Ovom poslovicom cuvenog fizicara bih zapoceo ovaj seminarski rad cija je tema analiza neiskorišcenih internih resursa preduzeca. Pošto se neiskorišteni resursi nalaze svuda oko nas pocevši od porodicnog domacinstva preduzeca u kojimaradimo,opštine,regije,kantona pa i citave države znaci da trebamo svugdje i na svakom mjestu voditi racuna o tim ogromnim potencijalnim rezervama.
Vrijeme tranzicije stvara dobre preduzetnicke klime te povoljne uvjete bujanja privatne inicijative u svim privrednim i vanprivrednim djelatnostima. To se u prvom redu odražava na državne mjere u podrucju osmišljavanja i realizacije preduzetnickih inkubatora, tehnoloških parkova, srednjih i visokih poslovnih škola, privrednih komora i drugih dijelova preduzetnicke infrastrukture, zatim na relativno ujednacavanje makroprivrednih uvjeta i nacina financiranja privatnih preduzetnickih poduhvata te ostale podsticajne mjere bržeg razvitka ukupnog preduzetništva.
Rješavanje problema privrede u gradu Brckom nemoguce je bez sagledavanja problematike rješavanja cjelokupnog problema privrede na državnom nivou. Država mora urgentno donijeti plan razvoja Bosne i Hercegovine s naglaskom na privredne grane i vlastite resurse koji u buducnosti mogu konkurisati na globalnom tržištu. Plan mora sadržavati podsticaje, mjere i zakone kojima bi se olakšao protok i bolja alokacija viškova štednje i akumulacije, ohrabrila privatna inicijativa i aktivirali neiskorišteni resursi.
Prikupljeni novac od prodaje poduzeca u državnom vlasništvu trebao bi se ulagati u kapitalne investicije, prije svega prometnu infrastrukturu. U tom smjeru treba više sredstava osloboditi i prepustiti na upravljanje kantonima i gradovima koji su upoznati s problemima i mogucnostima njihova rješavanja. Naši gradovi i kantoni svakako zbog svojih iznimnih predispozicija mogu biti nosioci ekonomskog razvoja.
Nepostojanje cvrste strategije razvoja preduzetništva na državnom nivou , kao smjernice koja bi trebala determinisati razvoj svih regija i gradova , u ovom trenutku predstavlja podsticaj za definiranje potreba i mikro-strategije razvoja tih podrucja na osnovi koje ce se moci lakše definisati i bosansko hercegovacka makro-strategija. Radi promišljanja i definisanja strategije razvoja potrebno je znati determinante i faktore u okviru kojih treba postavljati zakljucke za rješavanje potreba i smjernica razvoja. Rješenje sadašnjih problema i potreba te osiguranje brzog i ravnomjernog razvoja gradova i regija jedna je od glavnih i prioritetnih zadataka vlade.

Neki negativni elementi koji karakterišu sadašnje stanje u privredi a rezultat su takozvane industrijalizacije su: - nekontrolirana urbanizacija grada
-veliki dio privredne strukture izgraden i prilagoden prema principima socijalizma i dogovorne ekonomije još uvijek nije transformiran i prilagoden tržišnim zakonima
-zastarjela tehnologija i znatan udio radno intenzivnog privredivanja
-loše sprovedena privatizacija i zlouporabe u privatizaciji
-rastuca nezaposlenost
-znatan broj preduzeca u stecaju, pred stecajem , s blokiranim žiro racunima i neisplacenim platama zaposlenima
-opšta nelikvidnost, neplacanje obaveza prema državi i prema dobavljacima
-izostanak direktnog stranog ulaganja u privredu, koje bi pokrenulo investicijski ciklus i zapošljavanje
-loša saobracajna infrastruktura
-zakoni i propisi koji lokalnoj upravi i samoupravi , a narocito gradu oduzimaju pravo odlucivanja i upravljanja u mnogim segmentima znacajnim za razvoj
-komplicirane i vremenski duge administrativne radnje za dobivanje dozvola i rješenja, te nesredeni vlasnicki odnosi i sporost u rješavanju procesa vezanih za imovinsko pravna rješavanja

Medjutim postoje i pozitivni elementi koji se daju i dalje razvijati i izgradivati:

-Prirodne komparativne prednosti za razvoj grada : ekološki cisto i bogato podrucje s netaknutom prirodom , otvorenost prema unutrašnjosti i svijetu, klima
-Znacajan prodor malih i srednjih preduzetnika
-Potencijal u brojnim i školovanim mladim ljudima
-Interes za direktnim stranim ulaganjima u razne grane privrede
-Trgovacka tradicija
-Ocuvana istorijska i kulturna baština
- Razvoj uslužnih djelatnosti u kojoj se angažira znatna radna snaga itd…

Nužno je povezati sve privredne integracije sa onima koje to nisu zatim iskoristiti sve zajednicke mogucnosti postojece ljudske i privredne resurse.Pokretanje kvalitetnijih i organiziranijih privrednih djelatnosti inicirace razvoj porodicnih domacinstava u proizvodnji zdrave hrane i mini farmerske proizvodnje koja je bila izuzetno atraktivna na ovim prostorima putem kooperantskih odnosa sa nekada privrednim gigantom ''Bimeksom'' koji je bio neprikosnoven na ovim prostorima i koji je najzaslužniji za eksponencijalni rast i razvoj i uposlenost stanovništva iz ruralnih podrucja.

