OSTALI SEMINARSKI RADOVI
IZ PEDAGOGIJE |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
NADARENA DJECA
Postoji
mnogo mitova o izuzetno posebnim osobama, a ta se posebnost povezivala
s natprirodnim silama ili s ludošću. J. W. Goethe je govorio
o poetama kao o jednostavnoj božanskoj djeci. Riječ „božansko” vrlo često
se nadijevala umjetnicima, a Aristotel je isticao da ne postoji genijalnost
bez ludosti. B. Pascal naglašavao je da genijalnost graniči s ludošću,
a ludost je toliko raširena među genijalnim ljudima da čovjek „zdrava
razuma” postaje upravo nenormalan među genijalcima. Dakle, različiti su
stavovi o nadarenoj i kreativnoj djeci, te ti pojmovi još uvijek egzistiraju
u stereotipima kao što su: biti nadaren znači biti čudan, socijalno neadekvatan,
loše adaptiran. Takve stavove nerijetko ne možemo izbjeći ni u školama.
Nadareno dijete je dijete koje ima iznadprosječne sposobnosti i specifične osobine ličnosti. Važnu ulogu u rastu, razvoju, kao i odgoju nadarene djece imaju roditelji, odnosno obitelj nadarenog djeteta. Različito od nekih shvaćanja, nadarena djeca mogu biti rođena u svim obiteljima, bez obzira na nivo obrazovanja roditelja, socioekonomski status, (ne)nadarenost roditelja i slično. Ističe se potreba da roditelji pruže poticajno, stimulativno, obogaćeno okruženje svome djetetu kako bi razvilo svoje potencijale, ali i pozitivne osobine ličnost, sliku o sebi, samopoštovanje. Nadareno dijete ima specifične karakteristike i osobine i zbog toga odgojno djelovanje roditelja može biti izuzetno teško i zahtjevno.
Ozbiljan problem u vezi s nadarenima jest kako ih prepoznati, kako raditi sa njima u obitelji, odnosno, kakav roditelj radi sa (nadarenom) djecom. Logično je da nadaren roditelj može prepoznati i poticati nadareno dijete, kao i obratno, nenadaren roditelj ne može prepoznati nadareno dijete. Osim toga, „šablonizirani roditelj“ ne uspijeva kreirati „individualizirano-nadareni obrazovno-didaktički pristup“ koji bi zadovoljio i potencirao razvoj otkrivenih i latentnih potencijala nadarenog djeteta.
Opravdano je upitati se zašto mnoga nadarena djeca ne uspijevaju razviti svoje potencijale? Odgovore je moguće potražiti u činjenici da ne postoji dovoljna briga ne samo u obitelji, nego i u školi koju možemo smatrati izvorom nedovoljne brige i nasilja nad djecom, gušenja slobode, sigurnosti i prava na posebnost. Emocionalna neosjetljivost i izostanak tolerancije, autoritarna praksa, te niz kazni, vidljivih ili nevidljivih, koje se u obitelji i školi primjenjuju važni su razlozi zašto se brojna djeca osjećaju loše, pokazuju strah od roditelja i učitelja. S pravom možemo reći da su mnoge obitelji ili škole „opasne“ upravo s obzirom na posljedice koje nastaju uslijed emocionalne neosjetljivosti za različite probleme i potrebe (nadarene) djece.
2. METODOLOGIJA, OBJEKT I CILJ ISTRAŽIVANJA
U radu se raspravlja o ulozi roditelja kao najvažnijeg faktora u identifikaciji i radu s nadarenom djecom, što podrazumijeva sposobnost prepoznavanja, rukovođenja i primjerenog izražavanja emocija. Uvažavanje dječje nadarenosti u školi otvara nove pristupe u istraživanjima jer se pokazalo da emocionalno pismen nastavnik lakše prepoznaje nadarenog učenika i daje mu kompleksnije poticaje. Osim toga, emocionalna je pismenost ključni čimbenik uspjeha u svim aspektima razvoja slike o sebi, a posebno je važan njezin utjecaj na samopoštovanje. U našem smo radu pokušali pokazati da se djeca u nestimulativnim obrazovnim sredinama osjećaju odbačeno, dakle, neugodno. Birajući socijalne strategije povlačenja i izolacije, nadarena djeca prije ostalih postaju nedostupni. Razvoj kompetencije roditelja put je stvaranja poticajnih diferenciranih odgojno-obrazovnih sredina koje mogu zadovoljiti različite potrebe svih pa tako i nadarene djece.
