OSTALI SEMINARSKI RADOVI
IZ OSNOVA
EKONOMIJE: |
|||||||||||||
|
|||||||||||||
MULTINACIONALNE KORPORACIJE U PROCESU GLOBALIZACIJE
Globalizacijski procesi označili su početak novog vrmena i začetak jednog novog svjetskog drustva koje je,činilo se, konačno prevladalo dotadašnje razlike i podjele No, gledajući sada, s vremenskim odmakom, pokazalo se da su istovremeno upravo ti procesi, uvelike utjecali na produbljivanje razlika unutar društva. Ovo se posebno odnosi na ekonomsku dimenziju globalizacijskih procesa, područje koje danas izaziva najviše polemika. Iako je globalizacija na početku imala obećavajući potencijal procesa koji će rezultirati rješenjima svjetskih problema nejednakosti i siromaštva te stvoriti prosperitetno svjetsko društvo, čini se da su razlike i problemi veći nego ikada.
Globalne svjetske ekonomske promjene i ekonomska globalizacija, što se prije svega odnosi na stvaranje globalnog svjetskog slobodnog tržišta, ipak nisu polučile željene rezultate. Povijest se, izgleda, opet ponavlja – s jedne strane imamo većinu potlačenih i obespravljenih ljudi, a s druge nekolicinu bogatih koja živi na račun većine. I dok tradicionalno bogate zemlje i regije, moćni financijski i naftni krugovi, multinacionalne i transnacionalne korporacije i ostali 'veliki igrači', postaju još bogatiji i ostvaruju nezamislivo velike profite kojima bi zaista mogli ispuniti prvobitnu renesansnu ulogu globalizacije, ostatak svijeta živi na rubu egzistencije, boreći se sa promjenama i zahtjevima koje je takva globalizacija donijela sa sobom. Globalizacijska tvrdnja kako će svjetsko društvo, organizirano u jedinstveno svjetsko slobodno tržište, rezultirati smanjenjem siromaštva i povećanjem općeg blagostanja možda i nije polučila planirane rezultate, no jedno je sigurno - globalizacijska atmosfera kloniranog turbokapitalizma i novih ekonomskih odnosa otvorila je vrata novih mogućnosti za multinacionalne i transnacionalne korporacije, što ove dobrano koriste. Njihov profit predstavlja zidine kojima je opasan Novi svjetski poredak. Svakodnevne vijesti o socijalnim nemirima, terorističkim odmazdama, ratovima, pobunama i protestima nezadovoljnih masa ostavljaju dojam predapokaliptičnog stanja i dovode u pitanje opstojnost takvog poretka.
1. GLOBALIZACIJA
Prije 1980-ih godina, pojam globalizacije gotovo je nepoznat. Danas se taj pojam upotrebljava vrlo često, svaki put kada se pokušavaju objasniti i razumjeti promjene koje su zahvatile društvo u cijelosti od tada. Naime, osamdesetih godina započela je skupina procesa koji će bitno izmijeniti sliku svijeta kakvog smo poznavali.
1.1. Globalizacija – definicija pojma
Pojam globalizacije nije jednostavno definirati. Etimološki korijen je latinska riječ globus = cjelokupan, ukupan. Oxford Dictionary of New Words tvrdi da je značenje riječi oblikovano pod snažnim utjecajem Marshalla McLuhana i njegove teze o globalnom selu. Riječ globalizacija upućuje na nešto što je globalno, odnosi se na čitav planet, planetarno, cjelokupno. Ne postoji jedna jedinstvena definicija globalizacije, upravo zbog njene složenosti i višedimenzionalnosti, pa ju je moguće tumačiti kroz prizmu politike, sociologije,
ekonomije i drugih nauka. Pojednostavljeno možemo reći da je globalizacija skup prekograničnih procesa, pokrenutih nezapamćenim razvojem moderne tehnologije, koji je doveo do ubrzanja ekonomskih procesa a koji se odražava u socijalnoj, političkoj, kulturnoj i svim drugim područjima sveukupnog života, dakle globalnog je, svjetskog značenja. Globalizaciju prije svega odlikuje nezapamćen i ubrzan razvoj moderne tehnologije, zbog čega se njeno značenje uspoređuje sa značenjem industrijske revolucije iz 19. stoljeća. Razvoj tehnologije, prije svega izum interneta, stvorio je uvjete povećane povezanosti i ubrzane komunikacije, neovisno o prostornoj udaljenosti. Ovi uvjeti olakšane komunikacije omogućili su ubrzanje i povećanje ekonomskih aktivnosti između država, koje su sada mogle poslovati također neovisno o prostornoj udaljenosti i državnim granicama. Ubrzan protok informacija, kapitala, usluga, proizvoda i ljudi, u svijetu u kojem je promijenjen značaj međudržavnih granica, stvorio je nove društvene, političke, ekonomske i kulturne odnose i svijet potpuno drugačiji od onog kakav smo poznavali prije tih presudnih 1980-ih godina.Globalizacija je proces koji se odvija preko granica nacionalnih država,a tvore je događaji i slike, pokreti i životopisi. Uzrokuje djelovanje svjetskog sustava i uspostavljanje, u svjetskim razmjerima, gospodarske, političke, kulturne, ekološke i informacijske djelatnosti i globalne međuzavisnosti društva.
