POJAM, VRSTE I RIZICI KREDITIRANJA

Kao i kod svakog posla kreditiranje je sastavni dio posla koji se obavlja u bankama širom svijeta i upravo kreditiranje je jadan od najvažniji bankarski segmenat poslovanja. Kredit je pravni i ekonomski process u kojem se banka obavezuje dati korisniku kredita određena sredstva na određeno vrijeme gdje se korisnik obavezuje plaćati obaveze koje su ugovorene ( kamatu ) kao i dobijeni iznos vratiti na vrijeme a koje je definisano ugovorom o kreditiranju Uparvo iz tog razloga je bitno da se upoznamo sa pojmovima vrstama i rizicima kretiranja .

ANALIZA STEPENA RIZIČNOSTI KREDITA

Ova analiza se zasniva na pravilima prihvatanja novih rizika i pravilima nadzora postojećih rizika.
Rizik kao mjera potencijalnih promjena u vrijednosti koje ce se dogoditi u portfelju kao posljedica kako promjena u okruzenju tako i vremeskom periodu, te je neophodno kontrolisati ga u okvirima sposobnosti banke da moze podnijeti negativno djelovanje.
Kreditni rizik nastaje zbog nemogucnosti da korisnik kredita izvrši od sada do nekog vremenaskog roka ugovornu obavezu.
Rizik je opravdan kad je razumljiv, mjerljiv, i dovoljno dokumentovan prihvatljivim analitičkim alatima.

Nezavisno od klasifikacije kredita u skladu sa odlukama Agencije za bankarstvo Republike Srpske koja se radi u Direkciji plasmana i garancija Sektoru kredita banke, a koja je opisana u poglavlju “Klasifikacija kreditnog portfolia”, filijale Banke su dužne jednom mjesečno vršiti klasifikaciju svog portfolia prema stepenu naplativnosti potraživanja i o tome dostavljati izvještaj Direkciji plasmana i garancija Sektoru kredita najkasnije do 5. u mjesecu za prethodni mjesec. Ova klasifikacija obuhvata svrstavanje kredita u jednu od sljedećih grupa:

• Krediti bez rizika,
• Krediti niskog rizika,
• Krediti srednjeg rizika,
• Krediti visokog rizika.

Polazna pretpostavka ove podjele je da su krediti nefleksibilni, tj. da ih je gotovo nemoguće naplatiti prije roka dospjeća.
Krediti bez rizika obuhvataju sve kredite koji su obezbjeđeni novčanim depozitom ili bankarskom garancijom.
Krediti niskog rizika obuhvataju sve kredite koji su uredno obezbjeđeni kvalitetnim i lako naplativim kolateralom (zalog na kurentnoj robi, hipoteka na nekretninama u užem centru urbanih cjelina) i koji se mogu naplatiti iz redovnog poslovanja korisnika kredita u roku do 30 dana od dana njihovog dospjeća.
Prve dvije grupe se prate Procedurom praćenja otplate kredita pri čemu se posebno prati da kredit iz ovih grupa ne pređe u lošije kredite.
Krediti srednjeg rizika su svi krediti kod kojih se u dosijeu ne nalazi kompletna finansijska dokumentacija, koji su uredno obezbijeđeni kolateralom za koji postoji osnovana sumnja da neće biti lako naplativ (zalog na kvarljivu robu ili robu čije su cijene podložne fluktuiranju, hipoteke na nekretninama u širem području urbanih sredina) i koji se mogu naplatiti iz redovnog poslovanja korisnika kredita u roku do 90 dana od dana dospjeća. Krediti iz ove grupe su predmet restruktuiranja. Prijedlog za restruktuiranje se razmatra na kreditnom odboru filijale u roku od 7 dana od dana kada se uočio pad kvaliteta i upućuje inicijativa oko mogućeg restruktuiranja kredita Odboru za estruktuiranje kredita Banke. Konačnu odluku o restruktruiranju kredita donosi Kreditni odbor Banke na osnovu prijedloga Odbora za restruktuiranje kredita Banke.
Krediti visokog rizika obuhvataju sve kredite koji nisu realizovani u skladu sa ovom politikom, procedurama i odlukama iz oblasti kreditiranja, kredite koji su obezbijeđeni teško naplativom hipotekom (hipoteka na nekretnine u ruralnim područjima ili na periferiji urbanih sredina), hipotekom koja nije dovoljno provjerena prilikom odobravanja kredita sa aspekta vlasništva i vrijednosti i koji se ne mogu naplatiti iz redovnog poslovanja korisnika kredita u periodu kraćem od 90 dana od dana dospjeća obaveza. Ova grupa kredita je izvor potencijalnih gubitaka za Banku i potencijalna opasnost za likvidnost Banke.

