblika glaukoma ne moraju se pojaviti do 6 mjeseci ili godinu dana nakon rođenja. Ukoliko se poremećaj ne uoči na vrijeme, kod djeteta se može javiti znatan gubitak vida ili pak sljepilo.
Dijagnoza i simptomi glaukoma
Pregled za dijagnosticiranje glaukoma vrlo je kratak i bezbolan. Liječnik će izmjeriti očni tlak uz pomoć nekontaktne tonometrije, prilikom koje instrumentom ispuhuje zrak prema očnoj jabučici. Očni tlak mjeri se u milimetrima žive (mmHg), a normalan očni tlak je između 12 i 20 mm Hg. Ukoliko imate povišen očni tlak, to ne mora značiti da ste oboljeli od glaukoma. Vaš liječnik neće dijagnosticirati glaukom ukoliko ne postoji oštećenje očnog živca. Blago povišen očni tlak naziva se očna hipertenzija i može se regulirati i kontrolirati redovitim liječničkim pregledima. Liječnik također može obaviti testiranje širine vidnog polja, što je i najbolji način ranog otkrivanja znakova gubitka perifernog vida.
Iako i kronični i akutni glaukom uzrokuju sljepilo, simptomi su im vrlo različiti. Kod glaukoma otvorenog kuta ili kroničnog glaukoma, gubitak vida nastaje vrlo sporo i potpuno bezbolno tako da mnogi ljudi uopće ne primijete bilo kakav problem dok bolest već nije uznapredovala. Kod ovog oblika glaukoma prvo dolazi do gubitka perifernog vida, a uznapredovala bolest može dovesti do toga da vidite samo ono što je pred vama, kao da gledate kroz tunel. Ukoliko se ne liječi, s vremenom i takav suženi vid postupno nestaje i dolazi do potpunog sljepila. Jednom kad se vidno polje izgubi, nemoguće ga je povratiti. Najčešći simptomi kroničnog glaukoma su povremene glavobolje, zamagljen vid te postupni gubitak perifernog vida i pojava slijepih točaka, mjesta u vidnom polju u kojima uopće ne vidite. Simptomi akutnog glaukoma glaukoma zatvorenog kuta znatno su intenzivniji i pojavljuju se iznenada. Uključuju iznenadnu pojavu snažne, pulsirajuće boli u samom oku ili neposrednoj blizini oka. Također se javlja zamagljenje vida, pojava duginih boja oko izvora svjetlosti, crvenilo i nadraženost očiju, a ponekad i mučnina i povraćanje.
Prevencija i liječenje glaukoma
Budući da je većina faktora rizika za pojavu glaukoma izvan vaše kontrole, prava prevencija protiv ove bolesti ne postoji. Ukoliko ste stariji od 20 godina, preporučljivo je svakih tri do pet godina obaviti pregled oka koji obuhvaća testove na glaukom. Ukoliko postoji povijest ove bolesti u vašoj obitelji ili ukoliko postoje čimbenici rizika od pojave glaukoma, posavjetujte se s liječnikom o češćim pregledima oka. Ukoliko spadate u skupinu ljudi s povećanim rizikom od pojave bolesti svakako biste trebali obavljati redovne preglede očiju kod oftalmologa. Liječenje glaukoma obuhvaća različite postupke kontroliranja produkcije i odvođenja očne vodice iz oka, čime se očni tlak spušta na normalnu razinu i sprječava se daljnje oštećenje očnog živca. Iako oštećenje očnog živca može nastupiti pri bilo kojoj vrijednosti očnog tlaka, snižavanje tlaka može pomoći u zaštiti očnog živca od daljnjeg oštećenja. Način liječenja glaukoma uvelike ovisi o ozbiljnosti situacije te koliko je bolest uznapredovala. Kronični glaukom se vrlo teško dijagnosticira u ranoj fazi, no jednom kad se otkrije, može se uspješno kontrolirati. Liječenje u pravilu počinje lijekovima, no u slučaju da lijekovi ne uspiju sniziti očni tlak, pristupa se liječenju laserom ili kirurškim zahvatom. Kod kroničnog glaukoma liječenje uglavnom započinje prepisivanjem kapi za oči. Budući da kapi za oči mogu uzrokovati određene nuspojave ili međudjelovanje s drugim lijekovima, liječnik mora biti upoznat s mogućim drugim lijekovima koje u tom trenutku uzimate. Ukoliko liječenje kapima ne pokaže rezultate, liječnik može preporučiti terapiju laserom, odnosno tzv. trabekuloplastiku. Prilikom tog zahvata laserom se napravi 50-100 malih rezova u tkivu drenažnog sustava čime se omogućuje bolje odvođenje tekućine iz unutrašnjosti oka. Također, moguće je obaviti i kirurški zahvat pod nazivom trabekulektomija, kojim se umjetnim putem stvara kanal za odvođenje tekućine iz unutrašnjosti oka.
U rijetkim slučajevima u kojima ni kirurški zahvat ne poluči željene rezultate, postoje metode liječenja koje se fokusiraju na uništavanje stanica koje su odgovorne za prekomjerno lučenje tekućine u oku. To se može provesti ultrazvučnim liječenjem (uništavanjem stanica visokofrekventnim zvučnim valovima), dijatermijom (uništavanjem stanica visokom temperaturom) ili pak kriokirurgijom.
Kod urođenog glaukoma je gotovo uvijek potreban kirurški zahvat. Ponekad se mogu koristiti lijekovi, no obično ne mogu pomoći na dulji vremenski period. Glaukom se ne može izliječiti, no tlak unutar oka može biti kontroliran lijekovima, kirurškim zahvatom ili u kombinaciji te dvije metode. Kod odraslih, vid ili dio vidnog polja izgubljen kao posljedica glaukoma ne može se vratiti, ali se liječenjem može spriječiti daljnje oštećenje očnog živca i spasiti ostatak vida oboljele osobe. Kod neke djece koja pate od urođenog glaukoma, dio štete na očnom živcu može se popraviti kirurškim liječenjem.
Lijekovi se, nakon postavljanja dijagnoze glaukoma, moraju u većini slučajeva uzimati do kraja života. Iako svakodnevno kapanje očiju nekim ljudima vjerojatno neće biti praktično ili može izazvati neugodu, izuzetno je važno pratiti upute liječnika o pravilnom kapanju očiju u pravilnim vremenskim razmacima, kako bi se liječenje provodilo na ispravan način.

