FRANCUSKA VINA

2. TRADICIJA VINA U FRANCUSKOJ

Francuska je jedna od najvećih zemalja proizvođača vina u svijetu, poznata po odličnoj kvaliteti vina. U Francuskoj se u vinu sjedinjuju mnoge značajke regije: struktura tla te njegov sastav, položaj i nagib terena, broj sunčanih dana, količina padalina, mraz, vrućina i vjetar. Ne samo da rad u vinogradu utječe na kvalitetu vina, nego je od iznimnog značenja i podrumarstvo. Vino govori o čovjeku koji ga proizvodi. Ono ocrtava njegov karakter, njegovo kulturno i povijesno naslijeđe, njegovu filozofiju i njegovu etiku.

2.1. Povijesni pregled vinarske tradicije u Francuskoj

Na površini od oko 914.000 ha rodnih vinograda, (stanje u 2001. godini) Francuska proizvede godišnje oko 55.000.000 hl vina, pa na svjetskoj rang ljestvici zauzima treće mjesto po površini pod lozom (iza Španjolske i Italije), a najčešće drugo po proizvodnji vina (iza Italije). Vinogradima i proizvodnjom vina najbogatiji dio zemlje je jug Francuske gdje se u samo devet departmana nalazi polovica svih površina pod lozom.

Grafikon 1: Prikaz zemalja sa najvećom površinom pod vinogradima    Grafikon 2: Prikaz površina vinograda po kontinentima 2006. godine

Većina francuskih vinskih regija proizvode vino još iz vremena Rimskog carstva. Današnja francuska vina variraju od vrhunskih skupih vina, pa do pristupačnih koja se većinom mogu nabaviti jedino u Francuskoj.
Francusko vino je nastalo još u 6. stoljeću p.n.e., kada su stari Grci kolonizirali i nastanili južni Gaul. Uzgoj vinove loze posebno je napredovao s osnivanjem grčke kolonije Marseille. Rimsko carstvo licenciralo je regije na jugu da proizvode vino. St. Martin od Toura (316.-397.) bio je zadužen i za širenje kršćanstva i za sadnju vinograda. U Srednjem vijeku, monasi su održavali vinograde te se bavili očuvanjem znanja i vještina o pravljenju vina. Manastiri su imali resurse, sigurnost i motivaciju da proizvode stalne količine vina kako za misne proslave tako i za zaradu. U to vrijeme najbolji su vinogradi bili u vlasništvu manastira a njihovo se vino smatralo vrhunskim. S vremenom je i plemstvo razvilo svoje velike vinograde. Međutim, Francuska revolucija je dovela do konfiskacije većine vinograda u posjedu Crkve i drugih.
Današnja francuska vina variraju od vrhunskih skupih vina, pa do pristupačnih koja se većinom mogu nabaviti jedino u Francuskoj. Dva najvažnija obilježja vrhunskih francuskih vina su „terroir” koji podrazumijeva vezu stila vina sa specifičnim lokacijama vinograda i proizvodnjom, te „Appellation d’Origine Contrôlée” (AOC) sistem. Pravila apelacije precizno definiraju koje se varijacije grožđa i načini proizvodnje dopuštaju u svakoj od nekoliko stotina geografski definiranih apelacija, a to mogu biti cijele regije, pojedinačna sela ili vrlo konkretni vinogradi.
Napredovanje francuskog vinarstva nakratko je stalo kada su se pojavile bolesti loze poput plijesni i filoksere (trsna uš) u cijeloj zemlji, pa čak i u cijeloj Evropi, koje su poharale vinograde. Nakon toga uslijedio je ekonomski krah u Evropi, a potom i dva svjetska rata, pa se francuska vinska industrija oporavljala od štete desetljećima. U međuvremenu je došla i konkurencija koja je postala direktna prijetnja dragocjenim francuskim brandovima kao što su Champagne i Bordeaux.