KREDITNA POLITIKA ZA SPORNE (PROBLEMATIČNE) KREDITE

Osnovni cilj je smanjiti kreditne gubitke, rezerve za potencijalne kreditne gubitke, sporne kredite i kredite po kojima se ne vrše plaćanja.
Sporni kredit je onaj kredit koji je dat komitentu kojem se poslovanje pogoršalo tokom vremena ili gdje se zbilo nešto negativno iznenada a što utiče na njegovu sposobnost otplate ugovornih obaveza i na taj način je klasifikovan u kategoriju C, D ili E. Kreditnu politiku za sporne kredite definisana je Uputstvom za upravljanje spornim kreditima.
Na plasirane kredite obračunava se kamata sve do momenta kada kredit uđe u kategoriju C. Od tada se obračun kamata knjiži vanbilansno, a do tada obračunata kamata suspenduje. Kod naplate anuiteta prioritet se daje naplati pristigle kamate po kreditu.
Prilikom otplate spornog kredita koji je klasifikovan u kategoriju E i utužen prioritet se daje naplati glavnice kredita. Po namirenju ukupnog potraživanja po osnovu neizmirene glavnice vrši se naplata nenaplaćenog dijela potraživanja po osnovu obračunatih kamata.
Sporni krediti su predmet svakodnevne akcije zaposlenih u filijali na poslovima kreditiranja pri čemu je osnovno da se definišu razlozi zbog kojih je neki kredit došao u ovu situaciju. Za svaku stavku aktive koja uđe u ovu kategoriju mora se izraditi plan rješavanja problema u pisanoj formi pri čemu je bitno da plan rješavanja prihvati i komitent. Ovaj plan rješavanja verifikuje Odbor za restruktuiranje kredita koji imenuje Diretor Banke. Izvještaj o preduzetim mjerama na rješavanju spornih kredita se dostavlja jednom mjesečno iz filijala Direkciji plasmana i garancija Banke za što su odgovorni direktori filijala.

Sporni krediti se mogu restruktuirati na jedan od sljedećih načina:
• prolongiranje kredita na određeni rok,
• uzimanje dodatnog kolaterala u cilju poboljšanja situacije,
• forsirati prodaju kolaterala,
• prenos kredita u kapital komitenta.

Prilikom donošenja odluke o restruktuiranju kredita neophodno je uzeti u obzir sljedeće aspekte: razlog restruktuiranja, broj prolongacija i vrstu promjene originalnih odredaba ugovora.
Analiza kredita i mogućnosti za restruktuiranje se radi u filijali Banke i obrazlaže na sjednici kreditnog odbora filijale. Prijedlog za restruktuiranje kredita se dostavlja Odboru za restruktuiranje kredita Banke. Konačnu odluku o restruktuiranju donosi Kreditni odbor Banke na osnovu prijedloga Odbora za restruktuiranje kredita.
Svaka promjena odredaba osnovnog (inicijalno ugovorenog) ugovora mora biti odobrena od strane Kreditnog odbora Banke.
Kada se kredit nalazi u kategoriji rizičnosti E i kada je mogućnost naplate preostalog iznosa sredstava veoma neizvjesna, kreditni odbor filijale posredstvom Odjeljenja prinudne naplate kredita u Direkciji plasmana i garancija Banke dostavlja prijedlog ALCO komitetu Banke za otpis takvih potraživanja.
U cilju praćenja moguće naplate dug će biti proknjižen u vanbilansnim stavkama na period od 5 godina od momenta izvršenja njegovog otpisa.

