Istraživanja marketinga

Najbolji način kako bismo saznali ključne informacije za pokretanje novog pothvata u poduzeću jeste napraviti dobru analizu tržišta. Poznavanje tržišta neophodan je preduvjet u izradi kvalitetnog marketinškog plana. Nadalje, kvaliteta poslovnih odluka koje donosimo, izravno ovisi o kvaliteti informacija kojima raspolažemo.

Istraživanje tržišta nam pruža potporu pri donošenju marketinških odluka. Prema jednostavnoj definiciji, istraživanje tržišta je unaprijed osmišljeni (planirani) proces prikupljanja i analiziranja podataka, u svrhu pružanja informacija bitnih za donošenje marketinških odluka o upravljanju marketingom.

Svrha istraživanja tržišta je prikupljanje podataka i informacija koje su neophodne za planiranje, organiziranje i kontrolu procesa poslovanja. Istraživanje tržišta nam omogućuje da donosimo ključne odluke na osnovu vjerodostojnih informacija koje dobijemo istraživanjem, kao i rješavanje problema i prepreka na putu do uspjeha u poslovanju. Neophodnost istraživanja tržišta se ogleda u tome što se rizik nikada u potpunosti ne može eliminirati, upravo zbog toga se prikupljanjem informacija smanjuje rizik prilikom donošenja poslovnih odluka. Poduzeće se odlučuje na istraživanje tržišta samo u onim slučajevima kada ne raspolaže sa dovoljno informacija koje su neophodne da se donese ključna odluka.

Jedan od načina da prikupimo potrebne podatke jeste Izviđajno (eksplorativno istraživanje) koje je ustvari početno istraživanje, koje ima zadaću da analizira i definira narav problema kojim se bavimo. Najviše se upotrebljava u situacijama kada sam istraživač ne raspolaže gotovo nikakvim podacima o problemu istraživanja. Postoje posebne tehnike izviđajnog istraživanja kojim se služimo a one su dalje obrađene u ovom radu.

IZVIĐAJNA (EKSPLORATIVNA) ISTRAZIVANJA

Osnovna svrha izviđajnog(eksplorativnog) istraživanja jeste dobivanje uvida u problem i postizanje boljeg razumijevanje pojave, sitaucije ili događaja, što sve olakšava i pomaže u rješavnaju problema. Dakle, moze se reci da je izvidajno ili eksplorativno istrazivanje početo istrazivanje čija je svrha da razjasni i definira narav problema istarživanja.Istrazivanje obićno počinje definiranjem hipoteze istarživanja do koje se dolazi ili iskustvom,općim poznavanjem problema, ili na temelju prije provedenih istraživanja.hipoteze su mogući odgovori na postavljena pitanja i služe kao okosnica u procesu istraživanja.Istraživanjem se ta hipoteza može dokazati ili oboriti.

Izviđajno istraživanje je tipično za situaciju u kojoj istraživač nema nikakvog iskustav a ili znanja o predmetu istraživanja.Posebno je korisno u slučajevima kad se neki općenito postavljeni problem raščlanjuje na konkretne, manje probleme na koje pokušavamo dobiti odgovore.To pomaže da istraživanje u kojem ćemo donositi zaključke, a koje će se nastavljati na ekspolorativno, započne razumijevanjem naravi problema koje pokušavamo riješiti. Eksplorativno istraživanje bi se moglo pretežno, ali ne potpuno,svrastati u kategoriju istraživanja koje rezultira kvalitativnim, opisnim podacima.Ono ne daje preciznija mjerenja izražena brojevima koji bi imali konkretno značenje.U ovom se dijelu može brojevima eventualno izraziti tendencija kretanja, ali se ne provodi detaljnija numerička analiza.Svi izvori podataka se istražuju neformalno da bi se objasnile osobine koje ima neka pojava, predmet.Što znači da većinu projekata iz područja ekspoloratinvnog istarživanja čini kvalitativna analiza.

