Internet marketing Slovenije i Hrvatske

Da bi što bolje prikazali stanje na tržištima Slovenije i Hrvatske, krenućemo od broja korisnika interneta, što je jedan od ključnih faktora koji utiču na razvoj tržišta. Do stvaranja kritične mase korisnika interneta u Sloveniji, koja je izazvala početni razvoj tržišta, došlo je pre oko tri godine (2000/2001). Tada je broj korisnika interneta u Sloveniji dostigao nivo od oko 15% ukupne populacije, da bi 2002. beležio rast, pa potom stagnaciju, krećući se oko 30%, nakon čega ponovo raste. Taj postotak danas iznosi više od 40%.

U Hrvatskoj je broj korisnika interneta 2002. godine iznosio oko 15%, dok je trenutno na nivou od oko 25%, pa se na ovom polju za Slovenijom zaostaje oko dve godine.

S obzirom da se u Sloveniji kritična masa korisnika interneta (broj korisnika potreban da se internet doživi ozbiljnije) pojavila ranije, internet tržište se, takođe, počelo ranije razvijati. Ali, raniji razvoj je za sobom povukao i određene posledice. Uticaj pada internet tržišta u svetu 2001. godine, doveo je veći broj internet medija u Sloveniji u nezavidan položaj. No, ovaj put zahvaljujući kašnjenju za ostatkom sveta, pad svetskog internet tržišta nije imao devastirajući efekat na slovenačko, a ni na hrvatsko tržište, koje je tada tek započinjalo svoj rast. U Hrvatskoj je 2001. godine na internet tržištu postojao mali broj medija koji su živeli od interneta, pa nije moglo biti ni većih posledica, ali su zato znatniji pad osetili hrvatski ISP-ovi.

Vrednost tržišta internet oglašavanja

I na ovom polju može se primetiti da je slovenačko tržište naprednije od hrvatskog. Napredak slovenačkog tržišta uzrokovan je većim procentom korisnika interneta i - posledično - bržim i ranijim uočavanjem interneta kao reklamnog medija u Sloveniji. Ovde je već moguće povući paralelu između broja korisnika i procenta „oglasnog kolača” koji se usmerava na internet. Udeo „oglasnog kolača” usmerenog na internet je u Sloveniji 2002. godine iznosio oko 2.000.000 evra ili 0,8% bruto „oglasnog kolača”. U Hrvatskoj je iznosio oko 1.000.000 evra ili 0,3%. Podatak ukazuje na zaostajanje u procesu internetizacije, tj. na činjenicu da je i udeo u „oglasnom kolaču” povezan sa razlikom u broju korisnika interneta. Drugim rečima, može se zaključiti da je udeo „oglasnog kolača” usmerenog na internet manji onoliko koliko je veće kašnjenje za brojem korisnika interneta u odnosu na ukupnu populaciju. Već je pomenuto da Hrvatska za Slovenijom kasni oko dve godine, pa se, ako se analizira podatak da je 2003. godine udeo koji je išao na internet rastao, što je u Sloveniji iznosilo oko 1%, može doći do procene da pomenuti udeo u Hrvatskoj iznosi oko 0,5%. Uvažavajući pomenuto kašnjenje, predviđa se da će u Hrvatskoj u 2004. godini udeo koji će se utrošiti u on-line oglašavanje iznositi oko 0,8%.

U Sloveniji je najveći deo internet „oglasnog kolača” usmeren na najveći slovenački sajt, koji dnevno ima oko 130.000 jedinstvenih posetilaca, a mesečno doseže i više od 75% slovenačkih korisnika interneta, internet pretraživač Najdi si, koji nudi oglašavanje po ključnim rečima. Ostatak „kolača” dele oglasne mreže Httpool i Iprom, te mediji Finance-on.net (www.finance-on.net), Siol.net (www.siol.net), 24ur.com (www.24ur.com), uz niz manjih. U Hrvatskoj, takođe, najveći deo „oglasnog kolača” ide najvećem hrvatskom internet mediju, Iskon (www.iskon.hr) koji ima oko 100.000 jedinstvenih korisnika dnevno i više od 50% mesečnog broja hrvatskih korisnika interneta. Ostatak dele oglasna mreža Httpool i mediji Monitor.hr (www.monitor.hr), HTnet (www.htnet.
hr), Bug (www.bug.hr), Index (www. index. hr) i niz drugih manjih medija. Zanimljivo je da u Hrvatskoj postoji određen broj medija koji po svojoj posećenosti mogu ući u trku za ovaj deo „oglasnog kolača”, ali se tome još nisu posvetili.