VRSTE KREDITA

a) Pravna lica

a.1.) Kratkoročni krediti pravnim licima

Banka odobrava kratkoročne kredite pravnim licima sa ili bez namjene na period do 12 mjeseci na osnovu podnošenog kreditnog zahtjeva u pisanoj formi (u daljem tekstu: tražioc kredita) isključivo prema teritorijalno nadležnoj filijali Banke .
Kreditni zahtjev treba da sadrži sve obrasce i informacije sadržane u Proceduri za odobravanje kratkoročnih kredita i Odluci o minimumu standarda za dokumentovanje kreditnih aktivnosti.

Prilikom donošenja odluke o odobravanju kredita, Banka je dužna da izvrši finansijsku analizu tražioca kredita na osnovu podataka prikupljenih iz primarnih (podaci koje je tražilac kredita dostavio) i sekundarnih izvora i provjeru kreditne istorije tražioca kod kreditnog biroa.
Banka može donijeti odluku o odobravanju kredita samo pod uslovom da finansijska analiza tražioca kredita pokaže pozitivan rezultat te da je tražilac kredita sposoban vratiti kredit iz svog redovnog poslovanja. Izuzetno, Banka može donijeti odluku o odobravanju kredita na osnovu prvoklasnog kolaterala definisanog ovim aktom.
Na osnovu analize raspoloživih podataka, a na prijedlog stručnog saradnika za kredite filijale u pisanoj formi, ovlašteni organ za odobravanje kratkoročnih kredita u skladu sa ovim aktom donosi odluku o odobravanju ili odbijanju kreditnog zahtjeva.
Uslov da bi kredit bio pušten u opticaj je da se pribavi kvalitetan instrument obezbjeđenja plaćanja sa ovom Politikom, Procedurom za odobravanje kratkoročnih kredita i pojedinačnim odlukama. Kao instrumente obezbjeđenja plaćanja, Banka može koristiti sve oblike kolaterala definisanih ovim aktom.
U slučaju da se pojavljuje treće lice kao garant za otplatu kredita, neophodno je prikupiti istu dokumentaciju kao i za tražioca kredita.
Kada je odluka ovlaštenog organa za odobravanje kredita pozitivna, Banka je dužna da za svaki odobreni kredit sačini ugovor u pismenoj formi sa korisnikom kredita i otvori kreditni dosije na dan odobrenja kredita i isti vodi sve dok kredit ne bude u potpunosti otplaćen ili likvidiran na drugi način.
Vođenje i ažuriranje kreditnog dosijea je obaveza filijale, odnosno stručnog saradnika za kredite u filijali koji je dužan da obezbijedi potpunost i pouzdanost dokumenata u kreditnom dosijeu u skladu sa Odlukom o minimumu standarda za dokumentovanje kreditnih aktivnosti u Banci.
Ako su neki od traženih dokumenata prikupljeni u prethodnom postupku i ako odgovaraju stanju na terenu, nije potrebno da se isti ponovo zahtijevaju.
Odobrena sredstva kredita isplaćuju se isključivo sa računa Banke-podračun za puštanje kredita, na račune organizacionih dijelova Banke.
Stručni saradnik za kredite filijale je dužan da najmanje jedan dan prije puštanja sredstava po osnovu kredita dostavi Direkciji plasmana i garancija Banke dokaz da su ispunjeni svi uslovi iz odluke o odobravanju kredita. Na osnovu navedene izjave u Direkciji plasmana i garancija Sektoru kredita Banke se vrši provjera poštivanja Politike kreditiranja u Banci, procedura i pojedinačnih odluka i vrši puštanje kredita u skladu sa raspoloživim pravima na plasman.
Kredit ne može biti pušten u tečaj sve dok korisnik kredita ne izmiri eventualne obaveze po osnovu ranije korištenih kredita.
Otplata kratkoročnih kredita vrši se jednokratno ili u jednakim mjesečnim anuitetima/ratama.
Grejs period do najduže 6 mjeseci (kod poljoprivrede 9 mjeseci) može biti predmet dogovora u zavisnosti od vrste djelatnosti.

