STAVOVI GRAÐANA SPLITA O PRODAJI PUTEM INTERNETA

Nikada stvarno ne razumiješ osobu
sve dok ne gledaš na stvar s njezina stajališta –
dok se ne uvuceš u njezinu kožu i prošeceš uokolo.

ATTICUS FINCH U ROMANU HARPERA LEEA TO KILL A MOCKINGBIRD

Stavovi imaju veoma važno mjesto u ponašanju potrošaca, jer su središnja komponenta misaone strukture svakog pojedinca. Koncepti misaone strukture, osim stavova ukljucuje i znanje, uvjerenja, ljudske vrijednosti, mišljenja, imidža itd.

Problem stavova spada medu najvažnije i najviše istraživane probleme u istraživanju tržišta. Stav je stecena, relativno trajna i stabilna organizacija emocija, vrednovanja i reagiranja prema nekom objektu, u našem slucaju proizvodu ili nekom elementu marketinške strategije. Stavovi se formiraju u procesu socijalizacije na osnovu neposrednog iskustva s objektom stava (proizvodom) ili posredno u interakciji sa socijalnom okolinom.

Cilj ovog seminarskog rada je otkrivanje stavova gradana Splita o prodaji putem Interneta. Cinjenica je da se na hrvatskom Internetu još uvijek ne može puno toga kupiti. Naše Internet tržište je u takvom stadiju razvoja da na njemu uspješno mogu prodavati jedino poduzeca koja imaju razvijenu skladišnu i prodajnu infrastrukturu kroz djelatnost klasicne maloprodaje. Nedavna propast prvih hrvatskih Internet ducana (Mobile Web Shop) o tome sasvim jasno svjedoci. S druge strane, novi projekti podržani klasicnom maloprodajnom infrastrukturom imaju velik potencijal rasta. Ozbiljan rast Internet maloprodaje u Hrvatskoj ocekuje se u 2005. godini.

Seminarski rad je koncipiran u dva dijela. U prvom dijelu je definiran sam pojam stava, njegove glavne sastavnice, te najpoznatiji instrumenti koji se najcešce koriste za mjerenje stavova.

U drugom dijelu je prikazano provedeno istraživanje kojim sam željela otkriti stavove gradana Splita o prodaji putem Interneta. Istraživanje sam provela anketiranjem, a velicina uzorka je bila 100 ispitanika.

Zakljucci istraživanja i preporuke su navedeni na kraju seminarskog rada.

1. STAVOVI

Stavovi su trajni sustavi pozitivnog ili negativnog ocjenjivanja, osjecanja i tendencije da se preuzme akcija za ili protiv, a u odnosu na razlicite objekte i situacije . Ova definicija istice složenost stavova naglašavajuci kognitivnu, konativnu i emocionalnu komponentu, ako i dispozicijski znacaj stavova, te njihovo znacenje u dosljednosti ljudskog ponašanja.
Glede znacenja stavova za ponašanje potrošaca, posebno znacenje ima složenost stava. S ovog aspekta moguce je izdvojiti tri komponente stava:
• spoznajna (kognitivna),
• osjecajna (afektivna) i
• ponašajuca (konativna komonenta).

1.1. INSTRUMENTI ZA MJERENJE STAVOVA

Stavovi potrošaca imaju izuzetno važnu ulogu u marketingu, a posebno u promociji. Jednom formirani, stavovi su vrlo otporni na sve pokušaje modificiranja i izmjene. Rigidnost stavova pojavljuje se zbog selektivnosti percepcije i pamcenja, izbjegavanja cinjenica koje nisu u skladu sa stavom, uzajamne podrške ljudi sa slicnim stavovima, mentalne inertnosti i iracionalne (emocionalne) komponente stava. Zbog toga je vrlo važno preduhitriti moguce stvaranje negativnih stavova o proizvodu i utjecati na stvaranje pozitivnih stavova.