2.2. Činjenice o francuskom vinu

Francuska je jedna od zemalja koje imaju dugu povijest stvaranja vina. Ne samo da je velika površina vinograda, obujam proizvodnje je velik, potrošnja je visoka, ali i kvaliteta cijelog proizvodnog je široko priznat na svijetu. Francusko vino se proizvodi u nekoliko regija u Francuskoj u količinama od 50 do 60 miliona hektolitara godišnje, što je oko 7-8 milijardi boca. Francuska ima najveću proizvodnju vina na svijetu (ispred Italije), a druga je po ukupnoj površini vinograda (nakon Španjolske). Izvoz francuskih vina čini 34.01 posto od ukupnog svjetskog tržišta vina.
Odavno je poznato da su francuzi najbolji majstori za vino. Vjekovima su francuzi poznati kao proizvodjaci visoko kvalitetnih vina savrsenog kvaliteta, okusa I ambalaze. Danas se pod vinogradima nalazi nekoliko miliona hektara Francuske.
Zahvaljujući površini vinove loze od oko 950 000 hektara i proizvodnji od 50 do 60 hektolitara (6,7 do 8 milijardi boca), Francuska je, uz Italiju, najveći proizvođač vina u svijetu.

Grafikon 3: Potrošnja vina po zemljama

Najveća svjetska izvoznica vina i žestokih pića u prošloj godini je prodala 20% manje svojih proizvoda. U izvozu 8,7% manje vina i 12% manje žestokih pića. Izvoz im je pao na nivo prije 10 godina. Najviše je stagniralo njihovo tradicionalno najbolje izvozno tržište G.B. Inače prošlogodišnji izvoz francuskih vina vrijedio je 5,5 milijardi €.

3. FRANCUSKE VINSKE REGIJE I VRSTE VINA

Champagne je u svijetu poznata po proizvodnji pjenušca postupkom koji je tu usavršen (méthode champenoise). Ta proizvodnja raste, pa je od 1960., kada je iznosila 49.265.173 boce, kroz idućih petnaest godina narasla za dva i pol puta.
Alsace je vinorodna zona s oko 10.000 ha vinograda (što površinom ne zaostaje za opisanom Champagne), i s oko 2% od ukupne Francuske proizvodnje vina. Ovdje se uzgajaju i proizvode gotovo isključivo bijele sorte grožđa od kojih 1/3 otpada na silvanac zeleni, a 1/5 na mirisni traminac. Uz najveća bijela vina (od spomenutih i drugih sorata, poput rizlinga rajnskog, pinota bijelog i sivog, plemenke koju ovdje zovu chasselas i muškata) proizvode se, ali znatno manje, tek oko 3% od ukupnih količina i crna vina, rose, pjenušava i slatka vina pretežito iz pinota crnog. Nalazi se u istočnoj Francuskoj na rijeci Rhine i graniči sa Njemačkom. Dobri poznavatelji vina tvrde da su Alzaška vina među najcjenjenijima. Crna vina (ružičastocrvene boje) proizvode se iz najmanje tri sorte (poulsarda, pinota crnog i trousseau-a), a bijela pretežito iz savagnin blanc (savanjina bijelog) i chardonnaya.
Bordeaux je velika regija na obali Atlantika, s dugom tradicijom izvoza vina u druge zemlje. Ovo je prvenstveno regija crvenih vina, čuvena po vinima Chateau Lafite-Rothschild, Chateau Latour, Chateau Mouton-Rothschild, Chateau Margaux i Chateau Haut-Brion iz pod-regije Medoc; Chateau Cheval Blanc i Chateau Ausone u mjestu St Emilion; te Petrus i Chateau Le Pin u Pomerolu. Ova su crvena vina uglavnom kupaža sorti Cabernet Sauvignon, Merlot i katkad Cabernet Franc. Bordeaux također proizvodi suha i slatka bijela vina, kao npr. poznato slatko vino iz apelacije Sauternes, Chateau d’Yquem.
Bourgogna je nadaleko, čuvena francuska vina i vinorodna pokrajina. Iako se po njoj sorta gamay i kod nas još ponegdje naziva borgonja, glavne sorte ove pokrajine su pinot crni i chardonnay. Jako do srednje alkoholna crna vina iz ove pokrajine (poput onog iz Chablisa, Côte d’Or ili Beaujolaisa) poznata su u cijelom svijetu. Od bijelih najviše se spominje Bourgogne aligoté.
Savoie je vinorodna pokrajina s godišnjom proizvodnjom od oko 200.000 hl, od čega gotovo 1/3 pod zaštitom (AOC). Kaže se da se ovdje proizvode pitka bijela vina, najviše iz plemenke-chasselas. Mnogo veća i, s obzirom na proizvodnju, zanimljivija je vinorodna pokrajina Côtes du Rhône, gdje se asortiman proizvodnje kreće od bijelih, ružičastih i crnih, do aperitivnih i desertnih vina, od kojih se posebno ističe Châteauneuf du Pape. Vodeće sorte u ovoj pokrajini su syrah i grenache crni iz kojih se proizvode dobro obojena, buketna i alkoholna crna vina koja se u znatnim količinama i izvoze.
Mnogo veća i, s obzirom na proizvodnju, zanimljivija je vinorodna pokrajina Côtes du Rhône, gdje se asortiman proizvodnje kreće od bijelih, ružičastih i crnih, do aperitivnih i desertnih vina, od kojih se posebno ističe Châteauneuf du Pape. Vodeće sorte u ovoj pokrajini su syrah i grenache crni iz kojih se proizvode dobro obojena, buketna i alkoholna crna vina koja se u znatnim količinama i izvoze.. Crna vina (ružičastocrvene boje) proizvode se iz najmanje tri sorte (poulsarda, pinota crnog i trousseau-a), a bijela pretežito iz savagnin blanc (savanjina bijelog) i chardonnaya.

