UZGOJ LAVANDE
Ugodni za oko, opojnoga mirisa, nasadi lavande polako nalaze mjesto u
krajolicima Hrvatske. Osim estetske vrijednosti, lavanda ima važnu industrijsku
primjenu, što je glavni razlog širenja uzgoja te aromatične biljke.
Od pedesetak vrsta koje pripadaju rodu Lavandula, najvažnije su tri vrste:
L. latifolia, L. angustifolia i L. hybrida. Eterično ulje hibridne lavande
(L. hybrida), lavandina ili kultivara Budrovke rabi se u proizvodnji kozmetičkih
preparata i sapuna. Najveće količine eteričnog ulja nalaze se u čašičnim
listićima cvatova lavande, a najzastupljeniji u njegovu sastavu jesu 1-linalilacetat
i 1-linalol. Zastupljene su i ove kemijske sastavnice: borneol, kamfor,
geraniol, citronelalteterpenski ugljikohidrati.
Uvjeti uzgoja lavande
Za
uzgoj kultivara Budrovke - lavandina osobito su pogodni topliji sunčani
položaji jugoistočnih i jugozapadnih ekspozicija brežuljkastih terena.Svjetlost je jako važan čimbenik. Pri nedovoljnojsvjetlosti cvatnja stagnira, a time se znatno smanjuje sadržaj eteričnog ulja u cvatu te količina estera sadržana u eteričnom ulju. O izloženosti suncu izravno ovisi kvaliteta i kvantiteta eteričnog ulja. Oblačno vrijeme može utjecati na smanjenje količine eteričnog ulja za 30-50 %, a količine estera u ulju mogu se smanjiti i za 20-30%.
Osim u mediteranskom području lavanda se uspješno uzgaja i u kontinentalnim krajevima, na nadmorskojvisini do 1200 m. Svakako treba obratiti pozornost na kasne proljetne mrazove koji mogu uništiti mlade biljčice.
Kultivar Budrovka može podnijeti temperature i do -20 °C, a uspijeva na laganim, pjeskovitim ili šljunčanim tlima. Pogodna su i glinasto-humusna tla na krečnjacima ili kalcitnim stijenama. Važno je istaknuti da lavandin ne podnosi kisela i vlažna tla, na parceli se ne smije zadržavati površinska voda, a pogubna je i visoka razina podzemne vode. Optimalna pH vrijednost tla za uzgojBudrovke trebala bi se kretati između 6,5 i 7,5. Ako su tla kisela, mogu se popraviti dodavanjem vapna, komposta i pepela. Pri uzgoju kultivara Budrovke - lavandina najveći su problem korovi. U ekološkom uzgoju upotreba herbicida nije dopuštena, a u konvencionalnom uzgoju herbicide je potrebno aplicirati u svibnju ili lipnju te u kolovozu između redova nasada. Ako se planira uzgojlavandina na zakorovljenim terenima, potrebno ih je godinu dana prije podizanja nasada obrađivati kao crni ugar.
U cilju borbe protiv korova preporučuje se pri sadnji lavandina uporaba crnog PE filma širine 120 cm i izrada gredica. Istovremeno s polaganjem PE filma postavlja se i sustav za navodnjavanje kapanjem.
Sadnja
Lavanda Budrovka može se saditi u jesen ili na proljeće. Zbog klimatskih
uvjeta i povoljnije cijene presadnica lavandu treba saditi u proljeće.
Za jesenju sadnju u kontinentalnim područjima važno je osigurati jače
i veće presadnice lavande koje će moći prezimiti. Čim je biljka veća,
ima i veću cijenu. Presadnice lavandina za proljetnu sadnju imaju i do
30 % nižu cijenu u odnosu na one namijenjene za sadnju ujesen. Za proljetnu
sadnju Budrovke, tlo je potrebno pripremiti ujesen prethodne godine. Priprema
tla obuhvaća duboko oranje i dodavanje gnojiva bez klora (NPK 7-14-21
S ili NPK 5-20-30 S oko 500 kg/ha), a u proljeće se može dodati oko 200
kg/ha KAN-a. To su orijentacijske doze jer svakako je potrebno obaviti
kemijsku analizu tla i dalje se držati preporuka koje proizlaze iz analize.
Sadnja biljaka obavlja se u redove, po mogućnosti smjera sjever-jug. Preporučljivi
razmaci za sadnju lavandina jesu 180-220 cm između redova, a unutar reda
110-130 cm. Tako za jedan ha nasada treba 4200¬5000 presadnica.
Za podizanje nasada lavande mogu se ostvariti državni novčani poticaji
od 14000,00 kn/ha, čime se može pokriti veći dio investicije. Minimalna
poticana površina jest 0,25 ha, a godišnja plaćanja za uzgojlavande iznose
1250,00 kn/ha.
Zalijevanje
Lavandin treba umjereno (oskudno) zalijevati. To znači da nasad treba zalijevati onda kada je suh. U sušnom mediteranskom području, navodnjavanje je od osobite važnosti za život biljaka. Navodnjava se u vrijeme podizanja nasada, u početnoj fazi rasta biljka, a kasnije dva puta godišnje: krajem svibnja i u prvoj dekadi lipnja. Budrovka dobro podnosi sušu, a suvišak vlage može dovesti do odumiranja korijena i propadanja biljke. Jake kiše, kao i već spomenuta naoblaka, mogu smanjiti i do 50 % udio eteričnog ulja u cvatovima, dok suša kod hidrodestilacije može smanjiti udio eteričnog ulja za 60-80 %.