Što se tiče oglašivača, industrija koja najviše ulaže u oglašavanje na internetu je automobilska, a slede telekomunikacije, banke, osiguravajuća društva i kozmetička industrija. Iz ukupnog godišnjeg „oglasnog kolača” u Sloveniji i Hrvatskoj može se videti i da je veliki broj oglašivača na internet „došao” sa televizije, odnosno da internet vremenom malo-pomalo „krade” udeo televiziji, koja više ne može povećati broj svojih korisnika.

Šta to sprečava brži razvoj?

Najveći problem internet tržišta je i njegova najveća prednost. To je ogroman broj mogućnosti koji pruža! Problem je u tome što je još uvek premali broj dovoljno edukovanih ljudi koji bi koristili potencijale koje pruža internet. Naspram klasičnih medija, koji se jako sporo menjaju (ako se uopšte i menjaju) i za koje je neophodan određeni nivo znanja za „pravilno korišćenje”, ustanovljeno je da se internet već neko vreme konstantno razvija, a proporcionalno tome razvijaju se i mogućnosti njegove upotrebe, što zahteva kontinuirano usvajanje znanja potrebnog za uspešno korišćenje.

Da bi internet marketing doživeo svoj zasluženi rast, potrebno je stvoriti kritičnu masu stručnjaka, koji će svojim znanjem i zalaganjem dokazati njegovu efikasnost. Stručnjaci bi edukovali širu populaciju, koja bi imala želju i potrebu za znanjem. Edukovana šira profesionalna populacija bi sa svojih pozicija mogla proizvesti pozitivan pomak. Ovde pod širom populacijom podrazumevamo, na prvom mestu, osobe iz marketinških agencija, čiji je primarni zadatak da svojim klijentima osiguraju što veći uspeh, sa što manje uloženih sredstava, jer vremenom ionako moraju prihvatiti internet kao neizostavan deo marketinških strategija. Trenutno znanje osoba iz marketinških agencija u Hrvatskoj je još uvek relativno nisko, dok je u Sloveniji na nešto višem nivou. Ono što je zajedničko slovenačkom i hrvatskom tržištu jeste da se internet još uvek pretežno koristi kao dopunsko sredstvo u brending kampanjama, a ne i kao sredstvo ostvarivanja ukupnih poslovnih planova nekog preduzeća.

Nakon marketinških agencija, na internet scenu bi trebala stupiti sama preduzeća, koja bi trebala biti svesna mogućnosti interneta i koja bi kontinuirano razrađivala načine ostvarivanja zadatih poslovnih planova putem interneta, analizirala njihove rezultate, te optimizirala nastup svog preduzeća na internetu.

Budućnost pretraživanja (Dragan Varagić)

“Na Internet-u postoje mnoga mesta sa razlicitim vrstama pretrazivanja, pa ipak mnogi sadrzaji i dalje ostaju nepoznati. Kolicina podataka, brzina promena, gasenje linkova, cine zajedno nemogucim organizovano kompletno pretrazivanje.”

Neki ljudi koji se bave ovom problematikom imaju vrlo razlicita micljenja o tome gde je stvarno problem. Neki misle da je u pitanju korisnicki interface, neki misle da je u pitanju nacin prikupljanja podataka, neki da su u pitanju nedostaci brzine hardware-a. . . S obzirom da smo i dalje u pocetnom stadijumu razvoja Globalne Mreze potrebna su nova resenja. Ovde su navedeni neki primeri novih pristupa koja se trenutno mogu pronaci na Net-u.

Mapiranje:

Kompanije kao sto su Perspecta (http://www.perspecta.com) i Semio Corp. (http://www.semio.com) nude Java-baziran proizvod koji analizira i organizuje dokumente po sadrzini i atributima, na osnovu postavljenog upita. Odgovorima se moze pristupiti preko dinamicko generisanih mapa ili relacija i hijerarhija. U svakom slucaju, ko voli Javu - neka izvoli.