Najbitnije vinske regije u Francuskoj su:
• Alsace - regija bijelih vina
• Bordeaux – regija crvenih vina (Chateau Lafite-Rothschild, Chateau Latour, Chateau Mouton-Rothschild, Chateau Margaux i Chateau Haut-Brion)
• Burgundy - je regija u kojoj su podjednako važna bijela i crvena vina

U Burgundyju se najviše koriste dvije sorte grožđa - Chardonnay za bijela vina i Pinot Noir za crvena. Bijela vina se još rade i od Aligoté sorte, te nekih drugih sorti povremeno.

• Champagne – domovina pjenušavih vina
• Jura - proizvode neki unikatni stilovi vina, npr. Vin Jaune i Vin de Paille
• Languedoc – Roussillon - Poznata je i po nazivu „vinsko jezero”, a njihova vina se uglavnom prodaju pod etiketom Vin de Pays d’Oc.
• Loire dolina - je uglavnom regija bijelih vina
• Gornja Loire - s vinima poput Sancerre AOC,
• Touraine - oblast sa bijelim vinima iz hladnije klime (suha, slatka i pjenušava), Anjou-Saumur oblast koja je slična Tourainu u smislu sorti, ali njihova vina kao što su suhi Savennières AOC i slatki Coteaux du Layon AOC su jača od onih kod susjeda, a od crvenih imaju Saumur AOC i Saumur-Champigny AOC, te oblast Pays Nantais koja je najbliža Atlantiku i radi vino Muscadet AOC od grožđa Melon de Bourgogne .
• Provence – najtoplija vinska regija u Francuskoj. Proizvode većinom rosé i crvena vina. Najvažnija njihova oblast je Bandol.
• Rhône – regija crvenih vina na jugositoku Francuske, uz rijeku Rhone.. U stalnoj su konkurenciji sa Bordeaux vinarima.
• U ostale regije spadaju i Savoy (većinom bijelo vino, blizu Švicarske) te Jugozapadna Francuska (Sud-Ouest, crvena vina nalik onima iz Bordeauxa, a imaju i suhih i slatkih bijelih vina), koja se dijeli na Bergerac i druge oblasti uzvodno uz rijeku Dordogne; oblast uzvodne Garonne; Gascony u kojoj se također proizvode Armagnac, Madiran, Côtes de Gascogne, Côtes de Saint-Mont, Pacherenc du Vic-Bilh i Tursan; Bearn, s oblasti Jurançon; i oblast Basque zemlje, kao što je Irouléguy.

