SVETSKA BANKA

2. ŠTO JE SVETSKA BANKA?

Živimo u svijetu koji je toliko bogat gdje godišnji prihod prelazi preko 31 bilijun americkih dolara. U ovakvom svijetu jedan prosjecni zaposlenik zaraduje više od 40000 USD godišnje te u istom svijetu živi takoder 2,8 milijardi ljudi koji zaraduju manje od 700 USD godišnje. Od toga njih opet 1,2 milijardi živi manje od 1USD dnevno. Posljedica je da u zemljama koje se razvijaju svaki dan umire oko 33000 djece. U ovim zemljama svake minute umire jedna žena koja donosi dijete na svijet. Više od 100 mil. djece, u vecem broju djevojcice, ne mogu ici u školu zbog toga jer su siromašni. Ovakvu mjeru bijede odnosno siromaštva smanjiti, gdje se istovremeno u sljedecih 50 godina ocekuje rast stanovništva zemlje za otprilike 3 milijarde predstavlja veliki izazov.
Grupacija svjetske banke (The World Bank Group) sa svojim radom i resursima bogatih zemalja pokušava utjecati na rast siromaštva u zemljama. Kao jedna od najvecih svjetskih institucija koje nude pomoc, Svjetska banka pomaže zemljama koje su u razvoju pri njihovom razvoju u školstvu, zdravstvu, opskrbi vodom i strujom kao i u borbi protiv bolesti i zaštiti okoliša. Svjetska banka nije u doslovnom smislu ''banka'' vec posebna organizacija Ujedinjenih naroda kojoj pripadaju 184 zemlje clanice. Spomenute zemlje su odgovorne za financiranje te svjetske institucije kao i za nacin na koji se njena sredstva koriste. Svjetska banka predstavlja grupu banaka koje su se razvile iz Medjunarodne banke za obnovu i razvoj (International Bank for Reconstruction and Development – IBRD), a zbog svojeg obujma poslovanja vec je u samom pocetku nazvana Svjetska banka .Pored medjunarodne banke za obnovu i razvoj u Svjetsku banku spadaju još i Medjunarodno udruženje za razvoj (International Development Association – IDA), Medjunarodna financijska korporacija (International Finance Corporation –IFC), Agencija za multilateralno garantiranje investicija (Multilateral Investment Guarantee Agency – MIGA) te Medjunarodni centar za rješavanje pravnih sporova pri investiranju (The International Centre for Settlement of Investment Disputes – ICSID) .
U zadnjih nekoliko godina Svjetska banka je uložila znatna sredstva u podrucja njenog djelovanja koja bi trebala imati globalni utjecaj. Jedno od tih podrucja je opraštanje dugova najsiromašnijim zemljama koje ce zbog tog oprosta moci svoja sredstva uložiti u razvoj školstva, zdravstva, obnovu domacinstava kao i sam napredak siromašnih. Svjetska banka sa još 189 zemalja te brojnim organizacijama sudjeluje u borbi protiv siromaštva što možemo smatrati primjerom globalnog partnerstva. Jedna od najvažnijih potpora koja stoji vrlo visoko na dnevnom redu takve jedne institucije kao što je Svjetska banka je borba protiv virusa HIV. Iznosi koje ona izdvaja za programe u borbi protiv tog zasad smrtonosnog virusa krecu se oko 1,3 milijarde USD od cega polovica odlazi africkim državama južno od Sahare kojima ta sredstva jako dobro dodu.

2.1 Povijest Svetske banke

Svjetska banka osnovana je 1. srpnja 1944. god. u Bretton Woods-u na sjednici kojoj su prisustvovale 44 vlade zemalja. Sjedište joj je u Washingtonu. Pomagala je u obnovi Europe nakon II. Svjetskog rata. Prvi zajam koji je odobrila u visini od 250 mil. USD bio je namijenjen za obnovu Francuske. I taj aspekt pomoci pri obnovi je važno težište u radu i djelovanju Svjetske banke. Danas Svjetska banka više obraca pozornost na smanjivanje siromaštva u svijetu. Prije je Svjetska banka imala stožer u kojem su bili tehnicki strucnjaci kao i strucnjaci zaduženi za financijsku analizu te su iskljucivo radili u Washingtonu. Danas raspolaže jednim znatno vecim stožerom koji ima strucnjake iz ekonomije, vanjske politike, strucnjake za pojedina podrucja te strucnjake za socijalna pitanja, 40 % tih strucnjaka danas radi u uredima smještenim u državama s kojima ta svjetska institucija ima odnose.
Svjetska banka je danas puno veca i kompleksnija. Razvila je se u grupu organizacija koju cine vec navedena Medjunarodna banka za obnovu i razvoj ( IBRD), Medjunarodno udruženje za razvoj (IDA), Medjunarodna financijska korporacija (IFC), Agencija za multilateralno garantiranje investicija (MIGA) te Medjunarodni centar za rješavanje pravnih sporova pri investiranju (ICSID).
U 80-im godinama djelovala je u razlicitim smjerovima; pocetkom tih godina bila je suocena sa makroekonomskim problemima i pitanjima koja su se ticala reprogramiranja dugova, poslije su na prvo mjesto dolazile socijalne i teme vezane za zaštitu okoliša. Tijekom suocavanja sa svim tim problemima neki su im prebacivali kako rade suprotno svojim nacelima u projektima koji su privlacili više pozornosti. Kako bi se suocili sa dvojbama oko kvalitete djelovanja Svjetske banke, javnosti je prezentirano izvješce o radu. Nedugo poslije toga pocela je reforma koja je podrazumijevala reviziju u kojoj se trebalo ustanoviti dali su prigovori upuceni Svjetskoj banci osnovani. Prigovori su bili sve veci i dosegli su vrhunac 1994. na godišnjem zasjedanju u Madridu.
Nakon toga su Svjetska banka i njene organizacije ucinili znatan korak prema naprijed. Svaka organizacija, sama za sebe je radila na tome kako bi bila efikasnija i djelotvornija. Samim time je došlo do pomaka te se moglo vidjeti kako su promjene dobro došle, a i neki su priznali kako su zadovoljni ucinjenim. Više nego ikad prije, Svjetska banka je dobila na znacenju na svjetskoj politickoj sceni. Zajedno sa partnerima uspješno je se angažirala u razlicitim kompleksnim situacijama poput potpore u Bosni i Hercegovini nakon rata, pomoci Istocnoj Aziji nakon financijske krize, obnovi Srednje Amerike nakon jakih vjetrova i oluja, pomoci Turskoj nakon velikih potresa, obnovi Kosova itd.