Izviđajno istraživanje se može provesti i radi razjašnjavanja nedovoljno jasnih koncepcija, ili radi boljeg upoznavanja i kristaliziranja problema u cjelini.Općenito se može reći da se izviđajnim istraživanjem koristimo u sljedećim prilikama:

dijagnoza situacije -provodi se s namjerom da se problem definira nakon što je otkriven i da se upozna narav problema.Izviđajno istraživanje pomaže u otkrivanju dimenzija problema tako da se nastavak istraživanja usmjeri u dobrom pravcu
odabir različitih mogućnosti djelovanja- kad se dogodi da je naraspolaganju veći broj rješenja, npr. više ideja o proizvodu, eksplorativno se istraživanje može upotrijebiti da bi se odabralo optimalno rješenje.Testiranje koncepcije proizvida je čest ralog za primjenu ovog istraživanja.Testiranje koncepcije proizvoda je postupak kojim se istražuju reakcije potencijalnih potrošača na ideju o novom ili značajno izmjenjenom proizvodu ili usluzi.
Otkrivanje novih ideja- izviđajno se istraživanje često primjenjuje za stvraranje novih ideja o proizvodu, oglašivaćkoj poruci i sl.Posebno veliko područje za otkrivanje ideja o novom ili inoviranom proizvodu jesu nepokrivene potrebe potrošača.

Kako se eksplorativno istraživanje primjenjuje u slućajevima kada o predmetu istraživanja malo znamo,metode istraživanja su različite.Postoje mnoge tehnike i istraživanju nedefiniranog problema ali i dalje treba imati na umu da svrha sitraživanja, a ne tehnika određuje hoče li istraživanje biti eksplorativno , deskriptivno ili kauzalno.Iskustvo pokazuje da su u eksplorativnom istraživanju posebno korisna četiri pristupa :

1. PRIKUPLJANJE SEKUNDARNIH PODATAKA

Sekundarno prikupljanje podataka je jedan od najbržih i najekonomičnijih načina u postavljanju hipoteze istraživanja. Upotrebu postojećih podataka je jako bitno naglasiti,jer su istraživači često skloni provesti ,,svoje,, istraživanje a da prethodno nisu provjerili je li i što je već poznato o problemu i predmetu istraživanja. Poduzeća u razvijenim zemljama,a i mnoga naša uspješnija poduzeća, koja kontinuirano provode istraživanje tržišta, skupila su vrlo korisne pisane materijale iz područja poslovanja svoga proizvoda ili usluge. To su ponekad vrlo detaljne informacije koje pomažu u postavljanju hipoteze istraživanja.

Uporaba sekundarnih podataka se ne odnosi samo na brojčane pokazatelje. Često se u časopisima i ostalim tiskanim materijalima nađu vrlo dobra objašnjenja za mnoge pojave ili neki pokazatelji koji istraživaču pomažu da shvati problem.

U uporabi sekundarnih podataka polazimo od materijala koji postoje unutar poduzeća, a zatim prikupljamo ostale objavljene podatke.

Razvoj elektroničke obrade podataka mijenja tradicionalni pristup u uporabi sekundarnih podataka. Današnje su mogućnosti pohranjivanja podataka velike, a također i njihovo pretraživanje,sistematiziranje i primjena. Istodobro se povećava količina podataka koje obajvljuju mnogi izvori, pa se postavlja i problem odabiranja važnijih podataka, a zanemarivanja manje važnih.

2. ISTRAŽIVANJE DOSADAŠNJIH ISKUSTAVA

U svakom području ima ljudi koji se njime više bave, pa naravno o njemu i više znaju i imaju više ideja od prosječnih poznavatelja. Svrha ovog dijela istraživanja je da prikupimo postojeća zanja, iskustva i ideje od onih osoba koje imaju takve osobinem opet s namjerom da dobijemo bolji uvid u problematiku koja se istražuje i da nam taj postupak pomogne u postavljanju hipoteze istraživanja. U tom smislu nećemo provesti ispitivanje uzorka slučajno odabranih ispitanika, nego ćemo se usredotočiti na manji broj ljudi čija su iskustva za nas u tom času korisna. To mogu biti stručnjaci iz proizvodnje i prodahje nekog proizvoda, djelatnici iz trgovinske organizacija ili potrošači, i općenito ljudi koji se u velćoj mjeri na neki način bave predmetom koji istražujemo. Odabrani uzorak se zove uzorak poznavatelja/eksperata.