Fotografija 1: Vinogradi Francuske

U Francuskoj se proizvode svi uobičajeni stilovi vina: crveno, rosé, bijelo (suho, polu-suho, polu-slatko i slatko), te pjenušavo. U svim ovim stilovima, francuska vina se rade u spektru od jeftinih i jednostavnih verzija do nekih od najčuvenijih i najskupljih primjeraka na svijetu. U Francuskoj rade i tzv. ‘pojačana’ (fortified) vina, ali ona su uglavnom nepoznata izvan Francuske.

Svijetski poznate sorte (Cabernet Sauvignon, Chardonnay, Pinot Noir, Sauvignon Blanc and Syrah) potiču upravo iz Francuske.

3.1. Francuska bijela vina

Burgogne Chardonnu - vino čiste zlatne boje, profinjene arome bijelog voća koje u ustima stvara osjecaj svjezine. Servira se na temperaturi od 12° C kao aperitiv uz ribu, paštu i salatu.
Cremant de Bougogne - Blanc Brut - je vino koje se pravi od grožđa pino blan i game tako sto se grožđe ručno mrvi a zatim prikuplja u specijalne kutije. Proces filtriranja je završen kada se grožđe i sok razdvoje u dve bačve . Poslije punjenja flaša ostaje u horizontalnom položaju nekoliko godina kako bi vino "sazrelo" I postalo što bolje. Njezini mjehurići oslobadjaju ukus voćne arome. Služi se na temperaturi od 8-10 °C a najbolje ide uz poslastice sa ukusom vanilije ili pomorandže.
Bijela vina - Chardonnay Blanc J.Moreau - vino žute boje sa zlatnom notom mediteranskih vina, voćno, zrelog ukusa.
Chateau romer sauternes - Grand Crus Classe Deuxiemes Cru Chateau Romer je nekad pripadao grofu Beaurepaire-Louvagny. Od 1911. pripada obitelji Farges koja je uložila veliku brigu i pozornost u njegove vinograde.
Chateau Romer je klasificiran kao Deuxiemes Crus 1855 (2nd Growth). Apelacija: Sauternes. Površina vinograda 2 ha. Cuvee sorti: 90% semillon, 5% sauvignon, 5% muscadelle.
Prosječna dob loza 20/25 godina. Vinifikacija i zrenje: nakon prešanja, 24 sata u inoxu a nakon toga fermentacija u bačvama. Vino je odležavano u punoj količini u bačvama kroz 12 do 18 mjeseci (1/3 bačava se obnavlja svake godine). Zlatne boje s jantarnom nijansom. Suptilni bouquet kandiranih marelica i lješnjaka. Fino, elegantno, podatan, zaokružen, harmonično vino odražava velik karakter koji će se razvijati u nekoliko slijedećih godina. Poslužiti rashlađen na 8 °C uz npr. pačji foie gras, ribu, bijela mesa i deserte.
Sauvignon de Saint Bris - temperamentno,pikantno vino sa osvježavajućim kiselinama, aromom bujnog mirisa trava, raznih biljaka i zelenog voća.
Chatea ducal entre deux mers – Suhovino, punih aroma sauvignona, cvetnih mirisa. Idealno kao aperitiv, uz seafood, perad u sosu ili foie gras.
Sauternes aureus Yvon Mau - Sazrijeva u hrastovim bačvama. Dijamantne, zlatne boje.
Bouquet - otvorene, intenzivne boje kristaliziranog voća i lješnjaka. Zaokruženo, mnoštvo voćnih aroma, slatko. Širom svijeta cijenjeno DESERTNO VINO sa položaja Aureus de S. oplemenjeno doprinosom plemenite plijesni Botrytis cinerea. (Sauternes se smatra najfinijim desertnim vinom na svijetu). Cvjetnih aroma i lagane vanile. Poslužuje se uz jače plemenite sireve, foie gras ili deserte.
Chablis Blanc 2005 – Vino svijetle boje zlata, čisto,mirisno sa nježnim tonom grejpa, svježe, iskričavo, elegantno sa ukusom limuna.
Cavalier royal blanc - Isto tako, pouzdano bijelo vino za svaki dan.
Champagne – Champagne vina mogu biti i bijela i rosé. Vrlo malo se proizvode obična bijela vina u Champagneu (npr. AOC vino Coteaux Champenois), a neka mogu biti i crvena. Vina proizvedena izvan regije Champagne ne smiju se zvati šampanjci čak iako su proizvedena tom metodom, na etiketi se označavaju kao tradicionalna ili klasična metoda.