a.2.) Dugoročni krediti pravnim licima

Banka odobrava dugoročne kredite pravnim licima na period preko 12 mjeseci za trajna obrtna sredstva, za nabavku i zamjenu osnovnih sredstava i nabavku novih tehnologija.
Pravno lice podnosi kreditni zahtjev na memorandumu preduzeća i on koji treba da sadrži kraće informacije o preduzeću, istorijat preduzeća, opis proizvodnog programa, iznos traženog kredita i sve obrasce i informacije sadržane u Proceduri za odobravanje kredita i Odluci o minimumu standarda za dokumentovanje kreditnih aktivnosti.
Tražilac kredita treba da bude deponent Banke najkraće šest mjeseci prije podnošenja zahtjeva za kredit.
Banka je dužna obaviti intervju o imovinskom stanju klijenta. U slučaju da se pojavljuje
treće lice (pravno ili fizično) kao garant za otplatu kredita, neophodno je prikupiti dokumentaciju kao i za tražioca kredita. Ukoliko je iznos kreditnog zahtjeva preko 100.000,00 KM, tražioc kredita je u obavezi da dostavi nalaz eksternog revizora.
Prilikom donošenja odluke o odobravanju kredita, Banka je dužna izvršiti finansijsku analizu i projekciju poslovanja tražioca kredita na osnovu podataka prikupljenih iz primarnih (podaci koje je tražilac kredita dostavio) i sekundarnih izvora uključujući i provjeru kreditne istorije tražioca kredita kod kreditnog biroa.
Banka može donijeti odluku o odobravanju kredita samo pod uslovom da je tražilac kredita kreditno sposoban, odnosno da finansijska analiza tražioca kredita pokaže pozitivan rezultat i da se procjenom projekcije poslovanja pokaže da će korisnik kredita vratiti kredit iz dobiti u roku. Osnov za analizu kreditne sposobnosti je projektovana dobit tražioca kredita.
Uslov da bi kredit bio pušten u opticaj je da se pribavi kvalitetan instrument obezbjeđenja plaćanja u skladu sa ovom Politikom.
Nalozi platnog prometa sa izjavom o blokadi računa, mjenice sa mjeničnom izjavom i hipoteka su obavezan instrument obezbjeđenja plaćanja za Banku. Korisnik kredita se obavezuje da na zahtjev Banke izvrši zamjenu naloga platnog prometa drugim instrumentima obezbjeđenja u skladu sa važećim zakonskim propisima i aktima poslovne politike Banke.
U slučaju da je odluka ovlaštenog organa za odobravanje kredita negativna, Banka je dužna da obavijesti tražioca kredita u pismenoj formi.
Kredit ne može biti pušten u tečaj sve dok korisnik kredita ne izmiri eventualne obaveze po osnovu ranije korištenih kredita.
Kada je odluka ovlaštenog organa za odobravanje dugoročnog kredita pozitivna, Banka je dužna da za svaki odobreni kredit sačini ugovor u pisanoj formi sa korisnikom kredita i otvori kreditni dosije na dan odobrenja kredita i isti vodi sve dok kredit ne bude u potpunosti otplaćen ili likvidiran na drugi način.
Kreditni dosije mora da sadrži sve stavke koje su propisane Odlukom o minimumu standarda za dokumentovanje kreditnih aktivnosti u Banci i pojedinačnim odlukama.

Vođenje i ažuriranje kreditnog dosijea je obaveza filijale, odnosno stručnog saradnika za kredite u filijali koji je dužan da obezbijedi potpunost i pouzdanost dokumenata u kreditnom dosijeu u skladu sa Odlukom o minimumu standarda za dokumentovanje kreditnih aktivnosti u Banci i drugim pojedinačnim odlukama.