Unutar psihologije su razvijeni razliciti instrumenti za mjerenje stavova. Neki od njih se uvelike koriste i za potrebe istraživanja tržišta:

1. THURSTONOVA SKALA STAVOVA sastoji se od veceg broja tvrdnji u vezi s objektom stava (proizvodom), a ispitanik treba oznaciti sve tvrdnje s kojima se slaže. Bitni koraci u izgradnji te skale (prilagodeni istraživanju tržišta) su slijedeci:

• prikupljanje velikog broja jednostavnih sudova ili izreka o nekom proizvodu, marki ili o nekom elementu marketinške strategije;

• ocjenjivanje tih sudova od strane vece grupe procjenjivaca s obzirom na njihov položaj na kontinuumu od ekstremno pozitivnog do ekstremno negativnog stava;

• tvrdnje s prevelikim raspršenjem ocjena (vecim od jedne skalne jedinice) odbacuju se;

• izracunavanje skalne vrijednosti tvrdnji pomocu medijana procjena;

• izbor sudova za konacni instrument tako da se oni ravnomjerno rasporeduju duž citavog kontinuuma pozitivnosti-negativnosti stava.

2. LIKERTOVA SKALA STAVOVA sastoji se od niza tvrdnji koje izražavaju pozitivan ili negativan stav prema objektu stava. Od ispitanika se traži da na ljestvici s neparnim brojem jedinica izrazi svoj stupanj slaganja sa svakom tvrdnjom. Ukupan stav ispitanika dobiva se sumiranjem svih odgovora. Skala se konstruira na slijedeci nacin:

• prikupljanje velikog broja tvrdnji koje se odnose na proizvod;

• primjena tvrdnji na skupini procjenjivaca, koji izražavaju svoje slaganje sa svakom tvrdnjom na skali od 1 do 5;

• zbrajanje odgovora svakog pojedinca;

• ispitivanje velicine korelacije izmedu svake tvrdnje i ukupnog rezultata;

• uklanjanje svih tvrdnji koje ne posjeduju dovoljno visoku korelaciju s ukupnim rezultatom.

3. SKALE PROCJENE najcešce su korišteni instrument za mjerenje stavova potrošaca. Iako one nemaju dobre metrijske karakteristike, vrlo su popularne i u industrijskoj psihologiji i u istraživanju tržišta. Razlog tome je lakoca i brzina njihove konstrukcije i prakticnost primjene. U procesu istraživanja tržišta cesto se radi pod jakim vremenskim pritiskom i za konstrukciju skala stavova naprosto nema dovoljno vremena. Osim toga, sam postupak ocjenjivanja, ako zadovoljava neke uvjete ocjenjivanja, daje dosta visoke korelacije s bolje standardiziranim postupcima. "Mnogi izvori grešaka u njihovoj primjeni mogu se kontrolirati, (...) a s obzirom na mnogobrojne potrebe da ocjenjujemo ljudska bica s obzirom na sve vrste varijabli i s obzirom na pomanjkanje boljih postupaka, metode ocjenjivanja obecavaju da ce dobiti sve vecu primjenu." (Guilford, prema Supek, 1968). Skale procjene mogu biti graficke, verbalne ili numericke. Prednost grafickih ljestvica je u nemogucnosti utjecaja konotativnog znacenja brojeva ili opisa skalnih jedinica na odgovore ispitanika.

4. CEK LISTE se sastoje od niza potpuno konkretnih pozitivnih i negativnih tvrdnji ili atributa koji se odnose na predmet istraživanja (proizvod ili neki drugi element marketinške strategije). Ispitanik treba oznaciti one tvrdnje s kojima se slaže.

5. SEMANTICKI DIFERENCIJAL se, pored svoje originalne primjene za ispitivanje konotativnog znacenja rijeci, pokazao i kao vrlo dobra metoda za ispitivanje stavova, buduci da su konotacije koje pridajemo pojedinim pojmovima cesto odraz stava prema tom pojmu. Guilford je faktorskom analizom utvrdio tri konotativne dimenzije: evaluaciju (primjeri skala: dobro - loše, lijep - ružan), potenciju (npr. snažan - slab, tvrd - mekan) i aktivitet (brz - spor, oštar - tup). U tržišnim ispitivanjima ispitanik obicno mora smjestiti zadani pojam (npr. marku proizvoda) na bipolarnim skalama koje se posebno sastavljaju za konkretno istraživanje.

6. RANGIRANJE se vrlo cesto primjenjuje u istraživanju tržišta. Rangiranje je pogodno za direktno utvrdivanje relativnog položaja nekog objekta medu ostalima. Cesto se koristi u pretestiranju promotivnih poruka, izboru najboljeg imena, testu proizvoda i sl. Rangiranje može biti:

• obicno, tj. rangiranje svih objekata procjene od najboljeg do najlošijeg;

• usporedivanje u parovima, cija je velika prednost nad obicnim ragiranjem u mogucnosti provjere dosljednosti (pouzdanosti) procjenjivaca putem broja cirkularnih trijada;

• grupno ("prisilna distribucija"), koje se koristi kad je broj objekata koje treba rangirati velik. Sastoji se u razvrstavanju objekata u nekoliko kategorija unaprijed odredene velicine (obicno po zakonu normalne raspodjele).