Fotografija 2: Klasične šampanjske sorte: Chardonnay, Pinot Meunier, Pinot crni

Brut Imperial - Moet & Chandon - Predstavlja najsuši i najbolji cuvee kuće Moet & Chandon. Zlatno žute boje sa nijansama zelene, delikatne arome, izrazito vinske sa cvijetnim mirisom i aromom limete.

3.2. Francuska crna vina

Cremant de Bougogne - Rose Brut – vino je ružičaste boje, blistavoga sjaja, prijatne arome maline i vanilije, delikatne pjenušavosti, i skladnosti sastava grožđa koje mu daje snagu, strukturu i punoću ukusa. Odlično je kao aperitiv, obavezno se služi hladno a najbolje prija uz plodove mora.

Mercura - je crno vino, napravljeno od grožđa pino noar. Čuva se u velikim hrastovim bačvama od 10 - 14 mjeseci, ali može stajati od 6-8 godina. Ima ukus svježeg grožđa i vanilije a odlično ide uz dobru tradicionalnu kuhinju. Služi se na temperaturi 16-18° C.

Syrah - Castel - Vino briljantne jako roza boje, aroma banane, crvenog i crnog voća.

Medoc - Chateau Tartuguiere - Vino boje cigle, bogat buke kupine sa primjesom zelenog papra, izbalansirano, zaokruženo, karakterističnog sastava, sa finim završetkom.

Yvon mau premius bordeaux rouge - Suho. Vinificirano u tradiciji velikih bord. vina, sazrijevano u barriqueu 6 mj. Dobar potencijal za sazrijevanje. Koristi se uz crvena mesa, jača jela i širok izbor sireva.

Cavalier royal rouge - Suho. Vin de Table Francais. Pouzdano crveno svakodnevno vino vrlo prihvatljive cijene.

Rose vina - Cotes de Provence. Vino rubin crvene boje, osvježavajućeg mirisa ribizle, komplesnog cvijetnog buketa.

Yvecourt Bordeaux rouge - Suho vino. Lijepo izbalansirano ljupke rubinske boje, voćnih i cvjetnih aroma sa tonovima začinskog, elegantnog, dobrog tijela. Koristi se najčešće, uz crvena mesa, jača jela i uz sireve. Merlot, CS, C Franc 2001. berba nagrađena je Medaille d'Argent Concours des Grands vins de Macon.

ZAKLJUČAK

Francuska je jedna od najvećih zemalja proizvođača vina u svijetu, poznata po odličnoj kvaliteti vina. Na površini od oko 914.000 ha vinograda, Francuska proizvede godišnje oko 55.000.000 hl vina, pa na svjetskoj rang ljestvici zauzima treće mjesto po površini pod lozom, a najčešće drugo po proizvodnji vina. Današnja francuska vina variraju od vrhunskih skupih vina, pa do pristupačnih koja se većinom mogu nabaviti jedino u Francuskoj. Dva najvažnija obilježja vrhunskih francuskih vina su „terroir” koji podrazumijeva vezu stila vina sa specifičnim lokacijama vinograda i proizvodnjom, te „Appellation d’Origine Contrôlée” (AOC) sistem.
Francuska obiluje vinskim regijama, a najpoznatije su: Champagne, Alsace, Bordeaux, Bourgogna, Savoie, Côtes du Rhône.
U Francuskoj se proizvode svi uobičajeni stilovi vina: crveno, rosé, bijelo (suho, polu-suho, polu-slatko i slatko), te pjenušavo. U svim ovim stilovima, francuska vina se rade u spektru od jeftinih i jednostavnih verzija do nekih od najčuvenijih i najskupljih primjeraka na svijetu. U Francuskoj rade i tzv. ‘pojačana’ (fortified) vina, ali ona su uglavnom nepoznata izvan Francuske. Svjetski poznate sorte (Cabernet Sauvignon, Chardonnay, Pinot Noir, Sauvignon Blanc and Syrah) potiču upravo iz Francuske.