On-line filtriranje:

Na adresi http://www.alexa.com moze se skinuti besplatan toolbar koji stoji na desktop-u dok surfujemo i koji prikazuje statistike i informacije o vlasniku site-a. Aleksa sugerise druge linkove na osnovu informacija o tome gde su dalje otisli posetioci site-a na kome se nalazimo, kao i na osnovu analize linkova i tekstova koji se nalaze na tom site-u.

Klijent software za Meta-pretrazivanje

:
WebSleuth (http://www.promptsoftware.com) nam omogucuje da istovremeno pretrazujemo neogranicen broj pretrazivaca, s tim da da program analizira sve ono sto treba da dobijemo kao rezultat pre nego sto ga pokaze. Analiza se sastoji u tome sto program uklanja nepostojece adrese i neadekvatne linkove.

Licne pretrage:

Firma Inquisit (http://www.inquisit.com) profesionalnim biznismenima nudi pretpltnicko orijentisan "Personal Intelligence Service". Korisnik postavi upite , a zatim program istrazuje bazu Inquisit-a i salje e-mail korisniku u vreme koje je korisnik naveo.

Humane pretrage:

Postoji nekoliko mesta gde mozemo pitati ljude ono sto nas zanima i oni nam odgovaraju sa linkovima. Na adresi http://www.miningco.com korisnici mogu postati "Vodici" koji su odgovorni za odredjenu oblast. Na svojim site-ovima oni obradjuju tu oblast i azuriraju postojece i dodaju nove linkove.
Vezano sa ovim poslednjim preporucujem adresu http://www.humansearch.com. Ako niste probali, postavite upit i u roku od 48 casova (nekada i duze) dobicete kao odgovor jednu adresu koju volonteri sa date adrese smatraju za najboljom, na osnovu vaseg upita (koji je detaljan - neophodno znanje engleskog jezika).

Izvor: www.pretraga.co.yu/marketing/index.php

Internet marketing

Internet marketing kao tema ovog rada je u informatički razvijenim zemljama dosta široko područje. Kod nas se uglavnom shvatanja ovog termina završavaju na postavljanju reklame na Internetu. Stoga smatram da je potrebno definisati sam termin Internet marketing i time ograničiti područje koje će ovaj rad razmatrati.
Shvatimo li marketing kao proces planiranja i izvođenja koncepcije, određivanja cijena, promocije ideja, proizvoda i usluga, da bi se stvorila razmjena koja zadovoljava ciljeve pojedinaca i organizacija, Internet marketing ćemo lako objasniti kao marketinški alat koji pomaže marketingu u svim elementima marketing mixa (proizvod, cijena, distribucija i promocija).

Zašto Internet marketing ?

Veliki broj menadžera i direktora domaćih firmi imaju problema u shvatanju marketing koncepcije preduzeća. Većina pod marketingom podrazumijeva samo promociju. Pored toga još veći broj rukovodnih lica pod Internetom podrazumijeva kompjutersku mrežu koja služi za zabavu (surfanje, chat i sl.). Upravo zbog tih pogrešnih razmišljanja osjetio sam potrebu da razumljivim jezikom objasnim kako posao može imati koristi od Interneta. Nesumnjivo su najveće mogućnosti komercijalnih organizacija za iskorištavanje Interneta upravo u području marketinga.

Još jedan razlog jeste što sam mišljenja da mjesto na Internetu postoji za skoro svaku organizaciju, bilo da posluje na industrijskom ili potrošačkom tržištu, bilo da je velika ili mala, bilo da je izvozno orijentisana ili okrenuta domaćem tržištu. Internet se svakodnevno širi, sve veći je broj korisnika Interneta kako u svijetu, tako i kod nas. I ako se pitate da li koristiti Internet u poslovanju, postavljate pogrešno pitanje. Pitanje je samo kada ?

U ovom radu ću pokušati pokazati osnovne modele Internet marketinga koji trenutno postoje na Mreži i koji su do sada pokazali svoju uspješnost.

Promocija na Internetu ipak nije trivijalna stvar i zahtijeva vremena, novca i najviše razumijevanja za Internet kao medij. To nedostaje našim poslovnim ljudima, koji onda na webu proizvode i objavljuju svašta. Takav pristup nije lako promijeniti jer se uglavnom radi o ljudima koji se boje promjena u radu i razmišljanju, što Internet nedvojbeno donosi. No, vjerujem da će zdrava konkurencija između takvih i onih koji se ne boje novih izazova i imaju volju da prihvate nove tehnologije, donijeti rezultate kako na BH Internet prostoru tako i na kompetitivnosti naše ekonomije.