1.2. Globalizacija – uzroci
Teško je izdvojiti sve moguće uzroke koji su doveli do globalizacije. Najčešće spominjani
uzroci su
a) Razvoj tehnologije
b) Brzina i troškovi transporta
c) Kraj hladnog rata
d) Globalni problemi (klima, migracija)
e) Liberalizacija1. Tehnološka revolucija, a pogotovo napredak u području razmjene informacija i u području komunikacija (internet), bez sumnje su odigrale i igraju jednu od najznačajnijih uloga u nastanku i razvoju globalizacije. Internet s više aspekata predstavlja oznaku globalizacije. Bez ove tehnologije bile bi nezamislive mnoge značajke i aktivnosti globaliziranog društva - globaliziranje financijskog tržišta, prebacivanje globalnih suma novca s jedne strane globusa na drugu, što se odvija u vremenskim intervalima djelića jedne sekunde, organizacije transnacionalne proizvodnje i još mnogo toga.
2. Nevjerojatan porast trgovine kao bitan element ekonomske globalizacije ima za posljedicu smanjenje troškova transporta i njegovo ubrzanje. Ovo posebno vrijedi za uslužni sektor: proizvodi kao što su software i baze podataka šalju se u vremenu mjerenom sekundama s jednog na drugi kraj svijeta.
3. Kraj hladnog rata često se spominje kao jedan od uzroka globalizacije. Za trajanja hladnoratovske podjele svijeta na Istok – Zapad, bilo je i manje suradnje između država. Padom ove granice – tzv. Čelične zavjese 1989/90., kontakt i suradnja među državama su se intenzivirali. Bivše države 'istočnog bloka' otvorile su se izašle na svjetsko tržište. Sve više država se odlučuje za demokraciju i tržišnu ekonomiju, što onda predstavlja vodeće principe njihova daljnjeg razvoja.
4. Globalni problemi koji se više ne mogu rješavati na pojedinačnoj razini država i regija udigrali su važnu ulogu u razvoju svijesti. Globalni problemi, kao što su oštećeni ozonski omotač, kisele kiše ili izumiranje pojedinih životinjskih i biljnih vrsta te kvaliteta ljudskog života zahtijevaju globalnu politiku i globalnu svijest. Osim svjetskih država, ovim pitanjima bave se međunarodne organizacije poput Green Peacea ili Amnesty internationala, te druge organizacije koje djeluju na globalnoj razini. To su također pokazatelji nastanka jednog jedinstvenog svjetskog društva.
5. Kritičari globalizacije ukazuju na to da globalizacija više nije prisilni proces, već da su njeni procesi nastali kao posljedica politike dereguliranja pod vodstvom SAD-a nakon Drugog svjetskog rata. Liberalizacija svjetske trgovine u okvirima GATT-a, odnosno WTO-a, rezultirala je ovakvim razvojem.
2. NOVI SVJETSKI POREDAK
U društveno-političkom smislu, početak globalizacije označen je raspadom SSSR-a i državno upravljanih ekonomija, svojstvenih zemljama Istočnog bloka, koje su se pokazale neučinkovitima. Završetkom hladnoratovskog razdoblja, iz kojeg su Sjedinjene Američke Države – predvodnik Zapadnog bloka - izašle kao pobjednik, započela je nova era. To je značilo pobjedu liberalne demokracije, kapitalizma i slobodnog tržišnog gospodarstva kao temelja američke demokracije i napretka. Padom SSSR-a, uklonjena je dotadašnja najveća prepreka širenju američkog slobodnog tržišta. Ovakav završetak Hladnog rata i svoju 'pobjedu', SAD su shvatile kao mesijansku ulogu u uspostavi Novog svjetskog poretka utemeljenog na slobodnom tržišnom kapitalizmu i zapadnoj demokraciji.