Stručni saradnik za kredite filijale je dužan da, prije svakog puštanja sredstava po osnovu kredita, dostavi Direkciji plasmana i garancija Banke zahtjev za puštanje kredita sa dokazom da su ispunjeni svi uslovi iz odluke o odobravanju kredita. Na osnovu njega, u Direkciji plasmana i garancija Banke se vrši provjera poštivanja Politike kreditiranja u Banci, procedura i pojedinačnih odluka i vrši puštanje kredita u skladu sa raspoloživim pravima na plasman.
Odobrena sredstva kredita isplaćuju se isključivo sa računa Banke preko računa- podračun za puštanje kredita, na račune organizacionih dijelova Banke.
Otplata dugoročnih kredita vrši se u jednakim mjesečnim anuitetima/ratama.
Grejs period do najduže 36 mjeseci u zavisnosti od vrste djelatnosti i biznis plana može biti predmet dogovora i zahtjeva obrazloženje.

b) Fizička lica

Banka odobrava kredite stanovništvu koji imaju :
• otvoren tekući ili žiro račun u Banci,
• štedni ulog u domaćoj ili stranoj valuti kod Banke,
• platne kartice,
• drugi oblik poslovnog odnosa sa Bankom ukoliko je to od interesa za Banku

Postupak odobravanja kredita, potrebna dokumentacija, obezbeđenje, rokovi otplate i visina kamatne stope regulišu se procedurama i odlukama o odobravanju kredita stanovništvu koje donosi Nadzorni odbor Banke.
Kreditni zahtjevi se primaju u teritorijalno nadležnoj filjali Banke. Na osnovu pismenog zahtjeva i priložene dokumentacije stručni saradnik za kredite u filijalama Banke utvrđuje kreditnu sposobnost podnosioca zahtjeva uzimajući u obzir naročito visinu zarade iz radnog odnosa, vrijednost pokretne i nepokretne imovine koju tražilac kredita posjeduje, visinu raspoloživih sredstava na žiro i tekućem računu kod Banke, stepen zaduženosti u momentu podnošenja zahtjeva, mogućnost obezbjeđenja urednog vraćanja kredita kao i sve druge činjenice od značaja za donošenje odluke po zahtjevu. Na osnovu izvršene analize finansijskih pokazatelja stručni saradnik na kreditima utvrđuje prijedlog odluke koju svojim potpisom ovjeravaju odgovorni radnici na poslovima kredita u filijali. Kreditni odbor filijale donosi odluku o odobravanju kredita o čemu se podnosioc zahtjeva blagovremeno obavještava.
Instrumenti obezbjeđenja kredita plasiranih fizičkim licima bez obzira na namjenu mogu biti:

- mjenice – jemstvo fizičkih ili pravnih lica,
- zalog novčanog depozita,
- zalog na pokretnim stvarima,
- zalog na nekretninama i ostali instrumenti predviđeni Odlukom o odobravanju kredita

 

b.1.) Potrošački krediti

Banka odobrava potrošačke kredite stanovništvu koji ispunjavaju uslove definisane Odlukom nadležnog organa Banke i ažurira u Katalogu proizvoda Banke.
Rokovi vraćanja ovih kredita su do 60 mjeseci što zavisi od namjene, iznosa i platežne sposobnosti korisnika kredita.
Za odobrenje potrošačkog kredita tražilac podnosi zahtjev i dokumentaciju za sagledavanje i ocjenu kreditne sposobnosti, namjene i iznosa kredita (fakturu, profakturu ili račun) i instrumente obezbeđenja urednog vraćanja kredita (ovjerene podatke o visini zarade sa administrativnom zabranom, mjenicu i drugo).
Korišćenje potrošačkih kredita vrši se uplatom na račun korisnika kredita otvoren u Banci, uplatom na žiro račun prodavca na osnovu ugovora, profakture, zahtjeva ili računa ili isplatom u gotovom. Otplata kredita utvrđuje se u jednakim mjesečnim ratama s tim da mjesečna rata ne prelazi 1/2 visine mjesečnih primanja tražioca (korisnika) kredita ukoliko su mjesečna primanja korisnika kredita do 1.000,00 KM odnosno do 2/3 ukoliko su mjesečna primanja korisnika kredita i garanata preko 1.000,00 KM.