Rad sam podijelio u 6 poglavlja, koji čitaoca treba postupno da uvedu u problematiku i na kraju ponude moguće strategije u lansiranju poslovanja na Internet.

1. Suština marketinga, je poglavlje koje čitaocu treba da pokaže razloge zbog kojih je potrebno primjenjivati marketinšku orijentaciju u poslovanju;
2. Internet - pojam i mogućnosti objašnjava pojam Interneta i njegove mogućnosti sa komercijalne tačke gledišta;
3. Elektronsko tržište je poglavlje u kome se razmatra trenutna veličina Internet tržišta u svijetu i kod nas, razmatraju se osnovne karakteristike korisnika Interneta, te pokušavaju dati osnovni podaci koji mogu pomoći u predviđanju budućnosti komercijalne upotrebe Interneta.
4. E-marketing obavještavanje obrađuje mogućnosti upotrebe Interneta za istraživanje tržišta, prikupljanje podataka i obavještajne djelatnosti firmi.
5. E-marketing mix je poglavlje u kome se razmatra upotreba Interneta u kreiranju svih elemenata marketing mixa, daju uspješni modeli elektronskog poslovanja i pomaže u donošenju odluke o nastupu firme na Internetu.
6. Zaključak treba da ukratko izvrši reviziju najbitnijih tačaka, ohrabri čitaoca na razmišljanje i kao i svaki dobar marketinški materijal, emotivno ga veže za temu.
U radu sam prilikom obrade određenih tema navodio primjere uspješnih nastupa na Internetu od strane domaćih ili stranih firmi, navodeći i njihove Web adrese koje mogu poslužiti u detaljnijem razmatranju određenih modela ili ponuditi dodatne informacije.

INTERNET TRGOVINA

Internet trgovina (e-commerce, elektronička trgovina), kao sastavni dio elektroničkog poslovanja (e-business), omogućuje Internet posjetitelju (kupcu) naručivanje proizvoda putem Interneta.
Kupovanje preko Interneta može biti najbrži i često najjeftiniji način kupovine nekog proizvoda.

Trgovina putem interneta se smatra najprofitabilnijim obilikom trgovine zbog jednostavnosti i niskih troškova. Kupovanje je moguće u bilo koje doba dana ili noći, niste ogranićeni samo na kupce iz susjedstva, ne plačate zakup poslovnog prostora i sl. Bilo gdje se nalazili, postavljajući vaš proizvod na Internet omogućujete ostalim korisnicima Interneta da vide Vaš proizvod i ako su tisućama kilometara daleko. Uspostavljanje klasičnog maloprodajnog lanca zahtijeva velika ulaganja u infrastrukturu, prostor, uposlenike i prateću opremu. To su ogromna ulaganja ako se želi prodavati na velikom prodručju (kao što je na primjer, cijela država). Organiziranje Internet maloprodaje bitno je jeftinije, obzirom da sve fizičke trgovine zamjenjuje jedan Internet site.
Internet trgovine svoju ekspaniziju doživjele su u Americi i Europi a sve više i domaćih tvrtki pokreće Internet trgovine uz klasičan oblik trgovine. Nakon nekoliko godina razvoja, vrijednost američke Internet maloprodaje dosegnula je preko 70 milijardi dolara.
U svakom poslu najveću zaradu ostvaruju oni koji su ispred svoje konkurencije, te postoji izuzetna prilika za one koji takav naćin trgovine sada pokreću u Hrvatskoj da osiguraju svoje mjesto na ovom novom tržištu.

Pojavom virtualnih prodavaonica na Internetu, stvoreno je novo "online" tržište koje ne poznaje granice. Više od 300 miliona ljudi širom svijeta trenutno pristupa svjetskoj računalnoj mreži.
Bez obzira čime se bavite, ne možete ignorirati 300 miliona ljudi. Internet tržiste je jedno od najvećih svijetskih tržista u razvoju. Samo od Vas zavisi koji će dio ovog tržista pripasti Vama.
Čak i ukoliko nemate ambicija poslovati na međunarodnom tržištu, Internet će Vam pomoći i u uspješnosti i na domaćem tržištu. Pristup Internetu ima 1,4 milijuna hrvatskih građana