2.2 Strateški smjer

Bez obzira na beskrajni napredak koji je ucinjen proteklih 20 godina u smanjivanju siromaštva još uvijek živi 1,2 milijardi ljudi koji imaju dnevni prihod manji od 1USD kao i 2,8 milijardi ciji je prihod manji od 2USD. U svakom slucaju je broj siromašnih u tom razdoblju smanjen za 200 mil. ljudi.
U sljedecih 50 godina, predvida se da ce svjetsko stanovništvo porasti sa 6 na 9 milijardi ljudi od cega ce skoro 95% tog rasta pripasti zemljama u razvoju.
Milenijski razvojni ciljevi oko kojih su se 2002. 189 zemlje Ujedinjenih naroda dogovorili zrcalo su jedne jedinstvene sloge oko toga što je potrebno napraviti kako bi se smanjilo siromaštvo. Ti ciljevi predstavljaju odredene zadace na kojima ce raditi i oni koji nude novac odnosno pomoc kao i oni koji tu pomoc primaju.

Neki od ciljeva su :
- Istrebljivanje ekstremnog siromaštva i gladi
- Osnovna škola za sve
- Jednakopravnost i prava žena
- Reduciranje djece koja umiru
- Poboljšanje zdravlja majki
- Borba protiv virusa HIV-a, Malarije i ostalih bolesti
- Ustrajnost u zaštiti okoliša
- Razvoj globalnog partnerstva za razvoj

Zadnji cilj izmedu ostalog definira uloge onih koji novac daju i onih koji ga primaju.
Da bi se spomenuti ciljevi ispunili potreban je golemi trud i briga od strane razvijenih zemalja oko gospodarske politike, ucinkovitog i nekorumpiranog menadžmenta javnog sektora što bi pridonosi ulaganju dodatnog kapitala.
Pitanje koje se postavlja je, koju ulogu tu ima Svjetska banka? Ona podupire kako industrijske tako i zemlje u razvoju na podrucju davanja zajmova, garancija, analiza i savjeta, opraštanje dugova, povecanje kapaciteta kao i pravnom zastupanju. Strategija Svjetske banke za smanjenje siromaštva se bazira na izradi povoljne klime za investiranje te investiranje u siromašne.
Pocetkom 2003. vodstvo Banke je odredilo 7 težišnih podrucja: Obrazovanje za sve, HIV/AIDS, zdravlje majke i djeteta, opskrba vodom te njen odvod, klima za investiranje i financije, trgovina i ustrajnost u zaštiti okoliša. Ta podrucja, u svim regijama, za koja Banka izdvoji financijska sredstva su ona u kojim ce Banka težiti kako bi u najkracem roku poboljšala projekte. Kada je 1944. Medjunarodna banka za obnovu i razvoj osnovana, «Razvoj» nije bila zadaca koja je bila na prvom mjestu. Tada je glavni cilj Svjetske banke bio obnova Europe nakon II. Svjetskog rata. Nakon tog rata glavno nacelo je bilo da bogate zemlje rade zajedno na tome kako bi poboljšale životni standard u siromašnim.