3. PREGLED DOSADAŠNJIH ISTRAŽIVANJA
Nadarena djeca česta su tema kako domaće, tako i strane literature jer predstavljaju opći nacionalni interes svake države s obzirom da su upravo oni intelektulani potencijal koji bi u budućnosti trebao biti glavni pokretač razvoja društva i države. Do sada su o nadarenoj djeci, kao i prepoznavanju i razvijanju nadarenosti u obitelji, ali i u školi pisali sljedeći autori: Cvetković-Lay, J. u radu Darovito je, što ću sa sobom?, Cvetković-Lay, J. i Sekulić-Majurec, A. u radu Darovito je, što ću sa njim?, Cvetković-Lay; J. u radu Ja hoću i mogu više, Čudina-Obradović, M. u djelu Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje, te Zovko, G. u članku Učenici s osobitim potrebama, objavljenom u knjizi Osnove suvremene pedagogije Hrvatskog pedagoško-književnog zbora.
4. NADARENA DJECA
Prema tradicionalnom pristupu, intelektualna nadarenost definira se kao
visoka opća inteligencija (g-faktor prema Spearmanu), ili izražene specifične
sposobnosti, a kriterij za identifikaciju nadarenih je izuzetno visok
rezultat koji osoba postiže na konvencionalnim testovima inteligencije.
Prema novijim pristupima, nadarenost se ne definira samo kao visoko razvijene
intelektualne sposobnosti. Postoji nekoliko koncepcija nadarenosti od
kojih izdvajamo dvije:
1. Nadarenost je kombinacija intelektualnih sposobnosti, kreativnosti
i predanosti zadatku.
2. Nadarenost je visoko razvijena neka od nezavisnih sposobnosti: lingvistička,
logičko-matematička, specijalna, intrapersonalna, glazbena, tjelesno-kinestetička
i ekološka.
Nadarena djeca su ona djeca koja imaju jedinstvene intelektualne potencijale
kombinirane sa visokom motivacijom i kreativnošću u obavljanju pojedinih
aktivnosti.
Pogrešno je mišljenje da darovita djeca dolaze iz obitelji u kojima su
roditelji visoko obrazovani. Roditelji ne moraju biti obrazovani da bi
darovito dijete napredovalo, ali obitelj treba biti stabilna. Iz čvrsto
strukturiranih obitelji potječu nobelovci, fizičari, matematičari, kemičari....
U takvim obiteljima visoka su očekivanja, ali je u prvom planu dijete,
a ne njegov uspjeh. To su uvijek tople obitelji. Kreativci, pisci, slikari,
veliki umjetnici, iz stresnih su obitelji, bez jednog roditelja, ali i
s alkoholizmom, psihičkim bolestima... Najgori su bolesni roditelji koji
uvjetuju ljubav postignućem uspjeha. Imaju li slučajno darovito dijete,
takvim ga pristupom sputavaju.
Znakovito je da je darovito dijete često prvorođeno, jer je sve usmjereno
na njegove talente i iz stabilne je, tople i emocionalno podržavajuće
obitelji. lako se dijete rađa s visokim intelektualnim potencijalom i
ne bira obitelj, važno je da sredina prepozna njegove mogućnosti i omogući
mu razvoj. A nikad nije prerano početi se baviti darovitim djetetom. U
zapadnim zemljama roditelje educiraju da prate razvoj djeteta od rođenja.
Najučinkovitije za daljnji pravilan razvoj djeteta je otkriti darovitost
već u ranoj predškolskoj dobi. Ali, nade ima uoći li se to i tijekom osnovnog
školovanja.