Prema najnovijem istraživanju GfK Online Monitora ( lipanj 2003.g.), pristup Internetu u Hrvatskoj ima oko 1,4 milijuna osoba, što je oko 350.000 više nego na kraju 2002. godine.
Od onih koji imaju mogućnost pristupa Internetu, njih čak 34 posto ga ne koristi. To znači da je u Hrvatskoj oko 935.000 aktivnih surfera.
Struktura korisnika je 56 posto muškaraca i 44 posto žena, a u dobnoj strukturi predvode osobe od 15 do 24 godine (34 %), zatim slijedi skupina od 25 do 34 godine (23 %).
Najviše korisnika je srednje stručne spreme (48 %), a iza toga su korisnici sa višom i visokom spremom (28 %). Prema mjestu stanovanja vodi grad sa 77 posto, a ostatak od 23 posto je selo.
Gotovo je polovica ili 47 % hrvatskih surfera zaposleno, 38 % su učenici i studenti. Najviše se surfa od kuće (78 %) i s posla, a svaki je dan on-line 34 posto korisnika. Izvor...

Navedeno, ali i druga istraživanja najbolje pokazuju neutemeljenost zabluda da se u Hrvatskoj "nitko ne koristi Internetom", ili "da na Internetu nema potencijalnih kupaca", "da se Internetom služe samo djeca" i sl.
Korisnici se, ukoliko postoji kvalitetna ponuda, rado odlučuju na Internet kupovinu jer ona podrazumijeva veći izbor, jednostavnu usporedbu cijena između više prodavača, ali i uslugu dostave na kućna vrata što nedvojbeno štedi vrijeme.

Jedan od većih problema nerazvijenosti trgovine putem Interneta u Hrvatskoj je nizak stupanj informatičke pismenosti i to na strani trgovaca. Iako postoji nekoliko kvalitetnih domaćih Internet trgovina, sa odličnom ponudom i prihvatljivim cijenama, većinu ćete ih pronaći samo ako budete pažljivo tražili. Očito je da nedostaje kvalitetna reklamna akcija i ulaganje u marketing, koja bi neku Internet trgovinu promovirala u prepoznatljivi brand. Krivca za to možemo tražiti u nedefiniranoj ponudi na online marketinškom tržištu, ali i u nespremnosti domaćih trgovaca da usvoje osnovne aspekte Internet reklamiranja. U Hrvatskoj postoje uvjeti za Internet trgovinu, postoje potencijalni kupci, i to bolje platežne sposobnosti od hrvatskog prosjeka, no još uvjek nema dovoljne ponude na Internetu jer znatan dio trgovaca su ili osobe starije dobi, "stara škola" kako se vole nazivati, osobe koje su trgovinu učile na principima ponude i potražnje za vrijeme socijalima i nestašice ulja i kave.
Inozemne tvrtke već su nekoliko godina prisutne na Internetu, a mnoge putem Interneta i prodaju svoje proizvode. Tako ćete danas na Internetu pronaći mnogobrojne “virtualne” trgovine različitih namjena, no uglavnom inozemne.
Izbor u tim trgovinama na Internetu gotovo je fantastičan: npr. knjižara Amazon.com nudi preko milijun naslova knjiga, a CDnow.com ima odličan izbor od više desetina tisuća glazbenih CD-a i filmova. > Blagdansko ludilo na webu
Prednosti Internet trgovine

Vaša Internet prezentacija i trgovina može biti dostupna 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, 365 dana u godini, i uvjek je spremna za kontakt sa Vašim poslovnim partnerima. Također je dostupna i svim potencijalnim kupcima, koji u svakom trenutku mogu saznati sve ono što im je potrebno za sklapanje nekog poslovnog ugovora ili kupovinu.
Kupac putem Interneta na jednostavan način može doći do svih potrebnih informacija o Vama, Vašoj djelatnosti, proizvodima i uslugama koje nudite, uvjetima i načinu naručivanja i plaćanja, garanciji, mogućnostima za zamjenu kupljenih proizvoda i sl. Moguće je formirati listu odgovora na najčešća postavljana pitanja, sva ona pitanja na koja kupci i potencijalni suradnici žele znati odgovor prije nego što počnu poslovanje sa Vama.

Prednost Interneta je i što se ponekad informacije mijenjaju brzinom koju tiskani i klasični mediji ne mogu pratiti. Sve informacije na Vašim stranicama ili npr. cijene u Internet trgovini možete promijeniti u roku od nekoliko sekundi, što ih čini trenutno dostupnim svima kojima su te informacije potrebne. Nijedan tiskani materijal nema tu fleksibilnost.