2. OCJENJIVANJE STAVOVA GRAÐANA SPLITA O PRODAJI PUTEM INTERNETA

2.1. DEFINIRANJE CILJEVA ISTRAŽIVANJA

Istraživanje tržišta provela sam da bi utvrdila stavove gradana Splita o prodaji putem Interneta. Željela sam saznati postoji li uopce dostatan broj potencijalnih korisnika usluga. Istraživanje sam obavila na fazi uzorka, a prikupljene sam podatke analizirala, te intepretirala zadatke.

Temeljni problem ovog istraživanja je bio utvrdivanje stavova gradana Splita o prodaji putem Interneta. Ostali problemi istraživanja odnose se na utvrdivanje ciljne skupine korisnika te njihovih preferencija što se tice same trgovine. Temeljni cilj istraživanja je bio prikupljanje podataka obradom kojih cu doci do relevantnih spoznaja o stavovima gradana.

Na pocetku istraživanja postavila sam hipotezu da postoji pozitivan stav gradana Splita o prodaji putem Interneta.

2.2. IZVORI PODATAKA I VRSTE ISTRAŽIVANJA

U istraživanju sam se koristila primarnim podacima dok kojih sam došla anketiranjem osoba u gradu Splitu.

Rabila sam eksplorativno (izvidajno) i opisno (deskriptivno) istraživanje. Eksplorativno istraživanje sam koristila zato što mi je predmet istraživanja bio donekle nepoznat, a nastojala sam dobiti uvid u narav i širinu i problema, odnosno ostvariti bolje upoznavanje s predmetom istraživanja. U sklopu eksplorativnog istraživanja, pretraživala sam neke stranice na Internetu, te razgovarala s nekim osobama koje imaju odredena iskustva u svezi predmeta istraživanja. Opisno istraživanje sam provela kako bi upoznala osobine ispitanika.

2.3. IZBOR UZORKA

Kao osnovni skup odabrala sam stanovništvo grada Splita. Odabrala sam namjerni neproporcionalni kvotni uzorak, a velicina uzorka je bila stotinu ispitanika. Ovakav uzorak sam odabrala zbog jednostavnije analize podataka i intepretacije dobrih rezultata. Internet trgovine mogu koristiti osobe svih kontrolnih skupina. Kao kontrole osobine, odabrala sam prihode, spol i dob ispitanika.

2.4. ANKETNI UPITNIK

Anketni upitnik ima jedanaest pitanja te još tri kontrolna, koja se odnose na kontrolne osobine (dob, spol i prihodi). U upitniku se nalazi 10 strukturiranih i jedno nestrukturirano pitanje. Od 10 strukturiranih pitanja, 2 su dihotomna i 8 s višestrukim odgovorima. Prigodom sastavljanja anketnog upitnika, odnosno odredivanja redoslijeda pitanja, primjenila sam tehniku lijevka. Pocela sam s pitanjima šireg sadržaja, a onda sam sadržaj pitanja postupno sužavala. S obzirom na prikrivenost ciljeva istraživanja, sva su pitanja u anketnom upitniku s neprikrivenim ciljevima.

A N K E N T N I - U P I T N I K

1. IMATE LI PRISTUP INTERNETU?

a) Da
b) Ne (Idite na jedanaesto pitanje!)

2. NA KOJI NACIN OSTVARUJETE TAJ PRISTUP? (možete odabrati sve navedene odgovore i ponuditi vlastiti odgovor)

a) Posjedujem kucno osobno racunalo
b) Imam pristup racunalu u školi, fakultetu ili na poslu
c) Na neki drugi nacin. Navedi koji:¬¬¬¬¬_______________________________________

3. KOLIKO CESTO POSJECUJETE INTERNET TRGOVINE?

a) Više od 4 puta tjedno (idite na peto pitanje)
b) Od jednom do 4 puta tjedno (idite na peto pitanje)
c) Od jednom do 4 puta mjesecno (idite na peto pitanje)
d) Manje od jednom mjesecno (idite na peto pitanje)
e) Uopce ne posjecujem takva mjesta