4.1. Što je nadarenost?
Nadarenost nije jednostavno definirati, jer ne postoji jedan (ispravan)
odgovor što je nadarenost, već mnogobrojni i različiti odgovori koji uzimaju
u razmatranje mnoge uvjete i kriterije (vrijeme njenog javljanja, karakteristike
ponašanja ili predviđanje budućeg ponašanja, vrstu ponašanja i slično).
Smatra se da postoji čak 160 definicija nadarenosti, što dovoljno govori
o složenosti ovog fenomena. Od definicije, odnosno razumijevanja nadarenosti
zavise svi ostali koraci koji će se poduzeti, kao što su: prepoznavanje,
identifikacija, odgojno-obrazovni rad i slično.
Neki autori smatraju da je nadarenost bilo koji oblik iznadprosječnog
funkcioniranja, dok drugi ističu da se po tim podrazumijevaju: visoke
(opće i/ili specifične) sposobnosti (posebno inteligencija), kreativnost
i specifične osobine ličnosti (posebno motivacija).
Winner (1996.; prema: Cvetković-Lay, 2002.) termin nadarenost koristi
za opisivanje djece sa sljedeća tri obilježja:
1. prijevremena razvijenost (brže napredovanje od prosječne djece),
2. inzistiranje da sviraju po svom (viša kvaliteta postignuća, drugačiji
putevi učenja, samostalnost i samopouzdanje) i
3. žar za svladavanjem (visoka motiviranost, opsesivan interes). Autorica
ističe da je nadareno dijete rođeno s neuobičajenom sposobnošću da savlada
određeno područje (ili područja).
Nadarena djeca veoma rano pokazuju znakove nadarenosti i ukoliko su roditelji
dovoljno informirani i aktivno se bave djecom, onda će biti spremni da
što ranije prepoznaju ove znakove, pružaju adekvatnije poticaje i obrate
se za pomoć, savjet i podršku stručnjacima. Jedno od pitanja u anketi
primjenjenoj u istraživanju za roditelje je bilo: „U kojoj dobi djeteta
ste postali svjesni da imate drugačije dijete?“ Njih 98% je odgovorilo
da je do treće godine djeteta primijetilo da se njihovo dijete razlikuje
od ostale djece.
4.2. Rad sa nadarenom djecom
Rad sa nadarenom djecom podrazumijeva posebne programe i aktivnosti usklađene
sa njihovim potrebama i potencijalima. Ali, osim redovnog školskog rada,
nadarena djeca trebaju i pomoć, odnosno savjetovanje pri izboru karijere.
Odabir i razvoj karijere je cjeloživotni proces koji zahtijeva realnu
sliku o sebi, svojim sposobnostima, potencijalima i postignućima. Moderno
savjetovanje u odabiru i razvoju karijere podrazumijeva pomoć i podučavanje
učenika vještinama samospoznaje i donošenja odluka kako bi u budućnosti
te odluke donosili samostalno i izgradili uspješnu karijeru.
Nadarena djeca se mogu suočavati sa više izazova u odabiru karijere nego
njihovi vršnjaci zbog psihosocijalnih faktora koji mogu utjecati na njihov
osjećaj identiteta. U te faktore ubrajamo: multipotencijalnost, rano intelektualno
sazrijevanje, nezdravi perfekcionizam i stres usljed visokih očekivanja
od strane njima značajnih osoba (roditelja, nastavnika, rodbine). Nadarena
ženska djeca se mogu susresti sa još više izazova nego njihove muške kolege
usljed ranijeg ulaska u pubertet i ranijeg sazrijevanja te usljed društvenih
normi koje često kod žena izazvaju jake konflikte između privatnog i profesionalnog
života, te usljed statusa spolne manjine u odnosu na muškarce unutar nekih
zanimanja i radnih sredina u kojima se nalaze takva radna mjesta.