2.3 Poslovna djelatnost

Svjetska banka je jedna od mnogih institucija koje nude pomoc i financijska sredstva zemljama u razvoju, njihovo financiranje cini 7 % ukupnog kapitala. Ostatak od 93 % cini veliki broj izvora od kojih investicije u privatni sektor kao i sredstva te zajmovi cini veci dio «kolaca».Zadnjih 20-ak god. je pri tome državni udio smanjen dok je istovremeno privatni porastao. Svjetska banka na razlicite nacine financira projekte cija svrha je smanjenje siromaštva i postizanje Milenijskih ciljeva. Tako Medjunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD) odobrava zajmove, a Medjunarodno udruženje za razvoj (IDA) kredite i doprinose. Nacin financiranja koji je dostupan nekoj zemlji u razvoju ovisi prvenstveno stupnju potrebe za financijskim sredstvima.
Medjunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD) ciji je kreditni rejting ocijenjen najvecom mogucom ocjenom AAA financira se davanjem zajmova.
U poslovnoj godini 2002. takvim je nacinom na financijskom tržištu ubrala 23 milijarde US dolara. Drukcija od ostalih financijskih institucija ne teži iskljucivo maksimalizaciji dobitka vec koristi svoj izvrsni rejting kako bi niske kamate koje placa prenijela na zemlje u razvoju koje se korite njenim zajmom. U tu grupu spadaju opcenito zemlje sa srednjim prihodom. Dva su osnovna nacina davanja zajmova koje odobrava Svjetska banka. Jedan nacin su investicijski zajmovi za robu, radove i usluge koji služe za potporu projektima namijenjenih za razvoj u velikom broju sektora, a drugi prilagodavajuci zajmovi, brzo dostupni za politicke i institucijske reforme. Cim jedan zajmoprimac predstavi projekt, Banka provjerava njegovu valjanost i provedljivost Tijekom pregovaranja o zajmu, zajmodavac i zajmoprimac se dogovaraju o zajednickom cilju, pojedinim komponentama zajma, rezultatima koji se žele postici, planu realizacije i vremenu u kojem ce zajam biti isplacen. Cim Banka odobri zajam i stavi ga u funkciju, zajmoprimac pocinje sa projektom onako kako je dogovorio sa Bankom. Tijekom realizacije zajma, Banka prati kako se sve to odvija. Svjetska banka je uglavnom poznata kao financijer, ali ona se takoder bavi i uslugama analize te savjetodavnom funkcijom cija svrha je dugotrajno poboljšanje na politickoj razini. U svakoj zemlji djelatnici Banke provode gospodarstvene analize što cini osnovicu za jedan veliki dio programa u tim zemljama.

Neke od analiza koje su dostupne :

- procjena siromaštva
- analize javnih troškova
- izvješca socijalne i politicke strukture
- izvješca sektora

Povecanje kapaciteta unutar zemlje kako bi se podržali programi za smanjenje siromaštva
jedna je manje poznata zadaca Svjetske banke. Savjetodavna funkcija Banke stavlja na raspolaganje informacije i znanje bilo za socijalni razvoj, pitanja koja se ticu zdravstva, prehrane, stanovništva, financijskog sektora te zakonodavstva.

2.4 Ocjena djelovanja

Da bi financijska pomoc imala smisla mora imati dugotrajnu korist koja je mjerljiva. Davaoci novaca žele dokaz da sredstva koja su stavili na raspolaganje i djeluju dok primaoci žele vidjeti osjetno poboljšanje životnog standarda.
U 2002. Svjetska banka provela je istraživanje djelotvornosti pomoci u razvoju zadnjih 50 godina. U zakljucnom izvješcu moglo se vidjeti da su u tom vremenskom razdoblju postignuti zamjetni rezultati ;

- Proteklih 40 godina povecala je se životna granica za 20 godina u zemljama u razvoju
- Proteklih 30 godina u istim je se zemljama nepismenost odraslih skoro prepolovila, sa 47% pala je na 25%
- Proteklih 20 godina broj ljudi koji žive u ekstremnom siromaštvu, tu se misli na one koji žive sa manje od 1$ dnevno, pao je za oko 200 milijuna

Tek nakon 1990. raste narodno gospodarstvo u zemljama u razvoju prosjecno za 1,9 % per kapita s usporedbom od 1,6 % u zemljama koje pripadaju organizacijama za gospodarsku suradnju i razvoj. To je uglavnom posljedica bolje politike, vece orijentacije na tržišta što je dovelo do bolje okoline za rast privatnog sektora.
Djelovanje Svjetske banke u podrucju zdravstva i obrazovanja pokazuje uspjeh. S pomoci od 30 milijardi americkih dolara za projekte obrazovanja,
Svjetska banka je jedna od najvecih davaoca sredstava na tom podrucju. Projekti su postigli zamjetne rezultate te su tako bili primjenjivani i na podrucjima koji su izvan izvornih projekata.

2.5 Odredjivanje cilja

Neki od slogana Svjetske banke :
- Sanjamo o svijetu koji je osloboden siromaštva
- Pomoci ljudima te pomoci u zaštiti okoliša kroz resurse, prijenos znanja, izgradnju kapaciteta a i kroz partnerstva u javnom i privatnom sektoru
- Biti prvorazredna institucija koja ce privuci djelatnike s izvanrednim mogucnostima koji znaju slušati i uciti

Nacela Svjetske banke su orijentiranje na korisnika, zajednicki rad s partnerima, odgovornost za visoke ciljeve, angažman.

2.6 Organizacija Svetske banke

Svjetska banka se sastoji od 5 medusobno povezanih institucija koje su sve u posjedu zemalja clanica i na kraju krajeva koje odlucuju. Kako ce biti u nastavku objašnjeno, svaka od institucija ima tocno odredenu ulogu u realizaciji ciljeva, borba protiv siromaštva i poboljšanje životnog standarda u zemljama u razvoju. Pojam ''Grupacija svjetske banke'' objedinjuje svih pet institucija dok se pojmom ''Svjetska banka'' misli na dvije od pet institucija – IBRD i IDA .

Medjunarodna banka za obnovu i razvoj – IBRD
- osnovana je 1945g.
- 184 zemlje clanice
Cilj Medjunarodne banke za obnovu i razvoj je smanjene siromaštva u zemljama sa srednjim prihodom te u siromašnim zemljama koje su kreditno sposobne i to kroz unapredjivanje davanjem zajmova, garancija, usluge analize i savjetovanjem.
IBRD-u nije cilj maksimalizacija neto dobitka. Taj dobitak služi za financiranje razvojnih aktivnosti i jamci financijsku snagu kojom se na tržištu kapitala pribavljaju povoljni krediti kako bi se mogli proslijediti dužnicima po povoljnim uvjetima.
Unutar IBRD-a, cije su zemlje clanice ujedno i vlasnici, pravo glasa odredeno je ulogom zemlje clanice koji se bazira na jacini gospodarstva jedne zemlje.