Kreator novog svjetskog poretka - SAD, globalizaciju su poistovijetili s društvenim napretkom, zasnovanim prije svega na ekonomskim odrednicama sveukupnih promjena. Konzervativna revolucija prikazana je kao povijesna nužnost koja bi snagom 'nevidljive ruke' slobodnog neoliberalnog tržišta trebala osigurati narodima svijeta stabilnost, mir i blagostanje.
Razvoj informatičke tehnologije doveo je do porasta prometa na tržištima financija, roba i usluga. Informacije o tendencijama na financijskim tržištima se brže razmjenjuju i uz niže transakcijske troškove. Taj trend je potican daljnjim procesima liberalizacije i dergulacije na financijskim tržištima.2.2. Uspon multinacionalnih korporacija
Za novi svjetski poredak i globalizaciju karakterističan je uspon multinacionalnih korporacija, mahom iz najbogatijih zemalja, prvenstveno Sjedinjenih Država. Njihove aktivnosti opravdavaju se i potiču terminom globalizacije. Slobodan protok kapitala i roba, maksimizacija profita kao poticaj i cilj, zaštićeni su i ohrabreni zakonskim okvirima i mjerama koje donose organizacije kao što su WTO, Svjetska banka i MMF. Pravila i zakoni slobodnog tržišta daju korporacijama slobode i širok prostor djelovanja na globalnoj razini. Zato se umjesto dosadašnjeg termina 'međunarodna ekonomija' sve češće čuje termin 'multinacionalna ekonomija'. Prema procjenama UNCTAD-a „...danas u svijetu ima oko 60 000 multinacionalnih kompanija, sa oko 500 000 njihovih podružnica. Preko njih se odvija najveći dio poslova širom svijeta. Podaci su sljedeći; ...od tri bilijuna dolara, koliko je u 1972. iznosio ukupan svjetski bruto nacionalni dohodak, multinacionalne kompanije ostvarile su 500 milijardi dolara, i to izvan zemalja u kojima im je sjedište,a od toga samo američke kompanije ostvaruju gotovo polovicu.“ Multinacionalne korporacije nisu nova pojava, niti se njihovo značenje vezuje isključivo za procese globalizacije, no globalizacija - ovakva kakvoj smo svjedoci – predstavlja razdoblje renesanse za korporacije; zbog opće atmosfere, zakonskih okvira i pravila, novog svjetskog poretka kojim je korporacijama olakšano poslovanje kao i povećanje profita, no često na štetu pojedinca te čitavih zajednica i društva u cjelini. Pojava korporacija usko je vezana uz prvu industrijsku revoluciju kada su stvorene okolnosti za početak i šire djelovanje kompanija. Razvoj transporta i tadašnje tehnologije omogućuje poslovanje kompanijama na međudržavnoj i međukontinentalnoj razini.
3. NOVA EKONOMIJA – Od Bretton-Woodsa do neoliberalizma
Početak globalizacijskih promjena i procesa značio je ujedno i prekretnicu te napuštanje dotadašnjeg ekonomskog uređenja svijeta uspostavljenog nakon Drugog svjetskog rata na konferenciji u Bretton-Woodsu. Koncept država-nacija i regulacija međunarodne ekonomije, svojstvenih Bretton-Woods sistemu, napušteni su u ime usvajanja koncepta nove ekonomije koja se zasniva na neoliberalnoj doktrini. Današnji neoliberalni poredak je zapravo oživljena verzija ekonomskog liberalizma ili liberalnog kapitalizma iz druge polovice 18.st. Osnovna ideja liberalizma je nemiješanje države u ekonomske procese i kretanja te prepuštanje regulatorskog mehanizma u ekonomiji slobodnom tržištu, odnosno 'nevidljivoj ruci', kako je to rekao Adam Smith, najpoznatiji predstavnik liberalne doktrine.