Stimulativno treba utjecati na supstituciji uvoznih proizvoda od strane države i lokalne uprave a sa druge strane animirati što više domace i strane investitore da investiraju u ova podrucja s time da im treba obezbijediti privlacne uslove za ta ulaganja. Saobracajna povezanost neizbježna je nit koja povezuje i ispreplece sve aspekte života. Ona je nužna pretpostavka protoka robe i ljudi, a time i kapitala. Oživljavanje proizvodnih i trgovackih potencijala ovih krajeva treba biti zaceto bržom i kvalitetnijom prometnom komunikacijom. Nužno je kapitalizirati i pokrenutu sve gradske resurse i na taj nacin omoguciti zapošljavanje , ali i nadomještati nedostatak sredstava. Aktivna uloga i zadatak lokalne uprave i samouprave je u cjelokupnom podsticaju malog i srednjeg poduzetništva s jasnom i cvrstom perspektivom razvoja i zapošljavanja. Radno intenzivnim djelatnostima lokalne uprave trebaju omoguciti manje namete.

Pokretanjem svih privrednih aktivnosti stvoriti ce se urbani standardi življenja i u gradu i u regiji. Znacajno je povezati struku, visokoškolske ustanove i znanstvene institucije u realiziranju ukupnih i pojedinih projekata razvoja radi brže i kvalitetnije realizacije zadanih projekcija razvoja, kao i za pokretanje blokiranih privrednih resursa. Infrastrukturu i transport treba država i lokalna uprava rješavati prioritetno i direktnim investiranjem jer je preduvjet razvoja preduzetništva. S obzirom na veliki broj nezaposlenih sa lošom kvalifikacijskom strukturom, dobi i spolu nužno je izraditi programe osposobljavanja za tražena zanimanja, prekvalifikacije i doškolovanje ljudi bez naknade.

ANALIZA NESPOSOBNOSTI U FUNKCIJI OTKRIVANJA
UZROKA NASTAJANJA NEISKORIŠTENIH RESURSA

Primjere ljudske gluposti nalazimo svuda oko sebe pa i iz sopstvenog iskustva. Ne postoji nijedna osoba na kugli zemaljskoj koja u svojoj profesiji nikada nije napravila nijednu grešku. Takva osoba jednostavno ne postoji jer svatko ko radi taj i griješi, ne griješi samo onaj ko ne radi. Medjutim svaki od nas treba da teži da što manje griješi i da te greške svede na minimum i uz to da nastoji da uci što više na tudim greškama a što manje na svojim te na taj nacin da svoju nesposobnost svede na minimum, samim tim ce svaki od nas da najviše doprinese iskorištenju sopstvenih kadrovskih resursa a samim tim i preduzeca.

U svakom preduzecu, ustanovi ili bilo kojoj drugoj organizaciji postoji odreden broj osoba koje nisu sposobne da na adekvatan nacin obavljaju svoje poslovne zadatke. Profesionalna nesposobnost odnosno osobe neadekvatnog strucnog profila možemo sresti na svim nivoima svake hijerarhije u privredi, prosvjeti, kulturi, pravosudu, politici i ostalim.

Navešcemo jedan primjer ljudske neprofesionalnosti zbog kojeg je jedna klinika morala da plati 250.000 funti odštete. Dvadesetogodišnja Škotlandanka Stejsi Dou tužila je bolnicu u kojoj je 2001. godine uradila pobacaj jer je jedna od njenih bliznjakinja preživjela abortus. Djevojka je zatrudnjela kada je imala 16 godina i odmah je odlucila da abortira jer je smatrala kako je premlada da bude majka. Iako su joj u bolnici rekli da je zahvat uspješno uraden, nekoliko mjeseci nakon ponovnog odlaska u doktoru otkrila je da ce da rodi bebu. Stejsi je rodila djevojcicu i sada ona i trogodišnja Džejd žive sa Stejsinim roditeljima. Od bolnice je tražila da joj isplate 250.000 funti kako bi pokrila troškove odgajanja djetetajer vjeruje da bi oni trebalo da snose odovornost za tako nesmotren postupak. Nadležni sud države Škotske je presudio u njenu korist i odštetni zahtjev je isplacen.

Drugi primjer ljudske nesposobnosti koji cu navesti potice iz SAD gdje mnogi prodavaci nude garancije u slucaju neadekvatne usluge. Garancije su najefikasnije kada su jasno istaknuti uvjeti te kad nema ''rupa u zakonu''. Uvjeti garancije moraju biti jednostavni kako bi ih kupci mogli lako provesti, te naknada proizvodaca mora biti brza. Inace ce kupci biti nezadovoljni. To nezadovoljstvo može dovesti do prekida daljnje kupnje, loše reputacije, pa cak i do zakonske tužbe. Razmotrimo šta se dogodilo tvrtki Domino's Pizza,koja je doživjela neviden rastkada je garantirala trideset-minutnu dostavu na sve telefonske narudžbe.Ugaranciji je originalno stajalo da ce pizze koje kasne biti besplatne, kasnije je ta garancija prepravljena u 35% popusta. No tvrtka je bila prisiljena otkazati garanciju kada je sud u St.Louisu dodijelio 78 miliona $ ženi koju je udario dostavljac Domino's Pizza u 1989. godini tako da je bahato ponašanje tog radnika skupo koštalo tu firmu.

Analiza nacina napredovanja u hijerarhiji

Skoro svaki zaposleni u preduzecu teži da napreduje u poslu bez obzira da li zaslužuje tu stepenicu u hijerarhiji ili ne jer skoro mnogi zaposleni imaju visoko mišljenje o sebi bez obzira što ne posjeduje niti intelektualnu niti profesionalnu sposobnost za obavljanje tih zadataka. Nacini za uspinjanje na toj hijerarhijskoj ljestvici su raznorazni, pocevši od realnih strucnih sposobnosti koje zaposlenik ispoljava tokom radnog vremena i gdje stvarno zaslužuje odredeno napredovanje pa preko rodbinskih, prijateljskih i inih veza dolaze na visoko pozicionirana radna mjesta.