4.3. Važnost roditelja u razvoju nadarene djece
U vezi s ulogom rofitelja u razvoju nadarenoga djeteta spominje se nekoliko pretpostavki: često se pretpostavlja da nadarena djeca imaju nadarene roditelje, što nije potvrđeno u statističkim analizama; statistički podaci nisu potvrdili ni pretpostavku da se nadarena djeca mogu naći isključivo u obiteljima višeg socioekonomskog statusa, kod bogatijih i bolje obrazovanih roditelja. Nadarena djeca se mogu naći u obiteljima svih obrazovnih nivoa, a najveći broj ove djece dolazi iz obitelji srednjeg ekonomskog i obrazovnog statusa.
Važnost roditelja je, prije svega, u njihovoj percepciji izuzetnosti djeteta, a ona pokreće sve aktivnosti obitelji. Roditelji usmjeravaju dijete u intenzivnom, brzom i kvalitetnom sticanju vještina u kojima će se najbolje ispoljiti djetetove sposobnosti. Istraživanja potvrđuju važnost rane socijalizacije, važnost obitelji i prvih nastavnika u postepenom razvoju intrinzične motivacije, odlučnosti da se postigne cilj i odlučnosti da se radi najbolje što se može. Za razvoj nadarenosti važniji je aktivan angažman roditelja u odgoju djece, nego njihov stupanj obrazovanja ili ekonomski status. Autori ističu da se među obrazovanijim roditeljima može, češće, naći aktivan interes i svjesno olakšavanje razvoja djece. Također, roditelji koji su i sami nadareni bit će osjetljiviji na znakove nadarenosti svoje djece i spremniji da im pruže podršku.
Zajonc (1976.) je istraživao odnos sposobnosti, veličine obitelji i reda rađanja, te utvrdio da prvorođena djeca imaju bolje rezultate na testovima inteligencije i postignuća. On to tumači time, između ostalog, što oni dobijaju više isključive i nepodijeljene roditeljske pažnje, dobijaju više nagrada za postignuća i skloniji su dominaciji.
Cornell i Grossbery (1987.) su uporedili rezultate dobivene na Skali obiteljskog ambijenta koju su ispunjavali roditelji polaznika posebnog programa za nadarene, s procjenama nastavnika i mjerama osobnog prilagođavanja danim učenicima. Pronašli su pozitivnu vezu između uzajamno podržavajućih i otvorenih obiteljskih odnosa i djetetove samoprocjene na skali samopoštovanja i dobre prilagođenosti. Obitelji nadarenih učenika imale su visoke rezultate na unutrašnjoj povezanosti i otvorenosti, što ukazuje da visoko vrednuju uzajamne, pozitivne odnose, kao i otvoreno iznošenje misli i osjećaja u obitelji, ali ne naglašavaju usmjerenje prema postignuću, kao što bi se očekivalo. Dva su temeljna faktora u odgajanju emocionalno zdravog djeteta: dijete mora znati da je voljeno i dijete mora znati pravila igre. Roditelji trebaju naći vremena za svoje dijete, pokazivati mu ljubav na različite načine, ohrabrivati ga, ali i postaviti pravila, koja će biti jasna, primjenjiva, kojih će se pridržavati dosljedno, koja će biti pravedna. Dijete mora osjetiti ljubav, poštovanje i vođenje, imati slobodu, ali treba mu i ritam dana, predvidivost, ustaljene navike, spoznaja da je svijet uređeno mjesto u kojem vladaju određena pravila. Sve to ulijeva sigurnost. Roditelji ne bi trebali zaboraviti da su upravo oni uzor svojoj djeci, da ne “izlažu” dijete kao simbol socijalnog statusa, da izbjegavaju pretjeranu isplaniranost u životu djeteta, da potiču dijete da pretpostavi odgovornost za svoje ponašanje, da su iskreni, da postavljaju ograničenja, da naglašavaju pozitivno, da nikad ne prestaju komunicirati. Komunikacija podrazumijeva i razmjenu osjećaja i mogućnost izbora, a odbiti treba samo nepoželjno ponašanje, a ne dijete.