Visina kamatne stope, te naknada za obradu zahtjeva reguliše se zasebnim odlukama.

b.2.) Krediti na osnovu namjenskog depozita

Banka odobrava kredite stanovništvu po osnovu oročavanja i, na osnovu njega, namjenskog zaloga sredstava u domaćoj i stranoj valuti i to za namjene sadržane u katalogu proizvoda.
Banka može u skladu sa poslovnom politikom i u interesu razvoja poslova sa stanovništvom davati kredite stanovništvu – štedišama banke i za druge namjene.

Za odobrenje potrošačkog kredita tražilac podnosi zahtjev i dokumentaciju za sagledavanje i ocjenu namjene i iznosa kredita, te sklopljen ugovor o zalogu novčanog depozita. Korisnik kredita neopozivo zaključuje ugovor o zalogu novčanog depozita na rok koji je jednak roku vraćanja kredita i sklapa sa Bankom ugovor o zalogu novčanog depozita po osnovu kredita. Izuzetno ako korisnik kredita vrati kredit prije roka Banka će osloboditi namjenski depozit. Međutim depozit se ne može povući ni po isteku ugovorenog roka ukoliko kredit nije vraćen.
Korišćenje ovih kredita vrši se isplatom u gotovom ili uplatom na žiro račun prodavca na osnovu ugovora, predugovora ili predračuna. Otplata kredita utvrđuje se u jednakim mjesečnim ratama s tim da mjesečna rata ne prelazi 1/2 visine mjesečnih primanja tražioca (korisnika) kredita ukoliko su mjesečna primanja korisnika kredita do 1.000,00 KM odnosno do 2/3 ukoliko su mjesečna primanja korisnika kredita i garanata preko 1.000,00 KM. Izuzetno, sa korisnikom kredita se može ugovarati i jednokratno dospjeće kredita ukoliko za to postoje opravdani razlozi što se mora obrazložiti u odluci nadležnog kreditnog odbora. Za obezbeđenje uredne otplate kredita služe oročena sredstva po osnovu kojih je i kredit odobren, što se reguliše ugovorom o kreditu i ugovorom o zalogu depozita.

b.3.) Stambeni krediti

Banka odobrava stambene kredite sa rokom vraćanja do 20 godina na osnovu ličnog učešća ili depozita ili bez njega. Visina depozita ili učešća utvrđuje se odlukom o odobravanju kredita za stambenu izgradnju.
Ukoliko je kredit odobren na osnovu ličnog učešća, lično učešće se uplaćuje prije korištenja, odnosno puštanja u tečaj kredita. Ukoliko je kredit odobren na osnovu depozita, korisnik kredita neopozivo oročava depozit na rok koji je jednak roku vraćanja kredita. Depozit se ne može povući ukoliko kredit nije vraćen u cjelosti.
Uredno vraćanje kredita obezbjeđuje se instrumentima obezbjeđenja urednog vraćanja kredita i stavljanjem hipoteke na stan, kuću ili drugu nekretninu koji su predmet kreditiranja.

b.3.1.) Dokumentacija za odobravanje i korišćenje stambenih kredita

Za odobravanje svih vrsta stambenih kredita zajmotražilac podnosi Banci zahtjev i dokumentaciju potrebnu za sagledavanje i ocjenu: namjene kredita, mogućnosti urednog vraćanja kredita, vrijednost stambenog objekta koji se gradi ili kupuje i instrumente obezbeđenja urednog vraćanja kredita i to:
• za kupovinu stana ili kuće: kupoprodajni ugovor, predračun i instrumente obezbeđenja vraćanja kredita,
• za izgradnju, dovršenje i adaptaciju stambenog objekta: vlasnički list, kopiju plana parcele, projekat sa predmjerom i predračunom radova, građevinsku dozvolu i instrumente obezbeđenja vraćanja kredita.

b.3.2.) Korištenje stambenih kredita

Rok za korištenje stambenih kredita može biti najduže 6 mjeseci od dana potpisivanja ugovora o stambenom kreditu.
Kod kredita za kupovinu stambenih objekata korištenje se vrši na osnovu kupoprodajnog ugovora, odnosno nalogom za prenos na račun prodavca u cjelokupnom iznosu.