Vjerovatno vam je poznata masa slucajeva gdje zaposleni koji su u potcinjenom položaju u odnosu na rukovodioca budu promaknuti na viši položaj nezato što to stvarno zaslužuju nego što su im poznate neke necasne rabote svoga rukovodioca koji iako je uspješan kao rukovodilac ipak ima kako bi mi to narodski rekli ''oraha u džepu'' pa iz razloga tajnosti tih informacija ipak mora praviti razno razne ustupke svome uposleniku da bi te informacije i dalje ostale nedostupne široj javnosti. Takode postoje osobe koje nisu strucno profilisane za odredene radne zadatke ali zbog svoje šarmantnosti i mogucnosti da animiraju okruženje oko sebe ipak budu unaprijedeni. Isto to važi i za radnike koji imaju izražen smisao za humor a nemaju strucne kvalifikacije niti izražene sposobnosti za taj posao ali ih ipak rukovodioci stavljaju negdje blizu sebe da im ne bude dosadno.

Sve uspješne organizacije opterecene su suviškom osoblja na rukovodecim funkcijama što se ogleda u nizu perkusivnih sublimacija poznatih kao prividna unapredenja.
Sledeci nacin zbrinjavanja viška nesposobnih kadrova zove se lateralna arabeska koja isto tako predstavlja prividno unapredenje bez faktickog unapredenja.kljucna zamisao ovih fiktivnih unapredenja jeste da stvori imaginarnu sliku ljudima izvan hijerarhije da se radi o stvarnom unapredenju. Primjera lateralne arabeske i perkusivne sublimacije nalazimo svuda oko sebe. Sem ova dva tipa unapredenja nesposobnih imamo i slucajeve profesionalnih automata tipicnih za službenike koji su niže kotirani na hijerarhijskoj ljestvici i koji uglavnom ne služe nekoj posebno korisnoj svrsi.

Narušavanje hijerarhijskog reda (eksfolijacija hijerarhije)

Eksfolijacija hijerarhije predstavlja narednu dimenziju unutrašnjih rezervi koja se za razliku od prethodne odnosi na preveliku sposobnost zaposlenog koja takode nije poželjna u vecim hijerarhijama zato što narušava red u hijerarhiji.
Primjera za eksfolijaciju hijerarhije takode imamo mnogo svuda oko sebe. Naglim razvojem informatike i informatickih službi i programa dolazi do unapredenja produktivnosti u poslu a samim time do smanjenja potrebe za nekim radnim mjestima tako da dolazi do otpora prema tim ljudima koji imaju neke inovativne ideje jer time ugrožavaju opstanak zaposlenih cije je radno mjesto direktno pogodeno napretkom produktivnosti.
U jednom gradu u susjednom regionu dolazi do uvodenja novog programa na racunarima u organima uprave koji podržava ''paperless'' program koji dovodi do znacajnog smanjenja papirologije na nekim radnim mjestima a samim tim i do ukidanja pojedinih referata. Sa druge strane otvaraju se druga radna mjesta koja zahtijevaju dodatno znanje na racunarima što ovim starim zaposlenicima predstavlja dodatnu prepreku jer se moraju dodatno usavršavati i uciti a kako ce kad su oni uljuljuškani time da su oni vjecno tu zaposleni i da su oni bogom dati da rade na tom radnom mjestu.Takode uvodenjem tog programa koji ima dodatne mogucnosti u odnosu na stari program a to je da vrši automatsko knjiženje javnih prihoda što su do tada to obavljala tri referenta koji bi automatskim putem ostali bez posla pruža se otpor uvodenju tog programa.
Strucni saradnici koji ostaju u poslu uvodenjem tog programa moraju se dodatno usavršavati na tom programu što takode predstavlja dodatni problem jer malo racionalnije moraju iskoristiti radno vrijeme a naucilo se efektivno raditi mnogo manje.
Moje zakljucno razmatranje ovog problema bilo bi da treba poduprijeti uvodenje PC-a u sve škole i omoguciti što jeftiniju »internetizaciju» tj. što dostupniju informaciju koja ce u buducnosti biti presudna za tržišni položaj cijele zemlje. Država treba stvoriti zakonske uvjete za decentralizaciju , samostalno raspolaganje i raspodjelu , te ostanak veceg udjela sredstava u lokalnoj upravi i samoupravi, kako bi se neposredno, lakše, kvalitetnije moglo utjecati na potrebe sredina i kljucnih proizvodnih inputa (obrazovanje, razvoj, istraživanje i telekomunikacije) . Na taj nacin i državna aktivnost postati ce korisna širem krugu tržišnih subjekata.