Najznačajnije od svega jest osigurati kvalitetne rane emocionalne veze – attachment, jer sretne i sigurne bebe su mnogo upornije u pokušajima kad zadatci postaju sve složeniji. Osim toga, dobra emocionalna veza s nekom bliskom osobom (prije svega s majkom) utječe na cjelokupni razvoj djeteta, kako na intelektualni, tako i na socijalni, emocionalni, tjelesni. Neminovno je, dakle, da roditelji imaju značajnu ulogu u razvoju nadarenog djeteta. Dijete veliki dio vremena provodi u svojoj obitelji i roditelji bi mogli (znatno više) učiniti za njegov cjelokupni razvoj. Odgovarajuće škole (seminari, radionice i sl.) za roditelje bi mogle značajno pomoći roditeljima u toj ulozi, a posebno u odgoju nadarenog djeteta.
4.4. Multipotencijalnost
Multipotencijalnost predstavlja posjedovanje podjednako visoko izraženih
potencijala za obavljanje više vrsta zanimanja. Iako se za nadarenu djecu
često kaže kako bi mogli sa istim uspjehom obavljati različite aktivnosti
ipak je u istraživanju samo 5% njih pokazalo pravu multipotencijalnost.
Prema Bergeru, problem sa kojim se suočavaju nadarena djeca nije toliko
multipotencijalnost nego nedostatak vještina donošenja odluka. Zbog toga
se preporučuje nastavnicima da ohrabre svoje nadarene učenike da razmišljaju
i o drugim, vanškolskim aspektima svog života kao što su vrijednosti (što
oni cijene kao životnu vrijednost); životni ciljevi (što bi željeli da
postignu u životu) i slobodne aktivnosti (čime se vole baviti u slobodno
vrijeme, što ih najviše ispunjava). Razmatranje i drugih aspekata njihovog
života će im pomoći da se usmjere na ono područje za koje ne samo da imaju
intelektualne potencijale nego i interese, a što će utjecati na zadovoljstvo
budućim odabirima.
4.5. Nadarena ženska djeca
Iako je sam proces savjetovanja o odabiru i razvoju karijere podjednak
za oba spola, treba imati na umu da je odabir i razvoj karijere za žensku
djecu veći izazov nego za mušku djecu.
Nadarene djevojčice u prosjeku iskazuju dominantniju orijentaciju prema
određenom zanimanju, manje tradicionalnu spolnu orijentaciju i veću potrebu
za akademskim i stručnim postignućima nego opća populacija djevojčica.
Ali, s druge strane kod nadarenih djevojčica je izraženija potreba da
se uskladi privatni i profesionalni aspekt života nego kod nadarenih dječaka.
U našem društvu koje je još uvijek dominantno tradicionalističko sa muškarcem
kao „glavom obitelji“ i ženom koja „nosi tri kuta kuće“ usklađivanje posla
i porodičnih obaveza uglavnom je prepušteno ženi.
Zbog toga u savjetodavnom radu sa nadarenim djevojčicama trebaju realno
sagledati sve poteškoće i prednosti uspješnog kombiniranja karijere i
obitelji. Prema nekima, nadarene djevojčice jako „profitiraju“ ukoliko
kroz srednjoškolsko obrazovanje imaju ženskog mentora koja je uspjela
uskladiti svoj profesionalni i privatni život. Nadarene mlade žene trebaju
podršku i kroz sveučilišno obrazovanje kako bi i dalje uspješno rješavale
probleme vezane za raspoređivanje svojih potencijala između profesionalnog
i privatnog aspekta života.
4.6. Rano intelektualno sazrijevanje i profesionalni identitet
Nadareni učenici pokazuju ranije sazrijevanje profesionalnog identiteta.
Oni u prosjeku ranije od svojih vršanjaka znaju čime se žele baviti u
budućnosti. Međutim, rano sazrijevanje i formiranje profesionalnog identiteta
može ograničiti ispitivanje alternativnih zanimanja. I nadareni učenici,
kao i svi drugi, često donose odluke o budućem zanimanju bazirane na malom
broju činjenica i na poznavanju malog broja zanimanja. Stoga ih u savjetovanju
treba potaknuti da prikupe više informacija i upoznaju i druga zanimanja
prije donošenja čvrste odluke.