Zaključak

Kao sto smo mogli primjetiti banke imaju velike probleme sa informiranosti koji otežavaju procijenu kreditne sposobnosti klijenata. Situacija se nije znatno promjenila u posljednje dvije godine . Naše banke još uvjek neznaju imaju li njihovi klijenti kredite u drugim bankama niti su već bili žiranti za druge kredite. Banke nemaju načina saznati otplaćuju li njihovi klijenti redovno svoje kredite dobivene od drugih banaka, a pojava žiroračuna iste osobe i dalje je problem. Iako bi zakon o bankama trebao da propisuje da je potrebno uspostaviti registar kredita , a to trenutno još nije ostvareno. Iako to nije ljek za sve , registar kredita bi riješio nmoge od navedenih problema . Barem bi bilo moguće pratiti otplate preduzeća ili pojedinca i tekuće obaveze, tako da lošim dužnicima ne bi bilo mouće premještati se iz banke u banku i tako uzrokovati serije gubitaka.

Literatura

• internet
• poslovne finansije dr. Dragan Krasulja
• Pravilnik bankarskih poslova

PROCITAJ / PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:

ASTRONOMIJA | BANKARSTVO I MONETARNA EKONOMIJA | BIOLOGIJA | EKONOMIJA | ELEKTRONIKA | ELEKTRONSKO POSLOVANJE | EKOLOGIJA - EKOLOŠKI MENADŽMENT | FILOZOFIJA | FINANSIJE |  FINANSIJSKA TRŽIŠTA I BERZANSKI    MENADŽMENT | FINANSIJSKI MENADŽMENT | FISKALNA EKONOMIJA | FIZIKA | GEOGRAFIJA | HEMIJA I INFORMACIONI SISTEMI | INFORMATIKA | INTERNET - WEB | ISTORIJA | JAVNE FINANSIJE | KOMUNIKOLOGIJA - KOMUNIKACIJE | KRIMINOLOGIJA | KNJIŽEVNOST I JEZIK | LOGISTIKA | LOGOPEDIJA | LJUDSKI RESURSI | MAKROEKONOMIJA | MARKETING | MATEMATIKA | MEDICINA | MEDJUNARODNA EKONOMIJA | MENADŽMENT | MIKROEKONOMIJA | MULTIMEDIJA | ODNOSI SA JAVNOŠCU |  OPERATIVNI I STRATEGIJSKI    MENADŽMENT | OSNOVI MENADŽMENTA | OSNOVI EKONOMIJE | OSIGURANJE | PARAPSIHOLOGIJA | PEDAGOGIJA | POLITICKE NAUKE | POLJOPRIVREDA | POSLOVNA EKONOMIJA | POSLOVNA ETIKA | PRAVO | PRAVO EVROPSKE UNIJE | PREDUZETNIŠTVO | PRIVREDNI SISTEMI | PROIZVODNI I USLUŽNI MENADŽMENT | PROGRAMIRANJE | PSIHOLOGIJA | PSIHIJATRIJA / PSIHOPATOLOGIJA | RACUNOVODSTVO | RELIGIJA | SOCIOLOGIJA |  SPOLJNOTRGOVINSKO I DEVIZNO POSLOVANJE | SPORT - MENADŽMENT U SPORTU | STATISTIKA | TEHNOLOŠKI SISTEMI | TURIZMOLOGIJA | UPRAVLJANJE KVALITETOM | UPRAVLJANJE PROMENAMA | VETERINA | ŽURNALISTIKA - NOVINARSTVO

  preuzmi seminarski rad u wordu » » »

Besplatni Seminarski Radovi