3.1. Sporazum u Bretton-Woodsu
Bretton-Woods sistem međunarodnog ekonomskog uređenja uspostavio je pravila trgovinskih i financijskih odnosa između glavnih svjetskih industrijskih država. Taj sistem je prvi primjer ugovorenog monetarnog poretka u povijesti svijeta, a namjena mu je bila uređenje monetarnih odnosa između neovisnih nacija-država. Sporazum iz Bretton Woodsa potpisan je u srpnju 1944. godine. I obvezivao je zemlje potpisnice na usvajanje monetarne politike kojom se vrijednost tečaja svake valute zadržava unutar fiksirane vrijednosti – plus/minus jedan posto – u terminima zlata. Sistem iz Bretton-Woodsa srušio se 1971. godine, nakon što su SAD odustale od konvertibilnosti dolara u zlato.
3.2. Transnacionalne institucije
Sporazumom u Bretton-Woodsu osnovani su i Međunarodni monetarni fond (MMF) i Međunarodna banka za obnovu i razvoj (sada Svjetska banka), koje i danas imaju veliki značaj u svjetskoj ekonomiji.
3.3. MMF
MMF službeno počinje djelovati u prosincu 1945. sa svrhom oporavka međunarodne ekonomije. Ciljevi MMF-a i danas su isti kao i 1944. u osnutku ove instistucije. MMF je središnja institucija međunarodnog monetarnog sistema, tj. sistema međunarodnog plaćanja i međunarodnih valutnih tečajeva koji omogućuje poslovanje među različitim zemljama. MMF je zadužen za prevenciju kriza u sistemu tako što potiče države na usvajanje odgovarajućih ekonomskih politika,a također – kako mu i sam naziv govori – MMF je fond čija sredstva služe članicama za privremeno financiranje u slučaju nestabilnosti, neravnoteže i sličnih situacija.
4. NEOLIBERALIZAM I NEOKONZERVATIVIZAM
Ranih 1970-ih godina Vijetnamski rat je ubrzao inflaciju. Također, jačaju oporavljene ekonomije Europe i Japana te postaju sve jača konkurencija SAD-u. Uslijed toga, SAD se suočavaju s deficitom u plaćanju i trgovini. Krajem 60-ih godina počinje oživljavanje i uspon liberalne doktrine koji će svoj vrhunac doživjeti za vrijeme vlade Margaret Thatcher u Velikoj Britaniji i Ronalda Reagana u Sjedinjenim državama. Krutost centralno-planskih gospodarstava i sve veći troškovi socijalne države davali su povoda za liberalnu kritiku državne gospodarske i socijalne politike. Nove tehnologije....unijele su u gospodarske strukture više fleksibilnosti i brži proces prilagođavanja i tehnološkog napretka, koji su bili pogodniji uvjeti za tržišnu organizaciju od tradicionalnih industrijskih kompleksa. Na toj osnovi se potpuno rehabilitirala liberalna tržišna doktrina, koja je prethodno doživjela potpuni krah 1930-ih godina u vrijeme Velike ekonomske krize.
4.1. Liberalizacija trgovine - Jedinstveno tržište, dvostruki standardi
Ekonomskom globalizacijom, kroz procese intenziviranja slobodnih trgovinskih tokova i uspostavu liberalnijeg kretanja ljudi, kapitala i informacija, otvorena su vrata krupnom biznisu. Iako svjetska trgovina ima mogućnosti da djeluje u cilju suzbijanja siromaštva i istovremenog povećanja privrednog rasta, taj potencijal ipak nije iskorišten. Međutim, trgovina sama po sebi nije problem. Problem je, smatraju neki, u pravilima kojima je ona regulirana, a pravila su takva da štite interese bogatih. Načelno, transnacionalne organizacije poput WTO-a, Svjetske banke i MMF-a, kao i vodeće svjetske vlade, u svojim programima i statutima navode načela kojima je je u cilju smanjiti siromaštvo i omogućiti svima bolji život i napredak,a kao glavni mehanizam u postizanju toga navodi se najčešće liberalizacija trgovine i otvaranje tržišta. Poseban naglasak se pri tom stavlja na siromašne, nerazvijene zemlje i programe prilagodbe i pomoći, usvajanjem kojih bi ove zemlje krenule putem napretka. No, u stvarnosti, svjedoci smo rastućeg siromaštva i trenda nezaposlenosti te produbljivanja jaza između bogatih i siromašnih. Dosadašnji rezultati globalizacije u ekonomskoj sferi potvrđuju opstojnost dvostrukih standarda i upitnost liberalizacijskog recepta za gospodarski napredak. Kako se navodi u internetskom izdanju organizacije Oxfam international, koje se bavi problematikom globalizirane trgovine - dok su tržišta bogatih zemalja nepristupačna siromašnim zemljama, Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka vrše pritisak na siromašne zemlje da otvaraju svoja tržišta vratolomnom brzinom, često s razarajućim posljedicama po siromašne zajednice. Istovremeno, moćne multinacionalne kompanije imaju odrješene ruke u sprovođenju investiranja i politike zapošljavanja, što doprinosi siromaštvu i nesigurnosti. Jedina prepreka takvom ponašanju multinacionalnih kompanija su neka opća, vrlo permisivna pravila. Svjetska trgovinska organizacija, tvrde u Oxfamu, predstavlja drugu stranu problema. Mnogi propisi o zaštiti intelektualne svojine, investicija i usluga štite interese razvijenih zemalja i moćnih multinacionalnih kompanija, a zemljama u razvoju time nameću visoke cijene.