Nagomilavanje osoblja u hijerarhiji

Pošto povecanje radne snage ne daje dugorocne pozitivne rezultate jer proces unapredenja novoprimljenih radnika je neminovan, nagomilavanje zaposlenih u hijerarhiji predstavlja takode još jedan akutni problem karakteristican za dogovornu ekonomiju.
Ovaj proces je karakteristican za organizacije koje su manje uspješne jer u ovakvim hijerarhijama veci broj starijih službenika je vec dostigao nivo nesposobnosti tj. Nivo iznad svojih stvarnih mogucnosti, tako da nisu u stanju sa postojecim brojem zaposlenih izvuci preduzece iz krizne situacije. Kontra svakoj logici unatoc opadanju poslovnih aktivnosti povecava se broj zaposlenih.Ponekad menadžmentu preduzeca pode za rukom da proniknu u tajne profesionalne nesposobnosti medjutim jako malo ucine da je suzbiju.
Strucnjaci koji su licno nezainteresovani za ovaj problem a nalaze se izvan preduzeca i bave se procjenom strucnih sposobnosti mogu mnogo lakše dijagnosticirati nesposobnost.
Medjutim ne smijemo zaboraviti da su i strucnjaci za racionalizaciju rada podložni dospijevanju na nivo nesposobnostijer su i oni na svoje položaje stigli istim procesom unapredenjakoji je vec paralisao organizaciju koju oni treba da pregledaju.Mnogo tih strucnjaka je vec na nivou svoje nesposobnosti
Testovi sposobnosti uz strucnu kontrolu predstavljaju najbolji nacin za ulazak u karijeru i odredivanje najvece sposobnosti njegovog profila za neko radno mjesto.
Sposobni savjetnici daju korisne preporuke za rad zaposlenih, proizvodne metode, dinamiku zapošljavanja, razvojne sheme, i drugog što za rezultat može imati povecanje radnog ucinka sposobnih službenika.
Kod nas je praksa da se grubo receno utrpavaju neki zaposlenici po stranackoj pripadnosti ili po nacionalnoj opredijeljenosti bez obzira na njihove strucne i profesionalne kvalitete jer su oni šticenici svojih velikih mentora što za krajnji rezultat daje sve ostalo samo ne sigurno uspješnost organizacije. Ovim nacinom zapošljavanja dovode se u neravnopravan položaj visokoobrazovani i strucni kadrovi što za posljedicu ima odlazak mladih obrazovanih kadrova u strane zemlje popularno nazvan ''odljev mozgova''. Našu državu je u zadnjih desetak godina napustilo na hiljada osoba sa višom ili visokom strucnom spremom. Ta brojka i naš sistem obrazovanja trebali bi alarmirati vladu koja bi trebala razmotriti strateške smjernice reforme obrazovnog sistema. Odlazak mladih obrazovanih ljudi veliki je gubitak za svaku privredu. Možemo li ga sprijeciti?

Transfer iz hijerarhije u hijerarhiju

Tipicne pojave u sadašnjem vremenu na našim geografskim prostorima jeste da izuzetno uspješni privrednici prelaze u politiku, vrsni doktori zavidnog rejtinga cijenjeni i u evropskim okvirima prelaze u politiku da bi tobože spasili svoj narod od propadanja zanemarujuci pri tome svoje osnovno zanimanje u kome su proveli ogromno vrijeme i još uvijek nisu dostigli svoj plafon. Prelazak iz hijerarhije u hijerarhiju najcešce je katastrofalan, gdje se iz zavidne sposobnosti prelazi u ocitu nesposobnost i gdje ne dolazi do kvalitetnog obavljanja poslova.
Primjeri prelaska iz hijerarhije u hijerarhiju predstavljaju odredenu želju za produktivnošcu i najiskrenijim pokušajima službenika na visokim funkcijama, transformišu ga iz izuzetnog radnuka u neradnika.

Karakteristicni pokazatelji poslednje funkcije u hijerarhiji

Karakteristicni pokazatelji poslednjeg napredovanja u hijerarhiji jesu: fonofilija, papiromanija, fileofilija, papirofilija, tabulatorni gigantizam i rigor cartis.
Fonofilijom službenik prikriva svoju nesposobnost time da na radnom stolu posjeduje sve moguce uredske aparate kako bi ostavljao dojam savršenog strucnjaka.
Papiromanija takode služi za prikrivanje nesposobnosti tako da se na stolu nalaze enormne kolicine papira i literature koja mu uglavnom ne služi nicemu.
Fileofilija se manifestuje tacnim slaganjem i razvrstavanjem papira sa bolesnom fobijom od gubitka nekog znacajnog papirica zbog kojeg ce propasti svijet.
Papirofiliju primjecujemo kada službenik svoje papire i knjige ne drži na svom radnom stolu jer ga oni podsjecaju na posao za koji on nije sposoban.
Tabulatorni gigantizam je opsjednutost za posjedovanjem što veceg radnog stola jer je po njegovom mišljenju to simbol ''važnije'' funkcije.
Zanimljivi psihološki indikatori koji ukazuju na poslednju funkciju jesu samosažaljenje, pretjerani interes za ustrojstvo organizacije i grafikone,zlostavljanje i zbunjivanje svojih potcinjenih da bi se prikrila svoja nesposobnost zatim sindrom neodlucnosti kada se unedogled odlaže donošenje neke odluke sa obrazloženjem da ona zahtijeva duže razmatranje. Za sindrom neodlucnosti je karakteristicno još i da svoje radne zadatke viši službenik daje nekome od svojih potcinjenih.

Regresija hijerarhije (nazadovanje)

Osvrnucemo se malo i na pojavu nazadovanja odnosno regresiju hijerarhije ilustrovanu u sledecem primjeru. Mnogi službenici koji su radili u socijalizmu uljuljuškani sigurnošcu zaposlenja sa tim radnim mjestom i da ce na tom radnom mjestu raditi do penzije nisu bili ni svjesni da ce razvojem informatike njihovo radno mjesto uveliko biti degradirano ukoliko ne prate informaticke tokove i ne budu se usavršavali i na tom polju ubrzo ce biti prevazideni i naci ce se pod udarom mladih generacija.