Neke od clanica :
- Srbija i Crna Gora, 25. veljace 1993.
- SAD, 27. veljace 1945.
- Švicarska, 29 svibanj 1992.
- Švedska, 31. kolovoz 1951.
- Japan, 13. kolovoz 1952.
- Italija, 27 ožujak 1974.
- Njemacka, 14. kolovoz 1952.
- Francuska, 27. prosinac 1945.
- Egipat, 27. prosinac 1945.
- Bosna i Hercegovina, 25. veljace 1993.
- Belgija, 27. prosinac 1945.
- Australija, 5 kolovoz 1947.
- Austrija, 27. kolovoz 1948.

Republika Hrvatska postala je clanicom Medjunarodne banke za obnovu i razvoj 25. veljace 1993 godine.

Medjunarodno udruženje za razvoj – IDA
- osnovana 1960. god.
- 162 zemlje clanice

Prinosi IDA-e stavljaju Svjetsku banku u položaj da godišnje 6 do 7 milijardi americkih dolara izdvaja za beskamatne kredite namijenjene najsiromašnijim zemljama u kojima žive 2,5 milijuna ljudi. Ta potpora je jako važna kako te zemlje mogu teško ili nikako privuci kapital na tržištu po uobicajenim tržišnim uvjetima. U vecem broju tih zemalja godišnji prihod je manji od 500 US dolara i mnogi ljudi moraju živjeti i od daleko manjeg prihoda. IDA pomaže na razlicitim podrucjima, u obrazovanju, zdravstvu, vodoopskrbi, podržava investicije za povecanje produktivnosti i u stvaranju novih radnih mjesta.
Neke od clanica :
Afganistan, Albanija, Argentina, BiH, Brazil, Kambodža, Kolumbija, Egipat..

Medjunarodna financijska korporacija – IFC
- osnovana 1956. god.
- 175 zemalja clanica

IFC ima zadacu potpomagati gospodarski razvoj u privatnom sektoru. U suradnji s poslovnim partnerima investira u privatna poduzeca u zemljama u razvoju i odobrava svojim dužnicima, misli se na poduzeca kojima je odobrila zajmove, dugorocne zajmove, garancije, usluge kriznog menadžmenta i savjetovanja. Medjunarodna financijska korporacija investira u projekte u sektorima u kojima ima jako malo privatnog kapitala.
Hrvatska je postala clanicom 25. veljace 1993 godine.

Agencija za multilateralno garantiranje investicija – MIGA
- osnovana 1988. god.
- 157 zemalja clanica

MIGA potpomaže medjunarodne investicije u zemljama u razvoju i daje garancije u slucaju gubitaka koji bi bili posljedica razlicitih rizika unutar zemlje u kojoj se investira.
Agencija za multilateralno garantiranje pruža tehnicku podršku kako bi pomogla zemljama proširiti informacije i mogucnosti investiranja.
Republika Hrvatska postala je clanicom 19. ožujka 1993 godine.

Medjunarodni centar za rješavanje pravnih sporova pri investiranju – ICSID
- osnovan 1966. godine
- 134 zemlje clanice

Dosad je zabilježeno 103 slucaja u kojima je reagirao ICSID. Medjunarodni centar za rješavanje pravnih sporova pri investiranju potpomaže investicije u kojima na medjunarodnoj razini pruža mogucnost izmirenja i poravnanja u slucaju izbijanja sporova pri investiranju. Na takav nacin pridonosi stvaranju povjerenja izmedu države i medjunarodnog investitora. Hrvatska je postala clanicom 22. listopada 1998 godine. **

2.7 Opce informacije o clanstvu

Jedna zemlja može postati clanicom Medjunarodne banke za obnovu i razvoj – IBRD samo onda ako je i clanica Medjunarodnog monetarnog fonda – MMF-a. Tako je clanstvo u IBRDU-u preduvjet za clanstvo u Medjunarodnoj financijskoj korporaciji – IFC, Medjunarodnom udruženju za razvoj – IDA i Agenciji za multilateralno garantiranje investicija. Dobro je znati da se za pristup fondu i grupi Svjetske banke svi potrebni koraci više ili manje mogu obaviti istovremeno.

2.8 Izvršni odbor

Izvršni odbor je zadužen za odvijanje sveopce poslovne djelatnosti Svjetske banke. Clanove odbora kojih je 5 biraju 5 zemalja koje imaju najviše glasova, te zemlje su SAD, Japan, Njemacka, Francuska i Velika Britanije. Ostale clanove izvršnog odbora biraju druge zemlje clanice Svjetske bake. Izbor za clanove izvršnog odbora odvija se redovno svake dvije godine u pravilu u okviru godišnjeg zasjedanja Svjetske banke.**

2.9 Guvernersko vijece

Zemlje clanice Svjetske banke zastupane su od strane guvernerskog vijeca. Prema odredbama ugovora sa Svjetskom bankom svaka clanica imenuje jednog guvernera i njegovog zamjenika. Mandat guvernera i njegova zamjenika traje 5 godina i obojica mogu biti ponovo izabrana. To je najviše tijelo koje donosi smjernice politike i usvaja glavne poslovne odluke, sastaje je jednom godišnje na zajednickoj Skupštini s MMF-om, svaka clanica ima 250 glasova plus glas za svaku dionicu koju posjeduje.

