WEB 2.0

Neutaživa potreba ljudi za manipuliranjem informacijama ima korijene u dalekoj prošlosti, kada je čovjek počeo da kodira glasove klinastim pismom još u Vavilonu, a kasnije i na papirusu u Starom Egiptu. To su možda i prvi korijeni informacionih tehnologija. Razvoj informacionih i komunikacijskih tehnologija toliko je napredovao, da je danas gotovo nemoguće zamisliti život bez kompjutera, Interneta, kako u svakodnevnom životu, tako i u businessu.

Od pojave Interneta i World Wide Weba (WWW) 1990. godine, pa sve do 2004. godine kada se koncept Web 2.0 prvi put pojavio, veliki broj korisnika nije bio u mogućnosti da aktivno sudjeluje u kreiranju i organizaciji sadržaja koji se pojavljivao na webu. Tu činjenicu u korijenu mijenja, pojava paradigme nazvane Web 2.0. Jednom rečenicom definirati šta sve obuhvaća Web 2.0, gotovo je nemoguće. Naime, radi se o novijoj verziji weba, koja se ne odnosi na unapređenje tehničkih specifikacija, već o promjeni načina na koji se web kao platforma koristi.
Časopis Time u svom izdanju od 18. decembra 2006. godine na svojoj naslovnoj stani izabrao je „tebe“, odnosno svakog od nas koji koristimo ili stvaramo sadržaje na webu, za osobu godine. Naslovnica časopisa sastojala se od bijele tastature s ogledalom na mjestu monitora u kojem je svaki čitatelj mogao vidjeti svoj vlastiti odraz. Ta naslovnica odražavala je da je 2006. godina, godina weba i to nove, poboljšane, korisnički generirane druge verzije weba.
Medijsko praćenje Web 2.0 se koncentrira na zajedničkim aplikacijama kao što su blogovi, društvene mreže, podcasting.

U ovom seminarskom radu nastojim: pokazati da je Web 2.0 puno više od samo skupa novih „cool“ aplikacija i usluga; dati odgovore na pitanja po čemu se to Web 2.0 usluge fundamentalno razlikuju od prethodnih web sadržaja, te osvrnuti se na nove trendove i društveni aspekt Web 2.0 pristupa.
Ovaj rad daje prikaz koncepta Web 2.0 sa njegovim najznačajnijim aplikacijama. U drugom poglavlju dajem kratki historijski osvrt na to kako je sve počelo. U trećem poglavlju opisujem glavne karakteristike koje ga razlikuju od prethodnika Web 1.0. U četvrtom poglavlju opisane su ključne Web 2.0 aplikacije i usluge, te opis najpopularnijih društvenih mreža. U zadnjem poglavlju opisujem kako se pojava Web 2.0 odrazila na marketing.

2. POJAM WEB 2.0

Neki ga kritikuju, neki ga dižu u zvijezde, neki su oprezni... Pojam koji je samo nakon godine i po od svog pojavljivanja 2004 - te imao više od 9,5 miliona navoda na Googleu. Pojam koji je donio promjene u načinu na koji koristimo web. Postavlja se pitanje, šta zapravo znači taj Web 2.0? Da li se radi o besmislenoj marketinškoj poštapalici ili prirodnoj evoluciji dosadašnjeg weba? Prema broju u samom nazivu da se zaključiti da se radi o nekoj novoj, „drugoj verziji“ weba nadograđenog funkcionalnošću koju prije nije imao.

Najispravnija bi bila definicija prema O'Reillyu: „ Web 2.0 je dijeljenje i otvorenost dostignuta kroz korisnički generiran sadržaj kao što su socijalne mreže, blogovi i wiki.“ Ili „Web 2.0 je poslovna revolucija u kompjuterskoj industriji uzrokovana tretiranjem mreže kao platforme i nastojanje da se shvate pravila uspjeha na toj platformi“

Prema Wikipediji: “Web 2.0 je trend u World Wide Web tehnologiji baziran na socijalizacijskoj noti koja korisnicima omogućava sudjelovanje u kreiranju sadržaja weba.“
Ukratko rečeno, radi se o webu sljedeće generacije gdje se web tretira kao platforma koja korisnicima omogućuje interakciju, jednostavno praćenje, ali i zajedničko učestvovanje u kreiranju sadržaja. Dakle, ne radi se o novinama u samoj internet tehnologiji, prije bi se moglo reći da Web 2.0 mijenja način na koji ljudi doživljavaju i koriste Internet. Posjetioci nisu više pasivna publika, koja samo prima informacije, već učestvuju u stvaranju, dopunjavanju i dijeljenju sadržaja.

Čitava filozofija Web 2.0 može stati u dvije najjednostvnije rečenice koje opisuju Web 2.0: „Web 2.0 je napravljen od ljudi.“
„Web 1.0 je vodio ljude do informacija, dok Web 2.0 vodi informacije do ljudi.“

Sama definicija Web 2.0 za sve korisnike zapravo je nebitna. Ono što je važno je njegova funkcionalnost, odnosno šta korisnik dobija sa njime, a dobitaka je zaista mnogo. Web 2.0 će svakako ostati zapamćen kao fenomen koji je uveliko promijenio način na koji primamo, ali i serviramo informacije.