UTICAJ NEISKORIŠTENIH PRIVREDNIH RESURSA U PROCESU PROIZVODNJE NA FINANSIJSKU SITUACIJU PREDUZECA

Osnovni smisao funkcionisanja preduzeca jeste transformacija ulaza (inputa) u izlaze (outpute) koja predstavlja proizvodni ciklus preduzeca. Jedan od temeljnih oslonaca konkurentske prednosti jeste efikasno organizovana proizvodnja koja obezbjeduje najniže troškove po jedinici proizvoda i omogucuje kompaniji da izade na tržište, proda proizvode i ostvari profit. U prethodnom poglavlju bilo je rijeci o elementima vanjskog okruženja preduzeca, koji uslovljavaju aktivnosti poslovnih subjekata – ucesnika u grani, cineci na taj nacin da jedne grane više profitabilne od drugih. Treba medjutim podsjetiti na konstataciju da djelovanje preduzeca u na primjer profitabilnoj grani ne znaci istovremeno da je takvo preduzece automatski profitabilno, niti obrnuto da pripadanje neprofitabilnoj grani znaci i neprofitabilnost datog preduzeca. Skeniranje ili analiziranje vanjskog okruženja iz koga se javljaju prijetnje i prilike nije dovoljno da bi se identifikovale konkurentske prednosti.
Strateški menadžeri moraju takoder imati u vidu vlastito preduzece da bi identifikovali interne strateške faktore kao kriticne snage i slabosti koje odreduju okvir za iskorištavanje prilika i izbjegavanje prijetnji iz okruženja. To u krajnjem prakticnom smislu znaci da pored faktora eksternog okruženja djeluju i interni faktori (faktori internog okruženja) uslovljavajuci profitabilnost konkretnog poslovnog subjekta akoje u svakom slucaju ne smijemo zanemariti.
Najvažnija komponenta efikasnosti preduzeca je što veca produktivnost koja se ostvaruje iznalaženjem neiskorištenih resursa pojedinih faktora proizvodnje i proizvodnje u cjelini odnosno u kompletnom interaktivnom djelovanju svih proizvodnih faktora.
Od unutrašnjih rezervi vezanih za proces proizvodnje nabrojacemo neke najvažnije, kao što su:kvalitet proizvoda i usluga (kao najznacajnija unutrašnja rezerva vezana za proces proizvodnje), zatim dizajn, potom kontrola kvaliteta (kao polazna pretpostavka za održavanje nivoa kvaliteta) i napokon standardizacija proizvoda tj. Normativno uredenje kvaliteta.
Uticaj visokog kvaliteta na konkurentsku prednost preduzeca je dvostruk.Prvo obezbjedujuci visok kvalitet proizvoda povecava se vrijednost takvih proizvoda u ocima kupaca. Na taj nacin postiže se lojalnost kupca koja je u direktnoj proporciji sa visinom kvaliteta proizvoda. Preduzeca koja uživaju lojalnost potrošaca imaju naravno niže troškove marketinga jer se kupci i bez intezivnog oglašavanja ponovno vracaju kupujuci njihove proizvode.Lojalnost prema odredenoj marki proizvoda je veoma efikasna ulazna barijra drugim slicnim proizvodacima što ostavlja prostora preduzecima u grani da povecavaju cijene takvih proizvoda, tim prije što proizvodi koji su se po kvalitetu diferencirali od drugih imaju manju cjenovnu elasticnost. Drugi uticaj visokog kvaliteta na konkurentsku prednost preduzeca proistice iz visoke efikasnosti odnosno iz nižih troškova ostvarenih brigom o kvalitetu proizvoda. Naime izbjegnuti troškovi zbog lošeg kvaliteta proizvoda kao što su škart, dorada, zastoj, ponovna kontrola, popravke nakon reklamacija, pravna odgovornost za kvalitet, gubitak tržišnog udjela, gubitak ugleda preduzeca, i slicno., direktno snižavaju cijenu koštanja proizvoda.
Usko povezano sa kvalitetom je i pitanje standardizacije koje predstavlja normativno uredenje kvaliteta proizvoda i metoda za provjeru dosledne primjene propisanog kvaliteta.

UTICAJ NEISKORIŠCENIH INTERNIH RESURSA U KORIŠTENJU
KADROVSKOG POTENCIJALA NA FINANSIJSKU SITUACIJU PREDUZECA

Globalizacija omogucuje da se poslovanje optimalizira, ne više u nacionalnim granicama, nego u svjetskim, globalnim, razmjerima. To znaci da se inputi mogu nabavljati tamo gdje su najjeftiniji, proizvoditi tamo gdje su troškovi proizvodnje najniži, prodavati gdje se ostvaruju najveci prihodi i knjižiti profite tamo gdje su porezi najniži. Na taj nacin smanjuju se troškovi proizvodnje, smanjuju se cijene proizvoda, povecava se kolicina proizvodnje, što utjece na razvoj novih tehnologija, ostvaruje se u punom znacenju ekonomija razmjera... U cisto ekonomskom smislu gotovo se ne može govoriti o negativnim utjecajima globalizacije. Ono što mi osjecamo kao posljedicu globalizacije je povecana konkurencija na domacem tržištu. Problem proizlazi iz cinjenice da domace kompanije nastoje optimalizirati svoje poslovanje u nacionalnim granicama pa u sukobu s konkurencijom koja iskorištava poslovne mogucnosti koje joj pruža globalizacija, one gube

Naime, proizvodnja se seli u podrucja s niskom cijenom rada, ili zbog velikih serija koje omogucuje globalizacija dolazi do supstitucije jednostavnijeg rada procesnim tehnologijama. U politickom smislu, država je sve manje subjekt medunarodnih ekonomskih odnosa, a sve više to postaju multinacionalne kompanije.

Uspješnost nekog preduzeca limitirana je i adekvatnim brojem zaposlenih radnika koji su koji su profilisani i strucno osposobljeni za ta radna mjesta. Svaki višak radne snage pedstavlja balast za tu kompaniju koji ona ne može podnijeti izuzetno ako je preduzece u ekspanziji pa je moguce otvaranje novih radnih mjesta može se vršiti dodatno strucno osposobljavanje radnika a samim tim i opstanak na poslu u toj kompaniji.