2.10 Predsjednik grupe Svjetske banke

Iako SAD tradicionalno ima pravo birati šefa, sada mnogi traže da se to promjeni. Americki predsjednik George Bush imenovao je Paula Wolfowitza, jednog od najkonzervativnijih politicara iz svoje administracije, za direktora Svjetske banke. Imenovanje zamjenika ministra obrane na ovo mjesto iznenadila je i šokirala mnoge, izazvala je nevjericu u Europi te negodovanje u oporbenom demokratskom taboru u Washingtonu.
Bush je odmah nakon objave pokušao suzbiti reakcije pa je nazivao svjetske lidere pokušavajuci lobirati za podršku Wolfowitzu. Na konferenciji za novinare Bush je kazao kako je Wolfwitz vrlo posvecen problemu razvoju, da je suosjecajan i pristojan covjek koji ce u Svjetskoj banci obaviti veliki posao. Kako SAD imaju nepisano pravilo i tradiciju da izaberu šefa Svjetske banke, sada mnogi napominju da bi se ova praksa trebala prekinuti te da bi celnog covjeka Svjetske banke trebalo birati u procesu koji bi bio otvoren i transparentan. Paul Wolfwitz je na dužnost predsjednika grupe Svjetske banke stupio 1 lipnja 2005 godine .

2.11 Stvari koje možda niste znali o Svjetskoj banci

Neke stvari koje možda niste znali o Svetskoj banci :

1. Svjetska banka je daleko najveci davalac sredstava na podrucju obrazovanja.
Kada je 1963 godine Svjetska banka pocela izdvajati sredstva za financiranje obrazovanja, iznos koji je odobrila za kredite i zajmove popeo je se iznad 31 milijardu americkih dolara. Trenutno financira 158 razlicitih projekta na podrucju obrazovanja u 83 zemlje. U suradnji sa vladama zemalja, Ujedinjenim narodima, nevladinim organizacijama i ostalim partnerima pomaže zemljama u razvoju kako bi ostvarili cilj «Obrazovanje za sve». Tako se do 2015. treba utvrditi da sva djeca – prije svega djevojcice i zapuštena djeca, posjecuju osnovnu školu kako bi bili u poziciji da imaju osnovno obrazovanje.

2. Svjetska banka je daleko najveci davalac sredstava u borbi protiv HIV/AIDS.
Dnevno se 14000 ljudi inficira virusom HIV-a od toga je polovica u dobi izmedu 15 i 24 godine. Kao co-sponzor UNAIDS-a – koordinira borbu protiv virusa, Svjetska banka je na raspolaganje stavila više od1,7 milijardi americkih dolara za borbu protiv širenja tog smrtonosnog virusa.

3. Svjetska banka je daleko najveci davalac sredstava za programe u zdravstvu.
Od 11 milijuna djece koji godišnje umiru u nerazvijenim zemljama od toga 70% njih umire od zaraznih bolesti i nepravilne ishrane. Svjetska banka u prosjeku godišnje troši 1 milijardu US dolara na kredite i zajmove namijenjene projektima u zdravstva i prehrani.