4. ZAŠTO NE POSJECUJETE TAKVA MJESTA?

a) Nisam upoznat(a) s takvim tipom trgovine
b) Nemam potrebu za takvim tipom trgovine
c) Neki drugi razlog. Navedite koji:_______________________________________

5. U NASTAVKU NAPIŠITE KOLIKO INTERNET TRGOVINA POZNAJETE I NAVEDITE NJIHOVE WEB ADRESE! __________________________________________

6. JESTE LI IKADA KUPILI NEŠTO PREKO INTERNETA?

a) Da
b) Ne

7. ŠTO NAJCEŠCE KUPUJETE U INTERNET TRGOVINAMA?

a) Tehniku
b) Odjecu i obucu
c) Nakit
d) Ostale artikle. Navedite koje: __________________________________________

8. ŠTO VAM JE PRIORITETNO TIJEKOM INTERNET TRGOVINE?

a) Cijena artikla
b) Kvaliteta artikla
c) Brzina dostave
d) Nešto drugo. Navedito što:____________________________________________

9. KOLIKO STE ZADOVOLJNI USLUGOM PRUŽENOM U INTERNET TRGOVINAMA?

a) Jako
b) Osrednje
c) Malo
d) Nimalo

10. ŠTO MISLITE O SADAŠNJOJ PONUDI INTERNET TRGOVINA U HRVATSKOJ?

a) Izvrsna je
b) Dobra je
c) Zadovoljavajuca je
d) Loša je

11. ŠTO MISLITE O INTERNET TRGOVINI?

a) To je dobra ideja
b) To je loša ideja
c) Ne znam

12. KOJOJ DOBNOJ SKUPINI PRIPADATE?

a) do 14 godina
b) od 15 godina do 24 godine
c) od 25 godina do 34 godine
d) od 35 godina do 44 godine
e) preko 44 godine

13. KOLIKI JE VAŠ UKUPNI MJESECNI PRIHOD?

a) do 1.500 kuna
b) od 1.501 kunu do 3.000 kuna
c) od 3.001 kunu do 4.500 kuna
d) od 4.501 kunu do 6.000 kuna
e) od 6.001 kunu do 7.500 kuna
f) od 7.501 kunu do 9.000 kuna
g) preko 9.000 kuna

14. VI STE OSOBA

a) Muškog spola
b) Ženskog spola

Zahvaljujem!

2.5. TERENSKI RAD

Empirijsko istraživanje putem anketnog upitnika provedeno je tijekom mjeseca travnja 2004. godine. Sve su kontaktirane osobe obaju spolova uglavnom rado prihvatile svoju ulogu - ulogu ispitanika. Tek je manji broj njih odbilo anketiranje. Sve u svemu anketiranje ispitanika proteklo je bez ikakvih poteškoca.

2.6. ANALIZA I INTEPRETACIJA

Podatke dobivene anketiranjem ciljne skupine ispitanika kontrolirala sam, sredila, obradila, analizirala i intepretirala, što je prikazano u nastavku rada.

Ukupno 81% ispitanika ima, a 19% nema pristup Internetu. Ispitanici do 14 godina u 50% slucajeva imaju, a 50% njih nema pristup Internetu; 70% ispitanika u dobi od 15 do 24 godine ima, a 30% njih nema pristup Internetu; svi ispitanici u dobnoj skupini od 25 do 34 godine imaju pristup Internetu, u skupini od 35 do 44 godine 88% ispitanika ima, a 22% ispitanika nema pristup Internetu; u skupini preko 44 godine 75% ispitanika ima pristup Internetu, a ostatak nema. Dakle, prema dobi ispitanika odgovori se razlikuju.

Takoder, 80% ispitanica ima, a 20% njih nema pristup Internetu. 82% ispitanika ima, a 18% njih nema pristup Internetu. Dakle, prema spolu ispitanika, odgovori se znacajno ne razlikuju.
77% ispitanika s prihodima nižim od 1.500 kn ima pristup Internetu. Taj pristup još ima 80% ispitanika s prihodina izmedu 1.501 do 3.000 kn, 79% ispitanika s prihodima izmedu 3.001 do 4.500 kn, 84% ispitanika s prihodima izmedu 4.500 i 6.000 kn, 70% ispitanika s prihodima izmedu 6.001 i 7.500 kn, 86% ispitanika s prihodima izmedu 7.501 i 9.000 kn i 100% ispitanika s prihodima preko 9.000 kn. Po ovim se odgovorima može zakljuciti da se odgovori ispitanika s obzirom na prihode znacajno ne razlikuju.