Tržišna utakmica u uslovima jake konkurencije je bespoštedna i bezosjecajna za razliku od dogovorne ekonomije koja je imala odredenu dozu senzibiliteta prema svojim zaposlenima i zadržavala ih na radnim mjestima iako nisu bili potrebni. Razvojem visoke tehnologije cija je jedna od najbitnijih karakteristika ušteda u angažovanoj radnoj snazi u odnosu na prethodnu tehnologiju pojavljuje se višak radne snage ili nizak nivo iskorištenosti kapaciteta iako istovremeno postoje viškovi zaposlenih.

Prezentiracemo to sa par primjera. U jednom gradu dolazi do spajanja dva organa lokalne samouprave u jednu zgradu a bili su stacionirani u dvije zgrade zasebno te na taj nacin dolazi do dupliranja službi obezbjedenja u zgradi.

Uvodenjem novog programa za rad na racunaru omoguceno je automatsko knjiženje tako da je troje zaposlenih koji su radili na tim radnim mjestima u službi racunovodstva postalo suvišno.Restorani društvene ishrane koji su egzistirali u socijalistickim preduzecima pokazuju se nerentabilnim i izbacuju se iz savremenih preduzeca a problem ishrane prepušta se radnicima o njihovom trošku cak im se izbija i radno vrijeme provedeno na rucku.

UTICAJ NEISKORIŠTENIH INTERNIH RESURSA U KORIŠTENJU STALNIH
SREDSTAVA (OSNOVNIH) NA FINANSIJSKU SITUACIJU PREDUZECA

Preporuke ekonomskih analiticara za konkurentnost su opšte istine o preprekama u razvoju neke privrede. One su vrlo korisne u naglašavanju važnosti konkurentnosti i stvaranja osjecaja u društvu da bez razvoja i proizvodnje konkurentnog proizvoda nema privrednog rasta pa ni rasta standarda stanovništva. Medjutim, one nisu operativne, niti je to njihov cilj. One ukazuju i naglašavaju problem konkurentnosti i na potrebu sistematskog rada. Njihov cilj je u konacnosti, potaknuti kreatore ekonomske politike na izgradnju institucija i organizaciju države koja ce utjecati na rast efikasnosti privredivanja. Rekao sam vec da ce naša pregovaracka pozicija na tržištu ovisiti o našoj ekonomskoj snazi.

U predratnom periodu bilo je dosta grandioznih spomenika promašenih investicija u koje su uložena ogromna sredstva a koja leže zarobljena i neiskorištena jer ta preduzeca nisu ni mogla biti rentabilna kad su svoje poslovanje bazirali na visokom porastu cijena.
Neiskorištenost unutrašnjih rezervi kod osnovnih sredstava ogleda se u nedovoljnom korištenju opreme, o opremi van upotrebe, o sudbini mašina i uredaja posle zatvaranja nekih kapaciteta, o našim privrednim promašajima, promašenim investicijama, itd., tako da je do tih podataka potrebno doci konkretnim istraživanjima.

Petar je voditelj odjela unapredenja kvalitete usluga u velikom zagrebackom poduzecu. Svojim inicijativama i entuzijazmom pridobio je simpatije i stekao brojne sljedbenike medu "obicnim" ljudima. U suradnji sa zaposlenima, pokušavao je eliminirati ili umanjiti pogreške koje se dogadaju u poslovanju i uzrokuju nezadovoljstvo klijenata. Ponekad je to prošlo glatko. Medjutim, ako se dirnulo u neke procedure nametnute od strane visoko pozicioniranih direktora, nastajali su ozbiljni problemi. Iskorištenost voznog parka od dvadeset cetiri vozila bila bila je cetrdeset šest posto, što je ispod svih granica a malo boljom koordinacijom dipecerske službe i obezbjedivanjem povratnih tura, smanjenjem broja privatnih tura, ozbiljnijom kontrolom potrošnje goriva uveliko bi se konsolidovala finansijska situacija preduzeca.

U jednoj fabrici za preradu mesa koja je dosta dobro kotirala u toj grani dodatno je otvoren pogon za klanje pilica ''živinska'' i to enormno velikih kapaciteta tako da je bila jedna od vecih u Evropi. Dodatno je imala ogromne prostorije za hladenje i tunele cije je održavanje izuzetno skupo. Kompletan proces je bio automatizovan a proizvodnja kontinuirana ali samo za jednu smjenu. Naime ta živinska klaonica radila je samo sa jednom trecinom kapaciteta, pošto proces proizvodnje pilica nije imao tolike kapacitete. Znaci kapaciteti proizvodnje pilica i preradivacki kapaciteti bili su u disproporciji tako da je ta živinska poslovala na ivici profitabilnosti i na kraju se taj pogon ugasio.

U fabrici za proizvodnju betonskih blokova u kojoj je instalirana izuzetno skupa oprema i mašine po poslednjoj tehnologiji uvezena iz SAD-a proizvodnja radi sa nekih trideset pet posto. Razlog tome je ''usko grlo'' u marketingu prodaje koje ne može da realizuje proizvedene betonske sortimente tj. da ih proda.

UTICAJ NEISKORIŠTENIH INTERNIH RESURSA U KORIŠTENJU
MATERIJALA NA FINANSIJSKU SITUACIJU PREDUZECA

Sam po sebi protivrjecan je profil naših sadašnjih poduzetnika. To su mahom ljudi koji imaju visoko izražen osjecaj za vrijeme i prostor, ali zbog nedovoljne strucnosti, poslovne odluke najcešce donose na osnovu intuicije i stecenog iskustva, a ne na osnovu vlastite strucnosti i znanja. Rijec je pretežno o individualcima koji nemaju izraženu sklonost za usavršavanje svog znanja, ali su zato dinamicni i poduzetni.