4. Svjetska banka se izrazito zalaže za opraštanje dugova

5. Svjetska banka je najveci davalac sredstava za mnoštvo razlicitih vrsta biljaka, životinja…

6. Svjetska banka suraduje više nego ikad sa partnerima

7. Svjetska banka preuzima vodecu ulogu u borbi protiv korupcije

8. Civilno društvo ima dosta važnu ulogu i radu Svjetske banke

9. Svjetska banka pomaže zemljama nakon konflikata

10. Svjetska banka pruža mogucnost siromašnim da budu saslušani

3. MEDJUNARODNI MONETARNI FOND

Mnogi ljudi koji Medjunarodni monetarni fond – MMF miješaju sa Svjetskom bankom ili nekom drugom institucijom koja nudi pomoc, imaju dojam da je zadatak MMF-a subvencija gospodarskog razvoja u siromašnim zemljama. Drugi ga smatraju centralnom bankom koja je ovlaštena da kontrolira stvaranje novca. Opet, neki ga smatraju mocnom politickom institucijom koja na neki nacin svoje clanice prisiljava da prate gospodarski tok štednje.
U stvarnosti MMF nije ništa od toga, niti je razvojna banka, niti je centralna banka, niti je institucija koja može i želi nekoga prisiliti na nešto. Medjunarodni monetarni fond je viša institucija usmjerena na suradnju u kojoj su 184 zemlje clanice slobodno pristupile, prepoznajuci prednosti koje ona donosi. Medjunarodni monetarni fond posuduje novac svojim clanicama koje imaju problema sa podmirivanjem financijskih obveza. MMF nema pravo utjecati na gospodarsku politiku svojih clanica, npr. nije ovlašten prisiljavati jednu zemlju da troši više novaca na obrazovanje i zdravstvo i manje za kupnju vojnih letjelica ili za gradnju predsjednickih dvora.
MMF može zato i to cini cesto prisiliti zemlju da sredstva u vojne, zdravstvene ili neke druge svrhe optimalno troše. Nažalost, clanice taj dobronamjerni savjet mogu ignorirati i to cine cesto. U takvom slucaju MMF može kroz razumne argumente pokušati uvjeriti clanicu kako im savjet može donijeti unutarnje i vanjskopoliticke prednosti. Razmjena valuta predstavlja centralnu tocku ili element u financijskim odnosima izmedu zemalja i neophodni motor u medjunarodnoj trgovini. Svaka valuta, bio to dolar, franak, euro ili neka druga ima svoju vrijednost u odnosu na drugu valutu.
Medjunarodni monetarni fond osnovan je u srpnju 1944 godine u Bretton Woodsu u saveznoj americkoj državi New Hampshire. Sa djelovanjem je poceo 1946. god. u Washington D.C-u, tada je brojao 39 clanica. Danas MMF ima 184 zemlje clanice. Pristup MMF-u je svakoj zemlji otvoren koja vodi neovisnu vanjsku politiku i koja je spremna podnijeti obveze prema MMF-u.
Dobro je napomenuti kako svaka clanica MMF može dobrovoljno i kad želi napustiti. Indonezija, Kuba, Poljska i Cehoslovacka ( danas Ceška i Slovacka republika ) su to u prošlosti i ucinile, ali sve su zemlje osim Kube danas opet clanice MMF-a. Kod pristupa MMF-u svaka zemlja clanica placa neku odredenu svotu novaca tzv. kvotu. Kvote služe razlicitim svrhama. Prije svega, predstavljaju novcanu rezervu kojoj MMF može pristupiti kako bi odobrio kredite clanicama koje se nadu u financijskoj krizi. Drugo, svaka kvota odredena je u specijalnim pravima vucenja – SPV cime su joj odredena i glasacka prava .
Analizom gospodarske mogucnosti i stanja u nekoj državi, MMF odreduje kvote za spomenutu državu. Što je zemlja bogatija to je kvota veca. Kvote se provjeravaju svakih 5 godina i mogu se prema potrebama MMF-a i gospodarskom stanju zemlje povecati ili smanjiti. Godine 1946. tadašnje zemlje osnivacice su MMF-u uplatile 7,6 milijardi USD, do 1998. taj iznos je bio 193 milijarde USD. SAD koji ima najvece gospodarstvo sa svojih 18 % od ukupnih kvota (otprilike 35 mlrd. USD ) ima najvecu uplatu.
Zemlje osnivacice su 1944. došle do zakljucka da bi MMF najdjelotvornije funkcionirao kad bi pravo glasa clanice bilo direktno vezano sa iznosom koji je uplatila. Tko najviše u MMF uplati, prilikom donošenja politike MMF-a ima najvece pravo glasa. Na vrhu hijerarhije u organizaciji MMF-a je guvernerski odbor sa po jednim guvernerom i njegovim zamjenikom iz svake zemlje clanice. U pravilu ta pozicija pripada ministru financija ili guverneru centralne banke ( u nas je to HNB ) koji se zastupaju vladu. Vec spomenute kvote ili iznosi koje clanice placaju kod pristupa cine najveci izvor novca Medjunarodnog monetarnog fonda. Kako clanice 75% svojih kvota placaju u domacoj valuti, za mnoge od tih valuta nitko i ne pita izvan zemlje u kojoj ta valuta važi, tako se otprilike polovica u bilanci MMF-a ne može upotrijebiti. Buduci da postoje izuzeci, MMF odobrava kredite u otprilike 20 razlicitih valuta. Mnogi od potencijalnih dužnika najviše su zainteresirani za najvažnije valute; USD, japanski jen, euro, funta i francuski franak.

4. UTJECAJ I DJELOVANJE SVETSKE BANKE U HRVATSKOJ

Svjetska banka aktivno, putem razlicitih instrumenata, suraduje s državama prvog kruga pristupa EU na razvoju i provedbi strukturnih reformi, podupiruci njihov pristup Europskoj uniji. U cilju postizanja najvece ucinkovitosti i djelotvornosti njezinog programa u tim državama, Svjetska banka daje prioritet sustavnim rješenjima i usko koordinira svoj program s Europskom unijom.
Grupa Svjetske banke aktivno suraduje s Hrvatskom, cak više nakon što je Hrvatska pokazala svoju ambiciju da se pridruži Europskoj uniji. Svjetska banka je jedan od najvecih stranih partnera u Hrvatskoj, s vrijednošcu portfelja od približno 1,2 milijarde USD do 2003.
Banka usko suraduje sa svojom “sestrinskom” institucijom, Medjunarodnim monetarnim fondom (MMF). Dok Banka daje savjete svojim zemljama partnerima o strukturnim reformama i najviše suraduje s Ministarstvom financija kao svojim svakodnevnim partnerom, MMF se fokusira na razvoj reformskih programa za makroekonomsku stabilizaciju i najuže suraduje sa središnjom bankom kao glavnim partnerom. Banka i MMF usko suraduju na pomaganju Vladinih strukturnih reformi na podrucjima sa znacajnim makroekonomskim implikacijama.
U Hrvatskoj, gdje je Banka aktivna od 1993. (prvi zajam odobren 1994.), suradnja izmedu MMF-a i Banke razvijena je u nekoliko podrucja, ukljucujuci upravljanje javnim rashodima, reformu mirovina, sektora zdravstva i socijalne zaštite, kao i tržište rada. Te aktivnosti koje se uzajamno nadopunjuju takoder se usko koordiniraju s Europskom komisijom, koja uvažava sposobnost Banke da Hrvatskoj ponudi savjete o politici, strukturnim i institucionalnim reformama. Iako Hrvatska ima dobre izglede da postigne svoj glavni cilj – pristup Europskoj uniji (npr. visok dohodak po glavi stanovnika u usporedbi sa svojim istocnoeuropskim susjedima, kao i jak financijski sektor), postoji više ekonomskih izazova koje treba prebroditi prije nego što se taj cilj može ostvariti.
U Zagrebu, 19. sijecnja 2005 . – Vlada Republike Hrvatske i Svjetska banka su predstavile novu Strategiju pomoci Svjetske banke (CAS) za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2005. do 2008. godine.
Ovaj drugi CAS za Hrvatsku pripremljen je u bliskom partnerstvu s Vladom Republike Hrvatske, a njegov glavni cilj je potpomoci Vladinu strategiju rasta i reforme koja je sastavni dio procesa pridruživanja Europskoj uniji (EU).
CAS je okvirna strategija kojom Grupa Svjetska banke definira ciljeve i instrumente pomoci, kao i prioritetna podrucja suradnje sa zemljama partnerima, a temelji se na sveobuhvatnoj analizi programa sektorskih politika u državi.
CAS ukljucuje programe osnovnog, visokog i niskog scenarija uskladene s održivim, ubrzanim odnosno sporim scenarijem rasta. Planirani cetverogodišnji iznos zajmova za osnovni scenarij iznosi oko 1 milijardu USD, uz dodatnih 500 milijuna USD u visokom scenariju. Program zajmova niskog scenarija iznosi oko 300 milijuna USD. Razine zajmova u prošle tri godine bile su u prosjeku 155 milijuna USD godišnje. Novi CAS za Republiku Hrvatsku je zajednicki program Medjunarodne banke za obnovu i razvoj i Medjunarodne financijske korporacije (IFC) Grupe Svjetske banke .