U ovom dijelu postupak je obično još uvijek neformalan, razgovori su nestrukturirani i obično ih vode osobe ili službe poslovnog upravljanja (komercijalne, prodajne službe).,a ne službe istraživanja tržišta. Kako je svrha eksplorativnog istraživanja dobivanje ideja o problemu, može se zamisliti i formalni mali uzorak vrlo pažljivo odabranih eksperata kojima tada postavljamo formalna pitanja, uz mogućnost rasprave bez ograničenja. Čak se preporuča sasvim slobodna diskusija uz neznatnu motivaciju i usmjeravanje. Sugovornike biramo namjerno, jer više znaju o predmetu nego ostali, a svrha nije donošenje zaključka o veličini pojave na tržištu nego donošenje zaključka o naravi pojave.

3. ANALIZA ODABRANIH SLUČAJEVA

Analiza odabranih slučajeva se sastoji u intenzivnom raščlanjivanju odabranih slučajeva koji se odnose na sličnu problematiku koju mi istražujemo. Svrha ovog postupka je u tome da pomogne u shvaćanju suštine problema. Pritome se može proučavati prostojeća dokumentacija nekoga poslovnog događaja i na osnovi toga upoznati njegove dobre i slabe strane. Može se usporedbom poslovanja dviju sličnih organizacija odvojiti činitelje koji su pozitivno djelovali na razvoj događaja od onih koji su djelovali negativno. Može se uspoređivati dio poslovanja, npr prodaja na dva tržišta, ili prodaja dviju organizacija, rad dvaju ili više predstavništva...itd.

Istrživač pokušava izolirati osobine koje u zajedničke u nekoliko slučajeva, ili one koje to nisu, nego su tipične, recimo,samo za uspješne slučajeve. Na osnovi uspješnih usporebi sličnosti ili razlika u strategiji marketinga u nekoliko poslovnih slučajeva moguće je fomulirati hipotezu u vlastitom istraživanju.

4. PILOT STUDIJE

Izraz „pilot studije" se koriste kao skupni pojam u kojem su okupljene različite istraživačke tehnike. Kada ga koristimo u kontekstu izviđajnog istraživanja, podrazumijevamo da će se primijeniti različite tehnike u manjem opsegu, manje formalno, zbog iznalaženja hipoteze istraživanja. Drugim riječima, u mnogim aspektima to je istraživanje slično onome kojemu je cilj da rezultira preciznijim procjenama iz uzorka, ali u ovome slučaju postupak ima manje zahtjeve.

Pilot studije rezultiraju primarnim podacima,obično za kvalitativnu analizu. Ispitanici su u ovome slučaju prosječni potrošači, ne više eksperti. Pilot istraživanje usmjereno je na onu kategoriju za koju se smatra da će biti potencijalni potrošač-drugim riječima, na siljnu skupinu koju je marketing definirao kao svoju primarnu zadaću u dugoročnoj strategiji. Tri glavne kategorije pilot studija:

4.1. Skupni intervju

Skupni intervju je posebno popularan u razvijenim zemljama gdje ga pretežno primjenjuju oglašivačke agencije. To je nestrukturirani intervju slobodnog tijeka, proveden s manjom skupinom ljudi. Provodi se bez formalnog upitnika u kojemu su navedena pitanja određenim redoslijedom i sa zadanim sadržajem. Instrument istražovanja u skupnom intervjuu je podsjetnik za intervju, pomoću kojeg se raspravlja o predmetu istraživanja: marki proizvoda, usluzi, oglašivanju, koncepciji novoga proizvoda. Skupina se sastaje na nekom prije dogovorenom mjestu i u određeno vrijeme. Sudionici znaju da će se razgovarati o temi koja je dio istraživačkog procesa. Skupinu obično čini od 6-10 sudionika, iako se ponekad oforme i veće skupine. Ispitanici su osobe koje predstavljaju ciljnu skupinu za proizvod ili uslugu o kojoj je riječ.

Skupina ima moderatora koji usmjerava tijek rasprave, diskusije. On počinje razgovor, uvodi temu i ohrabruje sudionike da izraze svoja mišljenja, danad se čak govori o skupinama koje same određuju sudionike koje same određuju sadržaj razgovora. Tema razgovora se formira prema sklonostima skupine, a obično se radi o nečemu tšo ljude najviše zanima ili najviše brine,frustrira i tada dolaze na površinu njihova iskrena mišljenja i stavovi.