Kontinuirani proces proizvodnje zahtijeva utrošak sirovina i materijala koji svojom cijenom znacajno uticu na cijenu finalnog proizvoda, samim tim znacaj istraživanja unutrašnjih rezervi u korišcenju sirovina i materijala izuzetno je veliki.Uaktuelnom privrednom trenutku polazeci od naglašenog interesa preduzeca, neophodno je upustiti se u prvom redu u ispitivanje i analizu unutrašnjih rezervi u pogledu ekonomicnog odnosno racionalnog korišcenja materijala. Specificnost prilaza ovom problemu je utvrdivanje normativa utroška materijala, utroške sitnog inventara, alata, toplotne i elektro energije.

Ukoliko nemamo postavljene normative materijala onda neminovno dolazi do rasipnickog trošenja materijala. Pored utvrdenih normativa materijala na ekonomicnije iskorištenje materijala utice i uvodenje kontrole utroška materijala, pravilno stimulisanje ušteda na troškovima materijala, smanjivanje škarta, iskorištenje neizbježnih otpadaka i škartiranih gotovih proizvoda, supstitucija materijala, racionalnija konstrukcija proizvoda, skracenje vremena ležanja proizvodaizmedu pojedinih operacija u proizvodnom ciklusu itd.
Odgovorna lica prilikom nabavke materijala mogu takode biti predmet manipulacije kupujuci materijal lošiji od zahtijevanog jer su podmiceni od strane dobavljaca. Pored nabrojanih faktora i strucna sposobnost radnika bitno utice na iskorištenost raspoloživih sirovina i materijala, smanjujuci škart i uštedu u efektivnom radnom vremenu. Smanjena alkoholisanost u preduzecu i što manji broj nepušaca mogu isto tako biti jedan od faktora za uštedu neiskorištenih resursa itd.

Potkrijepicemo to ponekim primjerom mada je objektivno ogroman broj takvih primjera u okruženju. Ufabrici betonskih blokova aljkavošcu radnika izlazi previše mokr beton koji u konacnici ne može biti iskorišten za proizvodnju finalnog proizvoda

Zaposleni radnici koji su radili na cišcenju bazena za precišcavanje otpadnih voda sišli su u bazen da obave posao i otrovali se gasovima. Hospitalizovana su cetiri radnika i nalaze se na klinici za toksikologiju na VMA. Nalaze se u teškom zdravstvenom stanju i pokrenuta je istraga u ovom slucaju koja je nedvosmisleno pokazala da poslodavac nije imao instrukciju za cišcenje bazena, na šta je obavezan prema zakonu. Tom instrukcijom je regulisan nacin cišcenja i mjere zaštite.

Vozac kamiona u jednoj mesnoj industriji ima pet katastrofalnih udesa u dvije godine u kojima totalno uništava vozilo preduzeca i u kojima je alkoholisanost vozaca kamiona glavni razlog udesa, i pored dokazane krivice on i dalje vozi.

ZAKLJUCNA RAZMATRANJA

Osim dosta stihije, pogrešnog shvatanja slobode, tržišta i konkurencije, ima dosta lutanja, jednom rijecju neznanja. Ilustrovat cemo to samo nekim našim paradoksima:
Prvi i najveci paradoks je što naši poduzetnici po pravilu grade nove velelijepne i gradevinski skupe privredne objekte u koje potom unose staru opremu i mašine. U našim preduzecima je problem prostora za male i srednje pogone, za obrt i poduzetništvo odavno skinut s dnevnog reda. Ne treba posebno naglašavati da je nama jedini spas u novim visokim tehnologijama, a ne u starim mašinama.
Drugi paradoks je - dupliranje kapaciteta na jednom vrlo uskom prostoru, što ima za posljedicu neracionalno rasipanje kapitala (kojeg nema) i u perspektivi, medusobno slabljenje privrednih subjekata. Tih primjera u privredi zaista je previše, jer svi rade sve - bez koncentracije kapitala i kadrova.
Treci paradoks je, dakle, usitnjenost kapitala i neracionalno gazdovanje kapitalom koji je još uvijek izuzetno skup na ovim prostorima. Kao izraziti individualci, ovdašnji poduzetnici nastupaju samostalno i najcešce pojedinacno nisu u stanju ulaziti u krupnije investicije, nabavku skupljih mašina i sl. Udruživanje kapitala i zajednicki ulazak u rizik još uvijek se malo praktikuje.
Cetvrti paradoks: naši poduzetnici se još uvijek više bore za cijenu nego za kvalitet proizvoda,
Peti paradoks, odnosno bolna tacka našeg privatnog poduzetništva je uvozno orijentisana proizvodnja kao strateški promašaj koji se mora ispravljati.
Šesti paradoks je pogrešno trošenje odobrenih kreditnih sredstava, cije vracanje guši i postepeno uništava instalisanu proizvodnju, umjesto da je podstice.
Spomenuo bih još u ovom kontekstu i zloupotrebu poljoprivrednog zemljišta i njegovo uništavanje kao jednog neobnovljivog resursa - za raznorazne magacine, proizvodne hale koje se mogu graditi na nepoljoprivrednom zemljištu - i ovdje je hiperprodukcija benzinskih pumpi, razni ekološki promašaji itd.
Sam po sebi protivrjecan je profil naših sadašnjih poduzetnika. To su mahom ljudi koji imaju visoko izražen osjecaj za vrijeme i prostor, ali zbog nedovoljne strucnosti, poslovne odluke najcešce donose na osnovu intuicije i stecenog iskustva, a ne na osnovu vlastite strucnosti i znanja. Rijec je pretežno o individualcima koji nemaju izraženu sklonost za usavršavanje svog znanja, ali su zato dinamicni i poduzetni.
Stoga se mora raditi na hitnom otklanjanju svih tih nedostataka, nelogicnosti i paradoksa. Tehnološki park ili inovacijski poslovni centar , uspostavljen prema modelu i iskustvima iz Evropskih zemalja, ali i prilagoden nekim našim specificnostima bio bi od velike koristi za dalji razvoj privatnog poduzetništva na ovoj opštini, a možda i šire i dao bi kvalitetne odgovore na pomenuta i druga pitanja i protivrjecnosti našeg sadašnjeg i buduceg razvoja.
Privatno poduzetništvo u nas prošlo je kroz više svojih razvojnih faza pocevši od ranih socijalistickih, pa do predratnih liberalnijih društvenih odnosa, od agresije i ratnog preživljavanja, pa do sadašnjeg dinamicnog poslijeratnog razvoja. Buduci da se našlo u jednom novom društvenom ambijentu (uslovno receno, kapitalizmu) s jedne strane i u krajnje nesredenom društveno-pravnom ambijentu s druge, promašaji i teškoce koje smo spominjali prirodna su pojava tako dinamicnog razvoja. Buduci da se sa privatizacijom dosta dugo oteže i kasni, privatno poduzetništvo i danas prakticno funkcioniše u uslovima mješovite privrede, pa se i to negativno odražava na njegov rad i dalji racionalan razvoj.
U slijedecoj fazi našeg ukupnog društvenog i privrednog razvoja, koja podrazumijeva ulazak u Evropu i izlazak na svjetska tržišta, nikakvim improvizacijama i polovicnim rješenjima, nepromišljenim potezima i hazarderstvu više nece biti mjesta. Naši paradoksi,promašaji, pocesto i gluposti sve ce se skuplje placati. Bez organizovanijeg nastupa, maksimalnog ukljucivanja nauke, koncentracije znanja i kadrova, ulazak u sljedecu zreliju, da kažemo evropsku razvojnu fazu, naše privatno poduzetništvo nece moci preživjeti. Stoga valja podržavati incijative naših privrednika i poduzetnika za formiranje jedne institucije u vidu tehno-razvojnog inkubacionog centra a koji ce biti u funkciji privatnog poduzetništva i poduzetnika u nastupajucoj zrelijoj i mnogo komplikovanijoj fazi našeg razvoja. Za njegovo funkcionisanje mi vec imamo sve potrebne preduslove. Zato smo sigurni da ce se takav centar uspješno "omladiti" upravo ovdje - u Brckom i snažno podsticati razvoj privatnog poduzetništva na nekim novim osnovama koje zahtijeva buducnost. A ona je vec pocela. Dvije milenijum je vec u toku.