Zanimljivo je da 42% anketiranih posjeduje osobno racunalo s modemom, 46% njih imaju pristup Internetu imaju u školi, na fakultetu ili na poslu; 12% anketiranih imaju pristup Internetu na neki drugi nacin, od cega 86% njih imaju pristup kod prijatelja, odnosno rodbine, a 14% njih posjecuju Internet clubove. Testiranje dobivenih podataka Hi - kvadratom pokazalo je da se odgovori ispitanika prema spolu, dobi i prema prihodima znacajno ne razlikuju.

Ukupno 8,6% ispitanika posjecuje Internet trgovine više od cetiri puta tjedno, 16% ispitanika posjecuje ih od jednom do cetiri puta tjedno, 21% ispitanika posjecuje Internet trgovine od jednom do cetiri puta mjesecno, Internet trgovine manje od jednom mjesecno posjecuje 33,33% ispitanika, a 21% ispitanika uopce ne posjecuje takva mjesta. Ispitanici do 14 godina u 80% slucajeva posjecuje ne posjecuju Internet trgovine, a njih 20% ih posjecuje manje od jednom mjesecno; najveci broj ispitanika od 15 do 24 godine posjecuju Internet trgovine manje od jednom mjesecno i od jednom do 4 puta mjesecno; 40% ispitanika u dobnoj skupini od 25 do 34 godine posjecuju Internet trgovine manje od jednom mjesecno, u skupini od 35 do 44 godine 36,36% ispitanika posjecuju ih manje od jednom mjesecno, kao i 36,67% ispitanika u skupini preko 44 godine. Dakle, prema dobi ispitanika odgovori se razlikuju.

Takoder, 32,5% ispitanica rijetko posjecuju Internet trgovine (manje od jednom mjesecno), kao i 34% ispitanika. Dakle, prema spolu ispitanika, odgovori se znacajno ne razlikuju.

42,8% ispitanika s prihodima nižim od 1.500 kn ne posjecuju Internet trgovine. Ispitanici u ostalim skupinama takoder vrlo rijetko posjecuju takve trgovine (manje od jednom mjesecno) i to 35,3% ispitanika s prihodina izmedu 1.501 do 3.000 kn, 72,72% ispitanika s prihodima izmedu 3.001 do 4.500 kn, 23,8% ispitanika s prihodima izmedu 4.500 i 6.000 kn, 57% ispitanika s prihodima izmedu 6.001 i 7.500 kn, 33,33% ispitanika s prihodima izmedu 7.501 i 9.000 kn i 20% ispitanika s prihodima preko 9.000 kn. Po ovim se odgovorima može zakljuciti da se odgovori ispitanika s obzirom na prihode znacajno razlikuju.

Zanimljivo je da cak 70,58% anketiranih ne posjecuje Internet trgovine zbog slabe upoznatosti o takvoj vrsti trgovine na Hrvatskom tržištu. 23,53% ispitanika ne posjecuje Internet trgovine iz razloga što nemaju potrebu za takvim tipom trgovine, a tek 5,88% ispitanika mi je navelo neki drugi razlog neposjecivanja.

Testiranje dobivenih podataka Hi - kvadratom pokazalo je da se odgovori ispitanika prema spolu, dobi i prema prihodima znacajno ne razlikuju.

Pitanje 5. Koliko Internet trgovina poznajete?

Najveci (86%) broj ispitanika poznaje tek dvije Internet adrese.

Ukupno 20% ispitanika vec ima iskustvo kupovine na Internetu, a 80% nema. Niti jedan od ispitanika do 14 godina nije nikada kupio nešto na Internetu; 21% ispitanika od 15 do 24 godine su vec kupovali na Internetu, a 79% njih nisu; 20% ispitanika u dobnoj skupini od 25 do 34 godine su kupovali preko Interneta, a 80% njih to nisu, u skupini od 35 do 44 godine 31,8% ispitanika jesu, a 68,18% ispitanika nisu do sada kupovali na Internetu; u skupini preko 44 godine 6,66% ispitanika su kupovali na Internetu, a ostatak nisu. Dakle, prema dobi ispitanika odgovori se razlikuju.

Takoder, 15% ispitanica su kupovali preko Interneta, 85% njih nisu, 24% ispitanika jesu, a 76% njih nisu kupovali preko Interneta. Dakle, prema spolu ispitanika, odgovori se razlikuju.