5. ODNOSI MEDJUNARODNOG MONETARNOG FONDA S HRVATSKOM

Hrvatska je postala clanica MMF-a 14. prosinca 1992 godine. Kvota Hrvatske pri MMF-u u 2004. ostala je nepromijenjena ( 365,1 mil SDR ), kao i njezina glasacka prava (0,18% ukupnih glasackih prava). Interesi Hrvatske u MMF-u se i nadalje ostvaruju putem Konstitutivne skupine u cijem se sastavu pored Hrvatske nalazi još 11 zemalja, a na celu skupine je nizozemski predstavnik prof. dr. Jeroen Kremers koji obnaša dužnost izvršnog direktora. Valja spomenuti da glasacka snaga Skupine iznosi 4,85% cjelokupne glasacke snage u MMF-u, što je cini sedmom po snazi (od ukupno 24 skupine). Tijekom 2004. ostvareni su brojni kontakti sa strucnjacima MMF-a. Sredinom godine vodene su redovite konzultacije na osnovi clanka IV. Statuta MMF-a, a istodobno su se odvijali pregovori o novom stand-by aranžmanu. Odbor izvršnih direktora odobrio je novi stand-by aranžman u iznosu 97 milijuna SDR (142,5 mil. USD) u kolovozu 2004. godine. Predvideno trajanje aranžmana je 20 mjeseci, a dogovoren je kao mjera opreza s obzirom na dobru financijsku poziciju Hrvatske. Hrvatske vlasti na taj aranžman gledaju kao na koristan okvir za vodenje makroekonomske politike za razdoblje do 2006. godine. U tom smislu, aranžman bi trebao pomoci pri rješavanju glavnih makroekonomskih problema, a pogotovu pridonijeti stabilizaciji inozemnog duga ciji je vrlo dinamican rast u posljednjih godina ocijenjen kao faktor koji utjece na vanjsku ranjivost hrvatskoga gospodarstva. Istaknuvši stabilizaciju inozemnog duga, MMF je dodijelio fiskalnoj politici osnovnu ulogu u postizanju tog cilja. Na koncu treba reci da HNB, u skladu sa svojom ulogom fiskalnog agenta Republike Hrvatske i depozitara MMF-a, vodi depozitne racune MMF-a te uredno primjenjuje obveze koje proizlaze iz aranžmana koje je Rep. Hrvatska sklopila s MMF-om.

ZAKLJUCAK

Kljucna veza izmedu MMF-a i Svjetske banke jeste da se clanstvo u Svjetskoj banci uvjetuje clanstvom u MMF-u. Obje imaju isti tip rukovodece strukture, njihove su ekonomske politike komplementarne i medusobno povezane, kao što je to slucaj i s financijskom pomoci koju pružaju. Sredstva Svjetske banke daju se kako bi se u zemljama u razvoju smanjilo siromaštvo. Svjetska banka je odgovorna osigurati da zajmovi i krediti koje ona da, kao i sredstva zaklada kojima ona upravlja, budu namjenski upotrijebljena. Ta politika provodi se prema složenom nizu pravila i procedura kojima se osiguravaju visoki standardi integriteta, transparentnosti i odgovornosti u projektima koje podupire Svjetska banka..Što se tice njihovog utjecaja u Republici Hrvatskoj, možemo vidjeti da je jako velik.
Utjecaj MMF-ove politike i politike svih drugih institucija se poceo osjecati. Rasprodaju se golemi hrvatski bankarski potencijali cime se postavlja vrlo cvrst ekonomski temelj za daljnju kolonizaciju zemlje. Osobno smatram da je utjecaj i prevelik jer ti silni zajmovi koje nam Svjetska banka odobrava mogu ugroziti samostalnost Vlade u donošenju odluka. Ne rijetko možemo cuti da MMF zahtijeva od Vlade neke ustupke kako bi nam odobrio nove aranžmane te isto tako kako Vlada pristaje na te zahtjeve jer na neki nacin nema izbora zbog nedostataka koji se pojavljuju u njenom radu, a posljedica su rupe u proracunu koje bi se trebale sanirat, a odgovorni ne znaju kako pa onda potežu za vanjskim kapitalom. A svi znamo kako to baš i nije besplatno. I tako nastaje lancana reakcija zaduživanja zbog koje iz godine u godinu inozemni dug raste. Pitanje se postavlja gdje su tu granice i do koje mjere to može ici. Na to pitanje zasad nitko nije dao odgovor i mislim da bi odgovorni u Vladi trebali poceti razmišljati o tome.