Za razliku od drugih medija, Internet jedini nudi interaktivnost. Vaši korisnici (kupci) pošto na Vašem stranicama ili Internet trgovini saznaju sve o proizvodima (uslugama) koje ih interesiraju, mogu ih direktno naručiti, uz jednostavno popunjavanje unaprijed pripremljenog upitnika.

Kada kupac odabere sve proizvode koji ga zanimaju i koje želi naručiti, mora imati i mogučnost odabira načina plačanja. Najjednostavnije je to učiniti kreditnom karticom. U obrazac na Web stranici upisuje se broj kreditne kartice i time je plačanje obavljeno.

Sigurnost

Međutim, neki se korisnici boje slanja brojeva kreditnih kartica preko Interneta zbog jednog razloga: nisu sigurni koliko je sama mreža sigurna.
Priče o nesigurnosti plačanja kreditnim karticama na Internetu šire nestručnim pisanjem i pojedini novinari i mediji.
Teoretski, zbog načina na koji Internet radi, postoji mogućnost da netko putem “pokupi” broj vaše kreditne kartice dok on putuje od vašeg računala do poslužitelja te trgovine. Zato su razvijeni posebni protokoli (načini komunikacije), poput SSL protokola, koji omogućavaju sigurno slanje raznih podataka putem Interneta bez mogućnosti da ih netko neželjeni pročita. Podaci se prije slanja šifriraju i takvi se šalju poslužitelju. Zbog načina na koji radi taj sustav šifriranja, praktički je nemoguće probiti takvu šifru u kratkom vremenu (za najjednostavniji kôd bilo bi, prema nekim računima, potrebno nekoliko desetaka godina), pa netko ne bi imao koristi od šifriranih podataka čak i ako se njih dokopa. Stoga se slanje brojeva kreditnih kartica i drugih povjerljivih informacija preko Interneta može smatrati vrlo sigurnim ako se koristi protokol SSL. Opširnije...

Osnovu sigurne kupovine čini šifriranje povjerljivih podataka. Browseri (Internet preglednici) omogućavaju šifrirano slanje podataka preko Interneta i zbog toga imaju dva moda u kojima rade, normalni i sigurni mod. To možete utvrditi na način da pogledate dolje desno i uočite ključ ili lokot, ovisno o programu koji koristite. Kada je ključ puknut , odnosno lokot otvoren, ili kada ih nema nalazite se u normalnom modu. Svaki put kada pristupite sigurnoj stranici ključ postaje čitav, ili lokot postaje zatvoren. Kada ste na sigurnoj stranici svi podaci koje šaljete s nje prije slanja se šifriraju. Drugi način da provjerite da se nalazite na sigurnoj stranici je da pogledate web adresu stranice na kojoj se nalazite. Uobičajeno adresa web stranice počinje sa 'http://'. Sigurna stranica započinje sa 'https://' gdje dodatno slovo označava da trgovac koristi sigurni (secure) server za primanje podataka. Opširnije...

Digitalne certifikate izdaju internacionalne tvrtke koje garantiraju identitet trgovca sa svim potrebnim podacima te da trgovac ima Internet stranice koje zadovoljavaju propise o Internet poslovanju. Digitalni certifikat predstavlja elektronski potpis i ne može biti krivotvoren jer ga mogu napraviti jedino tvrtke koje se bave isključivo njegovim izdavanjem.

Sigurnosni certifikat je važan iz razloga što vaši posjetitelji mogu provjeriti da iza Web sitea stvarno stoji tvrtka koja je vlasnik stranica, a ujedno je i posjetitelj siguran da je proces slanja povjerljivih informacija zaštićen (kriptiran) i siguran. Sigurnosni certifikat je komponenta bez koje nije moguće napraviti Web shop koji prihvaća kreditne kartice kao sredstvo plaćanja. Ukoliko se plačanje obavlja uz korištenje sigurnosnog certifikata, kupovina putem Interneta, nije manje sigurnija od plačanja kreditnom karticom u trgovini. Naprotiv. Plaćanje karticama u trgovinama ili restoranima je mnogo nesigurnije jer je broj kreditne kartice dostupan i vidljiv većem broju ljudi.