Niti jedan od ispitanika s prihodima nižim od 1.500 kn nije kupovao na Internetu. Tu vrstu kupovinu još nije nikada obavilo ni 88,2% ispitanika s prihodina izmedu 1.501 do 3.000 kn, 81,81% ispitanika s prihodima izmedu 3.001 do 4.500 kn, 76,2% ispitanika s prihodima izmedu 4.500 i 6.000 kn, 85,7% ispitanika s prihodima izmedu 6.001 i 7.500 kn, 50% ispitanika s prihodima izmedu 7.501 i 9.000 kn i 40% ispitanika s prihodima preko 9.000 kn. Po ovim se odgovorima može zakljuciti da se odgovori ispitanika s obzirom na prihode razlikuju.

Ukupno 50% ispitanika najcešce na Internetu kupuju tehniku, 25% ispitanika je kupilo odjecu ili obucu, 18,7% ispitanika je kupilo nakit, a 6,3% ispitanika je kupilo neki drugi artikal. Najveci broj ispitanika (njih 66,67%) u dobnoj skupini od 15 do 24 godine na Internetu su kupovali nakit; 60% ispitanika u dobnoj skupini od 25 do 34 godine su kupovali na Internetu tehniku, u skupini od 35 do 44 godine najcešci artikal koji su kupovali ispitanici je tkd. tehnika; u skupini preko 44 godine svi su ispitanici (znaci, njih 100%) na Internetu kupili neku vrstu tehnike. Dakle, prema dobi ispitanika odgovori se razlikuju.

Najveci broj ispitanica (njih 50%) na Internetu su kupile nakih, a njih 33,33% su kupile odjecu ili obucu. Najveci broj ispitanika (njih 80%) su na Internetu kupili tehniku. Dakle, prema spolu ispitanika, odgovori se razlikuju.

50% ispitanika s prihodima izmedu 1.501 do 3.000 kn je kupilo tehniku, a 50% nakit. Situacija je jednaka sa ispitanicima s prihodima izmedu 3.001 do 4.500 kn, 40% ispitanika s prihodima izmedu 4.500 i 6.000 kn je na Internetu kupovalo tehniku, 100% ispitanika s prihodima izmedu 6.001 i 7.500 kn su na Internetu kupili odjecu ili obucu, 66,67% ispitanika s prihodima izmedu 7.501 i 9.000 kn je kupilo neki tehnicki artikl i 66,67% ispitanika s prihodima preko 9.000 kn. Po ovim se odgovorima može zakljuciti da se odgovori ispitanika s obzirom na prihode razlikuju.


Ukupno 39,5% ispitanika je izjavilo da im je kod Internet trgovine prioritetna cijena artikala, 37% ispitanika je izjavilo da im je kod Internet trgovine prioritetna kvaliteta artikala, 17,28% ispitanika izjavilo da im je kod Internet trgovine prioritetna brzina isporuke artikala, a 6,17% je navelo neki drugi razlog. Kod 80% ispitanika u dobnoj skupini do 14 godina najvažnija im je cijena, kod 35% ispitanika od 15 do 24 godine ima je najvažnija cijena, kod 35% ispitanika najvažnija je cijena, a kod 28% ispitanika je najvažnija brzina isporuke ili su naveli neki drugi razlog. Situacija je slicna i kod svih ostalih dobnih skupina. Dakle, prema dobi ispitanika odgovori se razlikuju.

Najveci broj ispitanica (njih 40%) je izjavilo da im je prioritetna cijena, 37,5% ispitanica je izjavilo da im je najvažnija kvaliteta artikla, dok je ostatku najvažnija brzina isporuke ili su naveli neki drugi razlog. Iz tablice se može uvidjelti da je situacija vrlo slicna i kod muških ispitanika. Dakle, prema spolu ispitanika, odgovori se ne razlikuju.

78% ispitanika s prihodima manjim od 1.500 kn je izjavilo da im je kod trgovine putem Interneta prioritetna cijena, 41% ispitanika s prihodima izmedu 1.501 do 3.000 kn je takoder izjavilo da ima je najvažnija cijena, 45% ispitanika s prihodima izmedu 3.001 do 4.500 kn je izjavilo da im je najvažnija kvaliteta artikla, ispitanicima u ostalim skupinama takoder je najvažnija kvaliteta. Postotak se povecava s vecim prihodima. Po ovim se odgovorima može zakljuciti da se odgovori ispitanika s obzirom na prihode razlikuju.