Sadašnja globalizacijska ekonomska politika potiče liberalizaciju i otvorenost. Vlade mnogih nerazvijenih zemalja uvele su liberalizacijsku politiku 'otvorenih vrata', jer su tako mislile ostvariti brz rast izvoza privlačenjem multinacionalnih kompanija i stranog kapitala. Međutim, takva strategija ima svoje nedostatke. Direktne strane investicije (FDI) mogu biti od velike koristi, jer otvaraju pristup novim financijskim izvorima, tehnologijama i tržištima. No, s druge strane Repatrijacija velikog dijela profita, skupe poticajne mjere za privlačenje investitora i utaje poreza, svi zajedno utječu na to da je stvarni financijski priljev umanjen, Na svaki jedan dolar stranih investicija, oko 30 centi je izašlo iz zemlje putem transfera profita.
Oxfamovim istraživanjem utvrđeno je mjerenje izvoza prema dampinškim cijenama iz EU i SAD-a, koje pokazuje da ove supersile izvoze po cijenama više od jedne trećine manjim od troškova proizvodnje. Tako subvencionirani izvoz iz bogatih zemalja dovodi do sniženja izvoznih cijena iz zemalja u razvoju i uništavanja perspektiva malih poljoprivrednih proizvođača. U zemljama kao što su Haiti, Meksiko i Jamajka, uvoz visokosubvencionirane jeftine hrane uništio je lokalno tržište.
U rješavanju socijalnih nepravdi koje prožimaju globalizaciju, potrebno je ispuniti mnoge zahtjeve, ne samo reformu svjetske trgovine. Ipak smatraju kako svjetski trgovinski propisi predstavljaju ključnu stavku u rješavanju svjetskog problema siromaštva, zbog čega je neophodno u osnovi reformirati propise svjetske trgovine, budući da je u globaliziranom svijetu dvadeset i prvog stoljeća trgovina jedna od najmoćnijih sila i ima sve mogućnosti da djeluje kao moćno sredstvo u suzbijanju siromaštva. U tu svrhu, Oxfamovom kampanjom predložene su reforme, od kojih se izdvajaju:
a) multinacionalne kompanije trebaju usvojiti društveno odgovoran način
poslovanja
b) vlade razvijenih zemalja trebaju ustanoviti (putem uputstava za multinacionalne kompanije) mnogo učinkovitije mehanizme istraživanja, nadzora i izvještavanja kako bi učinile MNk odgovornim za njihovo djelovanje u zemljama u razvojuBudući da se danas trgovinom upravlja na nepravilan način, kako na svjetskoj razini, tako i u mnogim slučajevima na nacionalnom nivou, nastavljanje tog puta ne predstavlja rješenje, kao ni izolacionizam, jer bi siromašni bili lišeni povoljnih prilika koje im trgovina pruža. Oxfamovci svoje izdanje zaključuju sljedećim riječima: Ukoliko se dobro rukovodi svjetskim trgovinskim sistemom, milioni ljudi se mogu izvući iz bijede. U obrnutom slučaju čitave privrede biti će još više potisnute na margine svjetske ekonomije.....Zato nam je potreban novi svjetski trgovinski poredak, utemeljen na drugačijem pristupu pravima i odgovornostima, i koji bi se obvezao na ostvarenje globalizacije u korist siromašnih.