Osnovna prednost skupnpg intervjua je u relativno visokoj brzini samog postupka, lagano se provodi i troškovi su relativno niski. U situaciji gdje se zaista žele brzi rezultati, u tjedan dana može se organizirati i po nekoliko skupnih intervjua, analizirati njihov sadržaj i dati izvještaj o predmetu. Takve manje ksupine nikad ne predstavljaju reprezentativni uzorak bez obzira na to koliko pažljivo mogu biti odabrani.

Fleksibilnost manje skupine također je prednost,posebno ako se uspoređuje s većim reprezentativnom uzorkom. U maloj skupini moguće je proširiti temu na druga područja, može se dobiti uvid u mnoge detalje,posebno ako je riječ o stalnosti ponačanja potrošača. Često se sazna način razmišljanja, motivi koji ih vode u jednom ilid rugom smijeru, i mnoge druge stvari koje u anketnom upitniku jednostavno ne izlaze na površinu.

Skupni se intervju primjenjuje često za definiranje osobina novog proizvoda. Koncepcija proizvoda se mijenja, profinjuje, ponovno testira dok ne postane prihvatljivo. Specifične prednosti skupnog intervjua mogu se svrstati na slijedeći način:
Sinergizam - kombinirano djelovanje skupine rezultirat će večim brojem informacija,pogleda,ideja,mišljenja nego što bi se dogodilo u nekoliko pojedinačnih intervjua.
Efekt lavine - primjedba jednog sudionika izaziva mnoštvo primjedbi drugih sudionika, te se uža tema na taj način proširuje.
Stimulacija - nakon kraćega vremena u kojemu se nastoji „probiti led" sudionici obično pokazuju sve jaču želju da izraze svoja mišljenja, stavove i osjećaje. Što dalje razgovor odmiče, atmosfera postaje sve slobodnija i to stimulativno djeluje na ispitanike.
Sigurnost - u skupini dobro odabranog sastava pojedina osoba obično nalazi u tome da i ostali sudionici dijele njegovo ili njeno mišljenje, a osim toga u prijateljskoj i neobaveznoj atmosferi nitko od njih ne traži da podrobno objašnjavaju svoje stavove. Ljudi su obično otvoreni jer se traži mišljenje skupine, a ne pojedine osobe. Sudionici ubrzo shvate da se izjave ne doživljavaju kao individualne nego kao skupine.
Spontanost - s obzirom na to da niti jedna osoba nije pojedinačno primorana odgovoriti na neka ili sva pitanja, odgovori su spontani i manje konvencionalni. U tom smislu predstavljaju točniju sliku, stava ili mišljenja pojedine osobe o nekom predmetu. U skupnom intervjuu ljudi govore samo kad zaista imaju šta reći.
Otkrivanje novih područja - ponekad se dogodi da u skupnom intervjuu dođe na vidjelo nešto posve neočekivano, o čemu nitko od istraživača prethodno nije znao ili razmišljao. U skupini se također može dogoditi da se neka postojeća iodeja, kojoj se možda nije posvećivalo dovoljno pažnje,razvije i shvati njena važnost.
Specijalizacija - skupni intervju omogućava angažiranje školovanog moderatora jer su troškovi intervjuiranja manji nego troškovi pojedinačnog intervjua.
Znanstveno praćenje - skupni intervju omogućuje praćenje na nekoliko načina. Prvo, razgovor može promatrati više ljudi a to pomaže u interpretiranju rezultata. Drugo, razgovori se mogu snimiti magnetofonom ili video kamerom. Na taj se način kasnije mogu otkriti neki detalji koji su možda izbjegli tokom samog intervjua ili razjasniti možebitna neslaganja ili suprotstavljanja do kojih može doći tijekom intervjua.
Sadržaj - skupni intervju omogućuje bolju kontrolu nego individualni s obzirom na sadržaj koji pokriva i dubinu do koje dopire. Moderator je često jedan od sudionika i zato može ponovno otvoriti neka pitanja, ako nisu bila dovoljno obuihvaćena u prvobitnom razgovoru.
Bezina - skupni intervju omogućuje dobivanje određenog broja intervjua mnogo brže nego što bi se dobilo pojedinačnim ispitivanjem.
Sastav skupine - idealna veličina skupine je od 6-10 relativno homogenih osoba, ako je skupina manja može se dogoditi da se jedan član svojim sudjelovanjem nametne ostalima. Prevelika skupina onemogućuje ili sputava sudjelovanje pojedinaca. Homogenost skupine je potrebna da se ne troši previše vremena na međusobna uvjeravanja s obzirom na moguće potpuno suprotne točke gledišta.istraživanje stavova o kozmetici sasvim će sigurno zahtijevati raslojavanje žena barem u tri segmenta: mlade djevojke, udate, neudate žene a vjerovatno još i dalje uzimajući u obzir socijalnu klasu. Ako se želi mišljenje različitih skupina treba provesti nekoliko skupnih intervjua:jedna samo s muškarcima, jedna samo sa ženama i tako se dobiva diverzificirani uzorak i ako je skupina u intervjuu bila homogena.