Plaćanje kreditnim karticama

Većina inozemnih elektroničkih trgovina prima kreditne kartice American Expressa, Vise i Mastercarda dok se Diners Card rijeđe prima. Ukoliko kupac ne želi platiti kreditnom karticom (ili je nema), postoji mogućnost slanja čeka, odnosno novčane uputnice (devizne doznake) putem svake banke, a novac se može slati i SWIFT-om (posebnim brzim bankarskim sustavom), gdje uplata do Amerike stiže i za manje od tjedan dana. Za slanje novčane doznake, potrebna je samo adresa primatelja, a je istaknuta na samom poslužitelju tvrtke od koje se proizvodi naručuju.

Razvoj prodaje na Internetu doveo je do pojave dot-com kompanija koje pružaju usluge MAP-a (Merchant Account Provider). Radi se o tvrtkama koje nude servis autorizacije kreditnih kartica i naplaćivanja naručene robe pod različitim uvjetima i uz različitu nadknadu. Korisnici MAP usluga, tj. vlasnici Internet trgovina, pristupaju MAP sustavu gdje imaju pregled izvršenih transakcija. Novac od narudžbi pristiže na korisnički račun kod MAP tvrtke. Korisnici MAP usluga u pravilu plaćaju mjesečnu ili godišnju članarinu, a također plaćaju i naknadu za svaku transakciju napravljenu preko MAP sustava. Problem sa stranim MAP uslugama je što se zaobilazi hrvatski porezni sustav.

Hrvatska rješenja (bez kartica)

Stoga je u Hrvatskoj, u večini slučajeva, telefonska autorizacija kreditnih kartica još uvijek nužnost, ali i postoji nekoliko projekata koji bi to u bliskoj budućnosti trebali promijeniti.
Stoga domaći Internet poduzetnici razvijaju i koriste nekoliko zaobilaznih načina naplaćivanja koji ujedno zaobilaze postojeće pravne i tehničke probleme.
Skoro svi hrvatski Internet dućani nude mogućnost plaćanja kupljene robe pouzećem, uplatnicom ili virmanom, a telefonska autorizacija se i tada provodi, da bi se isključila mogućnost lažnih narudžbi. Neke hrvatske Internet trgovine imaju i vlastite dostavljače, koji korisniku na vrata isporuče račun (za plaćanje gotovinom) ili slip (za plaćanje kreditnom karticom). Takav sustav prodaje, isporuke i naplaćivanja na najbolji način zaobilazi probleme autorizacije kreditnih kartica, a ujedno je i rješenje za one kupce koji nemaju kreditne kartice.

HTnet Pay Way

Jedna od usluga koja bi u budućnosti trebala zaživjeti je i HTnet usluga online autorizacije koja predstavlja autorizaciju kreditnih kartica u stvarnom vremenu za plaćanje izabranih proizvoda i/ili usluga putem Interneta. Uslugom bi bila omogućena sigurna online autorizacija kreditnih kartica preko HTnet Pay Way autorizacijskog sustava za online kartičnu naplatu.
HTnet usluga online autorizacija namijenjena je vlasnicima web dućana koji svojim kupcima žele ponuditi sigurno plaćanje svojih proizvoda i/ili usluga kreditnim karticama putem Interneta, a sebi riješiti problem naplate i ostvariti dodatnu sigurnost u poslovanju.
Online autorizacija predstavlja procesiranje zahtjeva za autorizaciju kreditne kartice za određeni iznos prema autorizacijskom centru izdavatelja kartice u stvarnom vremenu preko Interneta, što znači da nema ručnog procesiranja zahtjeva kreditnih kartica. Broj kreditne kartice se automatski provjerava i autorizira u autorizacijskom centru kartične kuće te kupac nakon nekoliko sekundi dobiva povratnu informaciju da mu je kupnja odobrena. Nakon potvrde valjanosti kartice, kupcu se izdaje digitalni račun kao potvrda narudžbe i plaćanja, a trgovcu se dostavlja obavijest da robu može dostaviti kupcu. Trgovcu je omogućeno putem HTnet Pay Way administracijskog sučelja izvršiti naplatu autoriziranog iznosa narudžbe, kada mu je narudžba spremna za isporuku.
HT Pay Way sustav, osiguran 128-bitnim SSL poslužiteljem, podržava American Express, MasterCard, Visa i Visa Electron kartice što kupcima pruža veću slobodu izbora, a u pripremi je i podrška za Diners Club International kreditne kartice.