Njega nasada lavande
U prvoj godini nakon podizanja nasada ne može se očekivati cvatnja karakteristična za nasade stare 3-5 godina, kad se dostiže puna cvatnja. Zato je u tim početnim etapama uzgoja nasada potrebno orezivanjem jačati grmove. Lavandin treba rezati čim počinje stvarati cvatove, dok su cvjetovi još zatvoreni. U tom će se slučaju sva snaga biljke usmjeriti na busanje, a neće izgubiti snagu na razvojcvata na slabim busovima. Kasnije, kada grmovi ojačaju, orezivanje je potrebno obavljati odmah nakon cvatnje, čime se produžava njihova starost i obnavlja snaga grmova. Budrovka - lavandin je dosta otporan kultivar na bolesti i štetnike. U Republici Hrvatskojnisu zapažene bolesti poput Phoma lavandulae ili mozaičnog virusa lucerne, ali zato postoji znatan problem s korovima. Za to se upravo i preporučuju širi razmaci sadnje lavandina, da bi se olakšalo mehaničko plijevljenje. U gušćem sklopu nasada kombinira se ručno plijevljenje s aplikacijom kontaktnih herbicida samo u zoni između redova uz obvezatnu uporabu štitnika.
Žetva
Da bi se dobilo kvalitetno eterično ulje, kultivar Budrovke se kosi u
punoj cvatnji, u mediteranskom području između 1. i 15. srpnja, a u kontinentalnom
između 15. srpnja i 1. kolovoza. Moguće je žeti i drugi put između rujna
i listopada, pri čemu se dobiva 20-30 % cvijeta u odnosu na prvu žetvu.
Žetva se može obavljati ručno i strojno. U nas se žetva najčešće obavlja
ručno jer su strojevi dosta skupi. Specijalizirani modificirani strojevi,
koji su se isprva koristili za berbu čaja, nalaze primjenu na plantažama
lavande, zajedno uz uporabu traktorskih berača vlastite izvedbe, ili se
pak proizvode u manjim serijama.
Bitno je da se žetva obavlja za suhog vremena, u mediteranskom području
u jutarnjim i kasnim popodnevnim satima, a u kontinentalnom području između
8 i 11 sati, kad se povuče jutarnja rosa. Poslije kiše treba pričekati
nekoliko sunčanih dana prije nego se počne žetva. Najpogodnije vrijeme
za žetvu jest kada se otvori gornja polovica cvata, što ovisi o meteorološkim
uvjetima i području na kojem se nasad nalazi. Važno je obratiti pozornost
da se kosi samo cvat.
Pokošeni lavandin treba čuvati u suhom stanju do prerade, ne smije pokisnuti.
U protivnom gubi na vrijednosti. S nasada kultivara Budrovke starog dvije
godine sa 100 grmova može se očekivati prinos od 50-100 kg cvjetova, što
daje 1-2 kg ulja. U trećoj godini uzgoja lavandina može se očekivati puni
urod. Tada se od jednog grma dobiva 1-1,5 kg cvijeta. Za litru ulja potrebno
je oko 30 kgcvjetova.
Među važnijim otkupljivačima lavandina jest i tvrtka IREKS-AROMA iz Jastrebarskoga,
koja sklapa ugovore s proizvođačima na području Republike Hrvatske. Za
kilogram destiliranog ulja lavandina isplaćuje se proizvođačima oko 30
€. U njihov kotao za destilaciju može odjednom stati oko 230-240 kg lavandina.
Iz te mase destilacijom se može dobiti oko 5 kg ulja. Količina dobivenog
ulja ovisi o načinu branja biljaka. Kotlovi za destilaciju lavandina mogu
biti različitog volumena (100-7000 l).
Proizvodnja presadnica
Za sadnju se koriste presadnice određenih sorti lavande i hibrida. Sorte se proizvode generativno sjemenom, dok se hibridi, primjerice kultivar Budrovke proizvode isključivo vegetativno, reznicama i mikro-razmnožavanjem u uvjetima in vitro. To je najkvalitetniji i najsigurniji način razmnožavanja i preporučuje se u komercijalnojproizvodnji.
Otkup i prerada Budrovke
Na području Hrvatske već je došlo do miješanja određenih kultivara u nasadima. Zbog nedostatka izvornog materijala, matičnih biljaka lavande, sade se i biljke koje su fenotipski slične, a daju lošiju kvalitetu ulja. Kvaliteta i količina ulja prvenstveno ovisi o kvaliteti sadnog materijala. Sadni materijal treba nabaviti od poznatog proizvođača, ovlaštenog za izdavanje deklaracije (podrijetlo sadnog materijala NN 4/05., NN 49/05., NN 13/06.).
Literatura
1. Ines Pohajda (2006): Radionica o uzgoju, otkupu i preradi lavande. Bilten HZPSS, br. 116., 4.
2. Ines Pohajda (2006): Uzgoj lavande u kontinentalnom području. Gospodarski list, br. 21., 49.
3. Ivanka Žutić (2004-2006): Suvremena proizvodnja ljekovitog bilja i povrća u Zagrebačkoj županiji
4. VIP projekt. PrezentacijaVIP projekta.
5. http://www.lavander.hr, 25. rujna2006.
6. http://www.ireks-aroma.hr,25. rujna2006.
preuzmi
seminarski rad u wordu » » »