Intervju bi se trebao odvijati u opuštenoj atmosferi u kojoj se sudionici osjećaju slobodno i nesputano., kako bi zaista izražavali svoja mišljenja. Obično se takvi susreti organiziraju u prostorijama istraživačkog instituta, oglašivačke agencije, nečijemu stanu ili hotelu, svakako ne u prostorijama neke tvrtke, a pogotovo ne one čijem će marketingu koristiti provedeno istraživanje.
Moderator omogućava svakome da govori, potiče na razgovor, usmjerava, postavlja potpitanja, ali ne izražava svlastite stavove. Njegova je zadaća da usmjerava na glavni sadržaj. Kada rasprava više ne generira nove ideje, dobar moderator mijenja njezin tijek. Moderator ima svoj podsjetnik za intervju, popis pitanja koja treba obuhvatiti, ali njihov redoslijed, sadržaj, način na koji su postavljena nije utvrđeno onako kruto kao u anketnom upitniku.

4.2. Dubinski intervju

Dubinski intervju je relativno nestrukturirani, ekstenzivni intervju u kojem intervjuer postavlja mnoga pitanja i nastoji dobiti što opširnije i dublje odgovore. Primjenjuje se kad istraživanjem želimo upoznati motive i razloge ponašanja u potrošnju, na taj način da se od ispitanika dibje maksimalna sloboda u izražavanju i slobodne asocijacije. Predmet istraživanja je uglavnom neprikriven, ali može biti i prikriven. U ovakvu je intervjuu uloga intervjuera izuzetno važna. Tu se također traži stručno znanje za vođenje razgovora. Intervjuer, slično moderatoru u skupnom intervjuu, ostaje po strani, usmjerava sadržaj razgovora, potiče ako je potrebno, vraća na temu.

U novije doba dubinski je intervju manje u uporabi kao metoda istraživanja motivacija. To je metoda koja traži visokoobrazovanog intervjuera, razgovor može potrajati i po jedan sat,a vodi se samo s jednom osobom. U usporedbi s skupnim intervjuom troškovi su dubinskog intervjua konstantno interpretira odgovore ispitanika i polako gradi sliku o njemu. U tom smislu i intervju se može mijenjati, ako je psiholog u mogućnosti da ocijeni ono što je čuo, a zatim odlučuje koje će teme dalje slijediti u jačoj mjeri, akoje će možda napustiti.

4.3.Projektivne tehnike

Sve projektivne tehnike se zasnivaju na pretpostavci da se ljudi lakše i slobodnije izražavaju neizrano, bilo da su toga svjesni ili ne. U projektivnim tehnikama oni govore u ime trećih osoba, stavljaju „masku", a pod maskama se istina lakše saznaje. Tako misle pobornici ovih tehnika i zato ispitaniku ostavljaju mnoge mogućnosti u kojima on nije izravno izložen: ne pita se njega, nego je stavljen u situaciju da odgovora u ime neke druge,nevidljive osobe.

Projektivne tehnike su indirektno, neizravno sredstvo ispitivanja koje ispitaniku omogućuje da „projicira" svoje osjećaje i uvjerenja na treću osobu, na neki drugi objekat ili je stavljenn u situaciju rješavanja zadaće. Od ispitanika se očekuje da opišu situaciju vlastitim riječima u okviru svojih vlastitih iskustava, stavova, i osobina ličnosti. Na taj način vjeruje se da će oni izraziti svoje mišljenje i osjećaje koje inače ne izražavaju juavno i moža čak sakrivaju od okoline, pa čak i od sebe.
U istraživanju tržišta najčešće se primjenjuju slijedeće projektivne tehnike: test asocijacije na riječ, tehnika nedovršenih rečenica, tehnika treće osobe, tehnika igre uloga, test tematske apercepcije.