Literatura:
1. Cerovski B.,Oftalmologija,Zagreb,1995.
2. Bradamante Ž. i autori, Oftalmologija, Zagreb, 1994.
3. Stanković, Blagojević, Oftalmologija, Zagreb-Beograd, 1975.
4. http://www.medicina.hr/clanci/ocna_mrena_katarakta.html

PROČITAJ / PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
ASTRONOMIJA | BANKARSTVO I MONETARNA EKONOMIJA | BIOLOGIJA | EKONOMIJA | ELEKTRONIKA | ELEKTRONSKO POSLOVANJE | EKOLOGIJA - EKOLOŠKI MENADŽMENT | FILOZOFIJA | FINANSIJE |  FINANSIJSKA TRŽIŠTA I BERZANSKI    MENADŽMENT | FINANSIJSKI MENADŽMENT | FISKALNA EKONOMIJA | FIZIKA | GEOGRAFIJA | INFORMACIONI SISTEMI | INFORMATIKA | INTERNET - WEB | ISTORIJA | JAVNE FINANSIJE | KOMUNIKOLOGIJA - KOMUNIKACIJE | KRIMINOLOGIJA | KNJIŽEVNOST I JEZIK | LOGISTIKA | LOGOPEDIJA | LJUDSKI RESURSI | MAKROEKONOMIJA | MARKETING | MATEMATIKA | MEDICINA | MEDJUNARODNA EKONOMIJA | MENADŽMENT | MIKROEKONOMIJA | MULTIMEDIJA | ODNOSI SA JAVNOŠĆU |  OPERATIVNI I STRATEGIJSKI    MENADŽMENT | OSNOVI MENADŽMENTA | OSNOVI EKONOMIJE | OSIGURANJE | PARAPSIHOLOGIJA | PEDAGOGIJA | POLITIČKE NAUKE | POLJOPRIVREDA | POSLOVNA EKONOMIJA | POSLOVNA ETIKA | PRAVO | PRAVO EVROPSKE UNIJE | PREDUZETNIŠTVO | PRIVREDNI SISTEMI | PROIZVODNI I USLUŽNI MENADŽMENT | PROGRAMIRANJE | PSIHOLOGIJA | PSIHIJATRIJA / PSIHOPATOLOGIJA | RAČUNOVODSTVO | RELIGIJA | SOCIOLOGIJA |  SPOLJNOTRGOVINSKO I DEVIZNO POSLOVANJE | SPORT - MENADŽMENT U SPORTU | STATISTIKA | TEHNOLOŠKI SISTEMI | TURIZMOLOGIJA | UPRAVLJANJE KVALITETOM | UPRAVLJANJE PROMENAMA | VETERINA | ŽURNALISTIKA - NOVINARSTVO

 preuzmi seminarski rad u wordu » » »

Besplatni Seminarski Radovi