Sazrijevanje profesionalnog identiteta ne mora biti praćeno i emocionalnim
sazrijevanjem, tako da nadareni učenici često biraju zanimanja koja zahtijevaju
vremenski dugo školovanje. Dugoročno školovanje podrazumijeva i dugoročnu
ekonomsku, pa i emocionalnu zavisnost. U savjetodavnom radu sa nadarenim
učenicima potrebno je razgovarati i pripremiti ih na te činjenice, s obzirom
da oni često teže većoj nezavisnosti od svojih vršnjaka.
4.7. Na kraju ...
Iako se čine zrelijim i odlučnijim od svojih vršanjaka, savjetovanje o
odabiru i razvoju karijere neophodan je korak u radu sa nadarenim učenicima
kako bi i oni donijeli odluke bazirane na potpunim informacijama i bili
spremni donositi samostalne odluke i u budućem razvoju karijere.
Posebnu pažnju treba obratiti na one učenike koji su:
o nadareni ali ne postižu uspjehe – savjetodavni rad sa njima treba biti
usmjeren na otkrivanje razloga zbog kojih nisu motivirani za postizanje
boljih rezultata
o emocionalno nadareni
o kreativni
ZAKLJUČAK
Nikad nije rano započeti razvijati sposobnosti djeteta. U tom smislu zaključujemo
da su roditelji posebno bitni u razvoju nadarenog djeteta, jer su primarni
faktori u životu djeteta i dijete, posebno u djetinjstvu, s njima provodi
najviše vremena. Istraživanja su pokazala da roditelji vrlo rano mogu
primijetiti da je njihovo dijete drugačije u odnosu na prosječnu djecu.
Ovu snagu treba „iskoristiti” i pružiti roditeljima društvenu podršku
organiziranjem pedagoško-andragoške ustanove u kojoj bi mogli potražiti
odgovarajući savjet i dobiti potrebnu podršku, pomoć, informacije, iskustvo.
U sklopu ove ustanove bi se mogla organizirati škola za roditelje unutar
koje bi se organizirale i realizirale različite teme koje su u vezi sa
rastom, razvojem, odgojem djece i neka specifična pitanja u vezi sa nadarenom
djecom.
Mnogo toga mogu napraviti i sami roditelji. Najznačajnije od svega jest osigurati kvalitetu rane emocionalne veze (attachment), jer sretne i sigurne bebe su mnogo upornije u pokušajima kad zadaće postaju sve složenije. Osim toga, dobra emocionalna veza s nekom bliskom osobom utječe na cjelokupni razvoj djeteta, kako na intelektualno, tako i na socijalno, emocionalno, tjelesno područje.
S obzirom na to da nadarena djeca uče brže i lakše od prosječnog djeteta, potreban im je širi raspon aktivnosti od uobičajenog. Zbog toga je potrebno osigurati prave poticaje, koji će biti raznoliki, ali koji će i ohrabrivati učenje, osigurati adekvatne materijale za igru i učenje, pružiti djetetu mogućnost da uči po modelu, te osigurati što više iskustava, vježbi, jer je kvalitetno rano iskustvo presudno za kasniji razvoj visokih sposobnosti.
Svako dijete zaslužuje posebnu brigu svojih roditelja, ali i društva, pa tako i nadareno dijete, koje je dijete s posebnim potrebama zbog svojih iznadprosječnih sposobnosti i specifičnih odgojno-obrazovnih (i svih drugih) potreba.
IZVORI I LITERATURA
http://forum.bihnet.ba/archive/index.php/t-34016.html
http://indigodjeca.bloger.hr/post/novi--klinci/58500.aspx
http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=33529
http://www.bistric.com/recenzija_2.html
http://www.bistric.com/svjetovi.html
http://www.mojakarijera.com/docs/mojakarijera_brocura_Nadarena_djeca.html
http://www.nadarenost.net
preuzmi
seminarski rad u wordu » » »
Besplatni Seminarski Radovi