Kakva mora biti Internet trgovina

Internet trgovina mora biti jednostavna i pregledna, sa jednostavnim procesom naručivanja, kako loše sučelje ili kompliciran proces narudžbe ne bi odvraćao kupce koji se slabije snalaze za računalom. Izrada Internet trgovina zahtjeva složena programerska rješenja koja moraju omogućiti razgledavanje proizvoda, dodavanja u košaricu, vračanje iz košarice, određivanje količine i sl.
Poslovni Forum nudi dosta gotovih rješenja, prilagođena i za trgovce koji su obični korisnici Interneta i računala, te se angažman trgovaca u mnogim slučajevima svodi samo na unos proizvoda putem za to posebno pripremljenih administratorskih stranica sa poljima za unos i pračenje narudžbi. Administracija, u što prije svega spada dodavanje novih proizvoda, uglavnom se obavlja preko Internet preglednika (browsera), a u nekim, zahtjevnijim slučajevima, trgovina je integrirana sa poslovnim softverom kojeg tvrtka već koristi.
Sa korisničke strane, treba voditi računa o ugodi kupovanja i jednostavnom naručivanju. Korisnici koji prvi puta kupuju mogu biti sumnjičavi prema kupovini putem Interneta, pa svakako treba izraditi kvalitetne stranice za podršku, gdje će biti opisani načini i vrijeme dostave, upute za korištenje i navigaciju, kao i odgovori na najčešće probleme i pitanja, jer Vaši kupci ne moraju biti (a najčešće i nisu) profesionalci detaljno upoznati sa tehnologijama koje stoje iza Vaše trgovine i s obzirom da Internet trgovanje ne podrazumijeva fizički kontakt, kvaliteta podrške korisnicima bit će jedan od osnovnih razloga zbog kojeg će kupac umjesto konkurentskog, za kupovinu izabrati upravo Vašu Internet trgovinu.
Ponekad je i dojam koji kupac stekne korištenjem Internet trgovine i važniji od cijene koju će za neku robu platiti.

I dok poduzeća i pojedinci širom svijeta prihvaćaju Internet, američka informatička industrija nastavlja napredak obećavajući dovesti novi medij u dnevne boravke i na stolove milijuna novih korisnika, mnogi od kojih se ni ne smatraju "korisnicima kompjutora".

Brze komunikacijske mreže, brzi PC-iji, nove generacija "informacijskih uređaja", od pametnih telefona do mikrovalnih pećnica sa pristupom na Internet, nalaze nam se na horizontu.

Baš kao što se novine, časopisi i ostali "tradicionalni" mediji već suočavaju sa gotovo trenutnim online izdavaštvom, tako Internet prijeti i televiziji.
Već sada, kompanije kao što su CNN planiraju video informacijske servise putem Interneta koji će korisnicima omogućiti kreiranje vlastitih "vijesti", sukladno njihovim interesima i prioritetima, umjesto onih televizijskih urednika.
Ako su vaši interesi poslovne vijesti i košarka, onda možete izabrati gledati samo takve vijesti. Dodavanje Internetu brzih video i audio mogućnosti također stvara prijetnju tradicionalnoj industriji zabave.

Već je danas moguće igrati kompjutorske igre putem Interneta protiv protivnika udaljenih tisuće kilometara. Moguće je igrati i igre sa stotinama igrača iz svih krajeva svijeta.

Gledanje televizije putem Interneta mogao bi biti treći korak. Već danas postoje siteovi na kojima se mogu naći video spotovi i isječci iz filmova, a marljivi Internet poduzetnici već ih spajaju sa opcijama za kupnju video kazeta, DVD-a i ulaznica za lokalne kino predstave.

Ali to je tek početak. Jednom kada e-trgovina uključi video putem Interneta, Internet shopping će dobiti velike prednosti nad tradicionalnim trgovinama od cigle i cementa. Zamislite, primjerice, "probnu vožnju" auto putem Interneta. Sa kvalitetnom trodimenzionalnom grafikom potencijalni bi kupac mogao isprobati svaki aspekt vozila, od prednje maske do podnih obloga, pritom ne izlazeći iz kuće ili ureda.

 preuzmi seminarski rad u wordu » » » 

Besplatni Seminarski Radovi