4.3.1.Test asocijacije na riječ

Test asocijacije na riječ je projektivna tehnika u kojoj se ispitaniku predočuje jedna po jedna riječ (od većeg popisa pojmova) i od njega traži da odgovori prvom riječi koje se može sjetiti. Ispitaniku se postavlja pitanje: „Koja vam rijeć prva dolazi na pamet kada kažem riječ....?" Bilježe se verbalni i neverbalni odgovori (oklijevanje u odgovoru i sl.). ispitanika se može pustiti da sam da odgovor ili mu se može dati popis od nekoliko riječi. To se radi posebno u situacijama kada želimo otkriti ne samo neposrednu asocijaciju, nego i razvoj asocijacija, slijed koji može voditi u neka neotkrivena područja. Tehnika asocijacije na riječ osobito je pogodna u testiranju marke proizvoda, naziva poduzeća ili sadržaja oglašivačke poruke.

Kada bismo htjeli biti posve korektni, tumačenje testa morao bi obaviti psiholog ili neki drugi stručnjak školovan u tom području. Interpretacija rezultata nije jednostavna i svako bi preuranjeno zaključivanje trebalo obeshrabriti. Spominjamo ipak ove tehnike jer je dosadašnja neinventivnost u odabiranju imena u našemu gospodarstvu - uz izuzetke, kao uvijek - ipak još gora od moža nekorektno provedenoga testa asocijacije na riječ, koja bi vjerovatno ipak dala nešto bolja imena od nekadašnjih Jugoinspekt, Jugotransport, Jugopetrol do današnjih Coratiainspect, Croatiapromet, Croatiapetrol.

Praktična korist testa asocijacije sastoji se u tome što se na taj način mogu izbjeći promašaji u markama i opisu proizvoda ili nazivu poduzeća. Može se dogoditi da neka riječ potrošačima zvuči do te mjere odbojno da će zbog nje odbijati kupnju proizvoda. „Dijeta" je jedna od takvih riječi. Dok engleski jezik upotrebljava taj izraz gotovo na svakom koraku sa znalenjem proizvoda koji nema kalorije i pomaže u očuvanju vitkosti i lijepog izgled,pa imamo Diet Cole, Diet Pepsi i mnoge druge marke, za našega potrošača dijeta ima negativnu asocijaciju. To je za njega gladovanje, odricanje, patnjam donekle je povezana s bolesti, da „dijetalni" proizvod ne uzimamo s takvim veseljem kao pto to, npr, rade Amerikanci. Oglapivanje može mijenjati stavove. Ali se to događa vrlo sporo, pa je u prvoj fazi, kad proizvod tek dolazi na tržište, sigurno bolje izbjegavati poruku koja nailazi na otpor potrošača.

4.3.2. Test nedovršenih rečenica

Test nedovršenih rečenica je projektivna tehnika u kojoj se od ispitanika traži da niz započetih rečenica dovrši prvom riječi ili frazom koja mu padne na pamet. Taj se test također zasniva na pretpostavci slobodne asocijacije. Odgovori su nešto duži nego kod asocijacije riječi. Primjer može biti:
Ljudi koji piju pivo
Uvozno pivo više vole
Tamno pivo je za

4.3.3.Tehnika treće osobe

Tehnika treće osobe je projektivna tehnika u kojoj ispitanika pitamo razloge zbog kojih treća osoba radi to što radi ili što treća osoba misli o proizvodu ili usluzi. Očekuje se da će ispitanik prenijeti svoje stavove na treću osobu. Ideja „maske" u ovoj tehnici izrazito naglašena. Ispitanika se pita što bi rekla ili napravila susjeda u određenoj situaciji

4.3.4. Tehnika igre uloga

Tehnika igre uloga je projektivna tehnika koja od ispitanika traži da se ponaša kao neka druga osoba u određenim okolnostima. Posebno je pogodna u situacijama istraživanja međuljudskih komunikacija, kao što je prodavac - kupac, konobar -gost, i slučno. Igra uloge može biti potpomognuta različitim sredstvima. Jedna mogućnost je strip u kojem dvije dlavne osobe razgovaraju i obje imaju „oblačić" izrad svojih glava. Jedan od tih oblačića obično sadrži provokativno pitanje. Drugi je ostavljen prazan i u njega ispitanik treba upisati svoj tekst.