ZAKLJUČAK
Globalizacija je proces ujedinjavanja svijeta u jednu cjelinu ili jedan sustav, što je moguće zahvaljujući sveukupnom stalnom informacijskom i komunikacijskom tehnološkom napretku. Svijet postaje međusobno integriran i sve što se događa lokalno, može se odraziti i globalno. Mnogi su dočekali globalizaciju kao spasonosno rješenje za sve svoje probleme, no mnogima ona ne mora biti (i ne će biti) u interesu. Danas se ne skriva zabrinutost zbog negativnih posljedica globalizacije, ali postoje i pozitivne strane ovog procesa – razvoj znanosti, zdravstvene zaštite, veće proizvodnje hrane te općenito veća povezanost među ljudima. Tu su i svijest o vlastitim i tuđim problemima, kao i pružanje pomoći i solidariziranje s onima manje sretnima. Već poslije Drugoga svjetskog rata političari Europe su imali viziju njenog ujedinjenja, suradnje među vladama i građanima koji će moći slobodno, bez ikakvih ograničenja, putovati iz jednog dijela kontinenta u drugi i iz jedne države u drugu. I ti su se viozionari, kao i današnji, morali boriti protiv skeptika, ali su na kraju ipak uspjeli ostvariti svoj cilj. Zemlje Zapada danas su u postindustrijskom razdoblju koje obilježava razvoj suvremenih tehnologija i razvoj suvremenih ekonomskih i socijalnih politika koje se odražavaju na regionalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini. Upravo te zemlje imaju vodeću ulogu u svjetskoj razmjeni i trgovini. One su u prošlosti osnivale svoje kolonije u novootkrivenim prekooceanskim zemljama, internacionalizirale svoje ekonomije i poslovale preko velikih trgovačkih tvrtki (npr. Istočnoindijska kompanija) (VRESK, 1996.), te su na taj način uskoro postale jezgra svjetske trgovine. Nakon tako značajnog širenja trgovine dolazi i do razvoja globalizacije ekonomije u drugoj polovici 19., odnosno tijekom 20. stoljeća. Svijet je danas bogatiji nego što je ikad bio, a tehnologija i dalje neprestano napreduje. Kraj hladnog rata za mnoge je označio nov početak u svjetskim odnosima, početak novog svjetskog poretka koji će svima donijeti napredak. Na žalost, za mnoge još uvijek nije tako pa su razlike među zemljama svijeta veće nego što su ikad bile.
Globalizacijom započinju procesi koji se osjećaju u svim dijelovima svijeta. Međusobno povezivanje i globalizacija nacionalnih gospodarstava i financijskih tržišta utjecali su na veliku ranjivost ukupne svjetske ekonomije. Tako su sva svjetska tržišta kapitala vrlo brzo reagirala kada je došlo do sloma "azijskog čuda", nakon čega je slijedio i kolaps ruskoga gospodarstva. Te godine indeksi svih međunarodnih burzi naglo su pali i došlo je do usporavanja svjetskog BDP-a. Danas se procesu globalizacije širom svijeta suprotstavljaju antiglobalisti. Česti su odgovori na globalizaciju regionalizam, patriotizam i nacionalizam s ciljem da se, u većoj ili manjoj mjeri, očuvaju nacionalne i kulturne posebnosti te donekle zaštiti ekonomska neovisnost. Što nose globalizacija, globalne tvrtke i ekonomija te razvoj svijeta kao jedinstvenog sustava općenito u budućnosti, ostaje neizvjesno.
LITERATURA
Doddoli, L. i Maradei M., Svijet poslije Drugog svjetskog rata, Marjan tisak, Split, 2005.
Gray, John, Lažna zora, Masmedia, Zagreb, 2002.
Šimleša, Dražen, Snaga utopije, Što čitaš, Zagreb, 2005.
Vukadinović, Radovan i Mileta, Vlatko, Evropa iza ugla, August Cesarec, Zagreb,1990.
Zbornik radova, Globalizacija u Hrvatskoj, Hrvatska u globalizaciji, Udruga „11. siječnja 1972.“, Zagreb, 2003.
Milardović, Anđelko, Metodički prinosi istraživanja globalizma i globalizacije, Zbornik Globalizacija u Hrvatskoj, Hrvatska u globalizaciji, Udruga „11. siječnja 1972.“, Zagreb 2003., str. 102
www.novilist.hr
www.rifin.com
preuzmi seminarski rad u wordu » » »
Besplatni Seminarski Radovi