LITERATURA

1) KNJIGE

1. Benašić, Z.: “Kako je vino osvojilo svijet”; Cerna – Pauk; Đakovo, 2007.

2) WEB STRANICE

2. http://gusto.ba/2009/10/28/francusko-vino/ ; 10.04.2010.
3. http://hcpm.agr.hr/docs/wrldtrvina.pdf; 10.04.2010.
4. http://vinopedia.hr/wiki/index.php?title=Francuska; 10.04.2010.
5. http://www.labin.info/1,6961,proizvodnja-vina-podaci-za-usporedbu-.aspx; 10.04.2010.
6. http://www.pomalo23.bloger.hr/.../francuska-vina-najbolja/510406.aspx; 10.04.2010.
7. http://www.premiumwines.cn/en/culture/index.aspx; 10.04.2010.
8. http://www.vivatipartneri.hr/asortiman.php?kateg=1&sub=22; 10.04.2010.

3) OSTALO

9. Herjavec, S.: “Predikatna, pjenušava i specijana vina”; Skripta; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Zagreb, 2008.

PROCITAJ / PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:

ASTRONOMIJA | BANKARSTVO I MONETARNA EKONOMIJA | BIOLOGIJA | EKONOMIJA | ELEKTRONIKA | ELEKTRONSKO POSLOVANJE | EKOLOGIJA - EKOLOŠKI MENADŽMENT | FILOZOFIJA | FINANSIJE |  FINANSIJSKA TRŽIŠTA I BERZANSKI    MENADŽMENT | FINANSIJSKI MENADŽMENT | FISKALNA EKONOMIJA | FIZIKA | GEOGRAFIJA | INFORMACIONI SISTEMI | INFORMATIKA | INTERNET - WEB | ISTORIJA | JAVNE FINANSIJE | KOMUNIKOLOGIJA - KOMUNIKACIJE | KRIMINOLOGIJA | KNJIŽEVNOST I JEZIK | LOGISTIKA | LOGOPEDIJA | LJUDSKI RESURSI | MAKROEKONOMIJA | MARKETING | MATEMATIKA | MEDICINA | MEDJUNARODNA EKONOMIJA | MENADŽMENT | MIKROEKONOMIJA | MULTIMEDIJA | ODNOSI SA JAVNOŠCU |  OPERATIVNI I STRATEGIJSKI    MENADŽMENT | OSNOVI MENADŽMENTA | OSNOVI EKONOMIJE | OSIGURANJE | PARAPSIHOLOGIJA | PEDAGOGIJA | POLITICKE NAUKE | POLJOPRIVREDA | POSLOVNA EKONOMIJA | POSLOVNA ETIKA | PRAVO | PRAVO EVROPSKE UNIJE | PREDUZETNIŠTVO | PRIVREDNI SISTEMI | PROIZVODNI I USLUŽNI MENADŽMENT | PROGRAMIRANJE | PSIHOLOGIJA | PSIHIJATRIJA / PSIHOPATOLOGIJA | RACUNOVODSTVO | RELIGIJA | SOCIOLOGIJA |  SPOLJNOTRGOVINSKO I DEVIZNO POSLOVANJE | SPORT - MENADŽMENT U SPORTU | STATISTIKA | TEHNOLOŠKI SISTEMI | TURIZMOLOGIJA | UPRAVLJANJE KVALITETOM | UPRAVLJANJE PROMENAMA | VETERINA | ŽURNALISTIKA - NOVINARSTVO

  preuzmi seminarski rad u wordu » » »

Besplatni Seminarski Radovi