POZIV NA LITERATURU:

1. ANALIZA POSLOVANJA PREDUZECA U TRŽIŠNOJ PRIVREDI Prof. dr. Slobodan V. Vidakovic

2. STRATEŠKI MENADŽMENT Dževad Šehic

3. HRONIKA Casopis

4. PRIVREDNI VJESNIK Casopis

5. NOVI LIST Casopis

6. INTERNET odlomci

PROCITAJ / PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:

ASTRONOMIJA | BANKARSTVO I MONETARNA EKONOMIJA | BIOLOGIJA | EKONOMIJA | ELEKTRONIKA | ELEKTRONSKO POSLOVANJE | EKOLOGIJA - EKOLOŠKI MENADŽMENT | FILOZOFIJA | FINANSIJE | FINANSIJSKA TRŽIŠTA I BERZANSKI MENADŽMENT | FINANSIJSKI MENADŽMENT | FISKALNA EKONOMIJA | FIZIKA | GEOGRAFIJA | INFORMACIONI SISTEMI | INFORMATIKA | INTERNET - WEB | ISTORIJA | JAVNE FINANSIJE | KOMUNIKOLOGIJA - KOMUNIKACIJE | KRIMINOLOGIJA | KNJIŽEVNOST I JEZIK | LOGISTIKA | LOGOPEDIJA | LJUDSKI RESURSI | MAKROEKONOMIJA | MARKETING | MATEMATIKA | MEDICINA | MEDJUNARODNA EKONOMIJA | MENADŽMENT | MIKROEKONOMIJA | MULTIMEDIJA | ODNOSI SA JAVNOŠCU | OPERATIVNI I STRATEGIJSKI MENADŽMENT | OSNOVI MENADŽMENTA | OSNOVI EKONOMIJE | OSIGURANJE | PARAPSIHOLOGIJA | PEDAGOGIJA | POLITICKE NAUKE | POLJOPRIVREDA | POSLOVNA EKONOMIJA | POSLOVNA ETIKA | PRAVO | PRAVO EVROPSKE UNIJE | PREDUZETNIŠTVO | PRIVREDNI SISTEMI | PROIZVODNI I USLUŽNI MENADŽMENT | PROGRAMIRANJE | PSIHOLOGIJA | PSIHIJATRIJA / PSIHOPATOLOGIJA | RACUNOVODSTVO | RELIGIJA | SOCIOLOGIJA | SPOLJNOTRGOVINSKO I DEVIZNO POSLOVANJE | SPORT - MENADŽMENT U SPORTU | STATISTIKA | TEHNOLOŠKI SISTEMI | TURIZMOLOGIJA | UPRAVLJANJE KVALITETOM | UPRAVLJANJE PROMENAMA | VETERINA | ŽURNALISTIKA - NOVINARSTVO

preuzmi seminarski rad u wordu » » »

Besplatni Seminarski Radovi

SEMINARSKI RAD

ANALIZA NEISKORIŠCENIH INTERNIH RESURSA PREDUZECA U FUNKCIJI OPTIMIZACIJE FINANSIJSKOG POLOŽAJA

UVOD I UVODNA RAZMATRANJA

ANALIZA NESPOSOBNOSTI U FUNKCIJI OTKRIVANJA UZROKA NASTAJANJA NEISKORIŠTENIH RESURSA