4.3.5.Test tematske apercepcije

Test tematske apercepcije je projektivna tehnika koja se sastoji od fotografija ili crteža iz kojih ispitanik treba iskonstruirati sadržaj - priču. U središtu pozornosti obično su proizvodi ili ljudi. Ispitanik treba reći što se događa i što će se dogoditi kao slijedeće. Nekada su crteži napravljeni poput stripa. U svakom slučaju trebaju biti dovoljno zanimljivi da potaknu na reakciju, ali i dovoljno općeniti da ne otkriju narav istraživanja.

Zaključak

Osnovna svrha izviđajnog (eksplorativnog) istraživanja jeste dobivanje uvida u problem i postizanje boljeg razumijevanje pojave, sitaucije ili događaja, što sve olakšava i pomaže u rješavnaju problema. Izviđajno istraživanje se koristi u sljedećim prilikama:

-dijagnoza situacije,
-odabir različitih mogućnosti djelovanja.

U eksplorativnom istraživanju su posebno korisna četiri pristupa:

1.Prikupljanje sekundarnih podataka

2.Istraživanje dosadašnjih iskustava

3.Analiza odabranih slučajeva

4.Pilot studije:
-Skupni intervju
-Dubinski intervju
-Projektivne tehnike:
* Test asocijacije na riječ
* Test nedovršenih rečenica
* Tehnika treće osobe
* Tehnika igre uloga
* Test tematske apercepcije

Literatura

-Istraživanje tržišta; Mira Marušić, Tihomir Vranešević, 5.izdanje, Zagreb 2001.

PROČITAJ / PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:

ASTRONOMIJA | BANKARSTVO I MONETARNA EKONOMIJA | BIOLOGIJA | EKONOMIJA | ELEKTRONIKA | ELEKTRONSKO POSLOVANJE | EKOLOGIJA - EKOLOŠKI MENADŽMENT | FILOZOFIJA | FINANSIJE |  FINANSIJSKA TRŽIŠTA I BERZANSKI    MENADŽMENT | FINANSIJSKI MENADŽMENT | FISKALNA EKONOMIJA | FIZIKA | GEOGRAFIJA | INFORMACIONI SISTEMI | INFORMATIKA | INTERNET - WEB | ISTORIJA | JAVNE FINANSIJE | KOMUNIKOLOGIJA - KOMUNIKACIJE | KRIMINOLOGIJA | KNJIŽEVNOST I JEZIK | LOGISTIKA | LOGOPEDIJA | LJUDSKI RESURSI | MAKROEKONOMIJA | MARKETING | MATEMATIKA | MEDICINA | MEDJUNARODNA EKONOMIJA | MENADŽMENT | MIKROEKONOMIJA | MULTIMEDIJA | ODNOSI SA JAVNOŠĆU |  OPERATIVNI I STRATEGIJSKI    MENADŽMENT | OSNOVI MENADŽMENTA | OSNOVI EKONOMIJE | OSIGURANJE | PARAPSIHOLOGIJA | PEDAGOGIJA | POLITIČKE NAUKE | POLJOPRIVREDA | POSLOVNA EKONOMIJA | POSLOVNA ETIKA | PRAVO | PRAVO EVROPSKE UNIJE | PREDUZETNIŠTVO | PRIVREDNI SISTEMI | PROIZVODNI I USLUŽNI MENADŽMENT | PROGRAMIRANJE | PSIHOLOGIJA | PSIHIJATRIJA / PSIHOPATOLOGIJA | RAČUNOVODSTVO | RELIGIJA | SOCIOLOGIJA |  SPOLJNOTRGOVINSKO I DEVIZNO POSLOVANJE | SPORT - MENADŽMENT U SPORTU | STATISTIKA | TEHNOLOŠKI SISTEMI | TURIZMOLOGIJA | UPRAVLJANJE KVALITETOM | UPRAVLJANJE PROMENAMA | VETERINA | ŽURNALISTIKA - NOVINARSTVO

preuzmi seminarski rad u wordu » » »  

Besplatni Seminarski Radovi