Ukupno 24,7% ispitanika je jako zadovoljno uslugom pruženom u Internet trgovinama, 33,33% ispitanika je osrednje zadovoljno, 25,92% ispitanika je malo zadovoljno, dok 16% sipitanika nije nimalo zadovoljno uslugom pruženom u Internet trgovinama. 60% ispitanika u dobnoj skupini do 14 godina je osrednje zadovoljno uslugom, a situacija je slicna i kod svih ostalih dobnih skupina Najveci postotak ispitanika u svim dobnim skupinama je samo osrednje zadovoljno uslugom. Dakle, prema dobi ispitanika odgovori se ne razlikuju zancajno.

Najveci broj ispitanica (njih 32,5%) je izjavilo da su osrednje zadovoljni uslugom pruženom u trgovini na Internetu, 27,5% ispitanica malo zadovoljno uslugom, 25%$ ispitanica je jako zadovoljno, a ostale ispitanice nisu zadovoljne uslugom nimalo. Iz tablice se može vidjeti da je situacija vrlo slicna i kod muških ispitanika. Dakle, prema spolu ispitanika, odgovori se ne razlikuju.

42,8% ispitanika s prihodima manjim od 1.500 kn je osrednje zadovoljno uslugom pruženom na Internetu, 35,29% ispitanika s prihodima izmedu 1.501 do 3.000 kn je takoder izjavilo da su osrednje zadovoljni uslugom. Osrednje zadovoljni uslugom su i 36,36% ispitanika s prihodima izmedu 3.001 do 4.500 kn, 38% ispitanika s prihodima izmedu 4.501 i 6.000 kn je malo zadovoljnu uslugom, 85% ispitanika s prihodima izmedu 6.001 i 7.500 kn je jako zadovoljno uslugom kao i 50% ispitanika s prihodima izmedu 7.501 i 9.000 kn. Po ovim se odgovorima može zakljuciti da se odgovori ispitanika s obzirom na prihode razlikuju.

Ukupno 20,98% ispitanika sadašnju ponudu Internet trgovine u Hrvatskoj ocijenjuje sa izvrsnim, 30,86 ispitanika sa dobrom ocijenom, 27,16% njih ponudu Internet trgovine u Hrvatskoj smatra zadovoljavajucom, a 20,98% njih tu ponudu smatra lošom. 40% ispitanika u dobnoj skupini do 14 godina je ponudu Internet trgovine ocijenilo sa dobrom ocijenom, a situacija je slicna i skod svih ostalih dobnih skupina Najveci postotak ispitanika u svim dobnim skupinama smatra je da ponuda Internet trgovine u Hrvatskoj dobra. Dakle, prema dobi ispitanika odgovori se ne razlikuju znacajno.

Odgovorim ispitanica su se pravilno raspodijelili na sve odgovore, tako da je svaki odgovor dobio 25%. Najveci broj muških ispitanika (njih 36,58%) je ocjenu ponude internet trgovine u Hrvatskoj ocijenilo s dobrom ocijenoom. Dakle, prema spolu ispitanika, odgovori se razlikuju.

28,57% ispitanika s prihodima manjim od 1.500 kn je ponudu Internet trgovine ocijenilo sa dobrom ocijenom. Takvom je ocijenom ocijenilop ponudu Internet trgovine i 29,4% ispitanika s prihodima izmedu 1.501 do 3.000 kn, 27,27 % ispitanika s prihodima izmedu 3.001 do 4.500 kn, 33,33% ispitanika s prihodima izmedu 4.501 i 6.000 kn, 42,85% ispitanika s prihodima izmedu 6.001 i 7.500 kn kao i 33,33% ispitanika s prihodima izmedu 7.501 i 9.000 kn. Po ovim se odgovorima može zakljuciti da se odgovori ispitanika s obzirom na prihode ne razlikuju znacajno.

Ukupno 79% ispitanika ima pozitivan stav prema Internet trgovini, 6% ispitanika ima negativan stav, a njih 15% nema izgraden stav o Internet trgovini. Pozitivan stav prema Internet trgovini ima 60% ispitanika u dobnoj skupini do 14 godina, 75% ispitanika koji imaju izmedu 15 i 24 g., 80% ispitanika u dobnoj skupini izmedu 15 i 34 godine, 84% ispitanika u dobnoj skupini izmedu 35 i 44 godine i 85% ispitanika koji imaju preko 44 godine. Dakle, prema dobi ispitanika odgovori se ne razlikuju znacajno.