LITERATURA

1. Marijan Cingula, Marina Klacmer; Financijske institucije i tržište kapitala, FOI Varaždin, Varaždin, 2003.
2. **http://siteresources.worldbank.org/EXTABOUTUS/Resources/WhatistheWorldBank_GE.pdf, 10.06.2005
3. **http://siteresources.worldbank.org/EXTABOUTUS/Resources/History_GE.pdf, 10.06.2005
4. **http://siteresources.worldbank.org/EXTABOUTUS/Resources/StrategicDirection_GE.pdf , 10.06.2005
5. **http://siteresources.worldbank.org/EXTABOUTUS/Resources/StrategicDirection_GE.pdf , 10.06.2005
6. **http://siteresources.worldbank.org/EXTABOUTUS/Resources/Operations_GE.pdf , 12.06.2005
7. **http://siteresources.worldbank.org/EXTABOUTUS/Resources/AssessingImpact_GE.pdf , 12.06.2005
8. **http://siteresources.worldbank.org/EXTABOUTUS/Resources/MissionStatement_GE.pdf , 13.06.2005
9. **http://siteresources.worldbank.org/EXTABOUTUS/Resources/Organization_GE.pdf , 14.06.2005
10. **http://siteresources.worldbank.org/EXTABOUTUS/Resources/IBRDMembers_GE.pdf , 3.11.2005
11. **http://siteresources.worldbank.org/EXTABOUTUS/Resources/IDAMembers_GE.pdf, 3.11.2005
12. **http://siteresources.worldbank.org/EXTABOUTUS/Resources/ExecutiveDirectors_GE.pdf , 18.06.2005
13. M. Šeric; Voda jastrebova na celu Svjetske banke, Vecernji list, 18.03.05, str. 15
14. **http://siteresources.worldbank.org/EXTABOUTUS/Resources/TenThingsFinal_GE.pdf , 26.06.2005
15. **http://www.imf.org/external/pubs/ft/exrp/what/ger/whatg.pdf , 27.10.2005
16.**http://www.worldbank.hr/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/ECAEXT/CROATIAEXTN/0,,contentMDK:20323365~menu

PROCITAJ / PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:

ASTRONOMIJA | BANKARSTVO I MONETARNA EKONOMIJA | BIOLOGIJA | EKONOMIJA | ELEKTRONIKA | ELEKTRONSKO POSLOVANJE | EKOLOGIJA - EKOLOŠKI MENADŽMENT | FILOZOFIJA | FINANSIJE |  FINANSIJSKA TRŽIŠTA I BERZANSKI    MENADŽMENT | FINANSIJSKI MENADŽMENT | FISKALNA EKONOMIJA | FIZIKA | GEOGRAFIJA | HEMIJA I INFORMACIONI SISTEMI | INFORMATIKA | INTERNET - WEB | ISTORIJA | JAVNE FINANSIJE | KOMUNIKOLOGIJA - KOMUNIKACIJE | KRIMINOLOGIJA | KNJIŽEVNOST I JEZIK | LOGISTIKA | LOGOPEDIJA | LJUDSKI RESURSI | MAKROEKONOMIJA | MARKETING | MATEMATIKA | MEDICINA | MEDJUNARODNA EKONOMIJA | MENADŽMENT | MIKROEKONOMIJA | MULTIMEDIJA | ODNOSI SA JAVNOŠCU |  OPERATIVNI I STRATEGIJSKI    MENADŽMENT | OSNOVI MENADŽMENTA | OSNOVI EKONOMIJE | OSIGURANJE | PARAPSIHOLOGIJA | PEDAGOGIJA | POLITICKE NAUKE | POLJOPRIVREDA | POSLOVNA EKONOMIJA | POSLOVNA ETIKA | PRAVO | PRAVO EVROPSKE UNIJE | PREDUZETNIŠTVO | PRIVREDNI SISTEMI | PROIZVODNI I USLUŽNI MENADŽMENT | PROGRAMIRANJE | PSIHOLOGIJA | PSIHIJATRIJA / PSIHOPATOLOGIJA | RACUNOVODSTVO | RELIGIJA | SOCIOLOGIJA |  SPOLJNOTRGOVINSKO I DEVIZNO POSLOVANJE | SPORT - MENADŽMENT U SPORTU | STATISTIKA | TEHNOLOŠKI SISTEMI | TURIZMOLOGIJA | UPRAVLJANJE KVALITETOM | UPRAVLJANJE PROMENAMA | VETERINA | ŽURNALISTIKA - NOVINARSTVO

preuzmi seminarski rad u wordu » » »

Besplatni Seminarski Radovi