78% ispitanica ima pozitivan stav o Internet trgovini, kao i 80% muških ispitanika. Dakle, prema spolu ispitanika, odgovori se ne razlikuju.

77,77% ispitanika s prihodima manjim od 1.500 kn ima pozitivan stav o Internet trgovini. Takav stav ima i 80,95% ispitanika s prihodima izmedu 1.501 do 3.000 kn, 78,54% ispitanika s prihodima izmedu 3.001 do 4.500 kn, 76% ispitanika s prihodima izmedu 4.501 i 6.000 kn, 80% ispitanika s prihodima izmedu 6.001 i 7.500 kn kao i 85,71 ispitanika s prihodima izmedu 7.501 i 9.000 kn. Po ovim se odgovorima može zakljuciti da se odgovori ispitanika s obzirom na prihode ne razlikuju znacajno.

2.7. ZAKLJUCAK I PREPORUKE

Predocenim empirijskim istraživanjem upoznala sam se sa stavovima i mišljenjem ispitanika glede prodaje putem Interneta, te sam dobila dostatan broj i kvalitetu informacija za donošenje temeljnih zakljucaka u svezi stavova.

• vecina anketiranih ima pristup Internetu, pri cemu ga oni u dobnoj skupini preko 34 godine ostvaruju u nešto vecoj mjeri od onih iz drugih dobnih skupina. Inace, pristup Internetu anketirani ostavaruju uglavnom preko vlastitog racunala, zatim u školi - fakultetu, ili pak na poslu (tijekom radnog vremena).

• Anketirani vrlo rijetko posjecuju Internet trgovine (manje od jednom mjesecno). To bi se moglo pripisati slaboj promociji Internet trgovina. Ova je cinjenica dobila potvrdu kad sam pitala anketirane da nabroje neke Internet trgovine. Veliki ih postotak nije znao ni za jednu, a vecih anketiranih je znala tek dvije, što je veoma malo.

• Tek je 20% ispitanika koji imaju pristup Internetu obavilo kupnju. Najcešce su to tehnicki artikli, što nije ni cudno jer se vecina Internet trgovina bavi maloprodajnom racunalnih artikla. U odgovorima ispitanika je primjeceno da mladi ispitanici, te ispitianice najcešce kupuju nakit. Najveci broj kupaca je osrednje zadovoljan uslugom pruženom na takvim mjestima.

• Cak 79% ispitanika ima izgraden pozitivan stav o prodaji putem Interneta, a tek 6% njih ima negativan stav. Ove informacije ukazuju na pretpostavku brzog razvoja Internet trgovine u nas.

Nakon završenog istraživanja mogu postaviti pitanje: Zašto tako malo ljudi koristi trgovinu preko Interneta, ako imaju izgradene pozitivne stavove o prodaji putem Interneta? Mislim da se odgovor na ovo pitanje može naci u slaboj promociji Internet trgovine u Hrvatskoj. Internet trgovci nisu još uvijek ozbiljno krenuli u trgovanje na Internetu. Iako postoji nekoliko tehnicki vrlo kvalitetnih ducana, sa odlicnom ponudom i prihvatljivim cijenama, vecinu ih se može pronaci samo ako se pažljivo traži. Nisam do sada vidjela niti jednu kvalitetnu reklamnu kampanju koja bi neku Internet trgovinu promovirala u prepoznatljivi brand. Krivca za to možemo tražiti u nedefiniranoj ponudi na online marketinškom tržištu, ali i u nespremnosti domacih trgovaca da usvoje osnovne aspekte Internet reklamiranja. Ne treba sumnjati da ce intenzivnija ponuda proizvoda i usluga na Internetu biti glavni poticaj koji ce donijeti više novca u domaci e-business.

LITERATURA

1. Kesic, Tanja: PONAŠANJE POTROŠACA, Adeco, Zagreb, 1999.
2. Kotler, Philip: UPRAVLJANJE MARKETINGOM: Analiza, Planiranje, Primjena i Kontrola, Informator, Zagreb, 1994.
3. Kuvacic, Nikola: PODUZETNICKI PROJEKT (KAKO SACINITI BIZNIS PLAN), Veleucilište u Splitu, Split, 2001.
4. Marušic, Mira i Vranešic, Tihomir: ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA, Adeco, Zagreb, 2001.

Besplatni Seminarski Radovi