3. ISTORIJA: OD WEB 1.0 DO WEB 2.0

Da li zaista Web 2.0 znači revoluciju u načinu na koji koristimo web? Za izumitelja web-a, Sir Tim Berners-Lee-a, svakoko ne. Na pitanje da li se Web 2.0 razlikuje od onoga što bi se moglo nazvati Web 1.0, njegov odgovor je bio:
„Apsolutno ne. Suština Web-a 1.0 je u povezivanju ljudi. To je interaktivni prostor i mislim da je Web 2.0 dio žargona, niko ni ne zna šta to zapravo znači. Zapravo, znate, ovaj Web 2.0, to znači korištenje standarda koji su proizvedeni od strane svih tih ljudi koji rade na Web 1.0.“

Takozvani Web 1.0 je nedvosmisleno postao jedan od najznačajnijih pojmova počeka 21. vijeka, zahvaljujući kojem danas većina medija, uključujući novine, TV, radio, muziku ili komunikacijska sredstva poput maila, chata ili telefona čine jedno tkivo.

Web je prvobitno zamišljen kao internetski servis na kojem će naučnici moći objavljivati svoje materijale i koji će biti dostupni za pretraživanje i pregledavanje svim zainteresiranim korisnicima. World Wide Web započinje sa svojim počecima još 1980 godine, u švicarskom CERN-u, organizaciji za nuklearna istaživanja, gdje je Tim Berners-Lee započeo sa radom na svojoj ideji tada nazvanoj ENQUIRE. U aprilu 1993. godine CERN je objavio da će World Wide Web biti slobodan sistem za svakog bez naknada za korištenje. World Wide Web je sistem stranica koje su međusobno povezane vezama nazvanim hyperlinkovi, te služi za prikaz dokumenata u hypertext formatu na ekranu kompjutera uz distribuciju putem Interneta.

Web 1.0 iz današnje perspektive je bio statičan medij, sličan štampi samo u digitalnom obliku i njegova jedina prednost je bila u brzini pretraživanja. Interakcija nije bila važna u to vrijeme, bitno je bilo prikazati informaciju i predočiti je čitatelju. Vlasnik stranice je bio taj koji kreira sadržaj i u odgovarajućoj formi je postavlja na web site, a posjetioci su ti koji site posjećuju isključivo u informativne svrhe. Jedini način komunikacije sa vlasnicima site-a, sa ciljem ostavljanja utisaka i prijedloga, obavljao se putem kontakt strane, a vlasnik bi odlučivao o daljim akcijama povodom istih. S obzirom na to da su stranice nudile samo informacije slično knjigama ili novinama, mogli bi Web 1.0 nazvati informacijskim silosima.

Formalizacija termina i koncepta Web 2.0 vezuje se za ime Tima O'Rajlija (Tim O'Reilly). Stvaranje koncepta rezultiralo je održavanjem tri Web 2.0 konferencije u San Francisku u oktobru 2004. i 2005.godine, dok je treća konferencija bila održana početkom novembra 2006.godine. Na konferencijama se govorilo o tome da se aktivnosti korisnika oko generiranja sadržaja, u obliku ideja, teksta, videa ili slike, mogu „upregnuti“ u stvaranje vrijednosti. Identificirali su određene smjernice koje se mogu karakterisati kao društvena tehnologija poput sudjelovanja, korisnik kao saradnik, korištenje snage mnoštva, bogata korisnička iskustva itd. Treba naglasiti da ove smjernice same po sebi ne predstavljaju web (r)evoluciju. Kao što je Tim Berners-Lee naglasio, sposobnost za provedbu se temelji na takozvanim Web 1.0 standardima. Od tog vremena, pojam Web 2.0 je pronašao svoje mjesto u leksikonu, 2009. Global Language Monitor ga je proglasio milionitom engleskom riječju.

Sam tvorac koncepta Web 2.0, Tim O'Reilly, nije ni pokušao definirati ovaj pojam, već ga je pokušao objasniti pomoću tabele koja prikazuje evoluciju Weba iz 1.0 u 2.0.

Table 1: Prelaz sa Weba 1.0 na Web 2.0 kako ga definira Tim O'Reilly

Web 2.0 donio je nešto novo – sudjelovanje korisnika u zajedničkoj izradi stranice. Dok je Web 1.0 izrada stranica bila komplikovana i uključivala puno znanja o HTML kodu, 2.0 filozofija to u potpunosti eliminira i donosi već gotova rješenja u obliku softvera sa kojim se svaki pojedinac željan stvaranja sadržaja može uključiti i brzo ga početi pisati.

Same 2.0 stranice ne razlikuju se pretjerano od Web 1.0 stranica po izgledu i dizajnu. Štaviše, u Web 1.0 dizajn je jedan od faktora privlačenja posjetilaca, dok u Web 2.0 svijetu samo privlačenje nije toliko važno koliko njihova mogućnost sudjelovanja u kreiranju sadržaja. Osnovna ideja izrade 2.0 stanica je jednostavnost, drugim riječima „manje je bolje“. Upravo je interaktivnost najveća promjena i prednost koju Web 2.0 donosi u odnosu na klasični web. Posjetioci više nisu publika, puki i pasivni primatelji informacija, već sudjeluju u njihovom stvaranju, dopunjavanju, modificiranju i prenošenju.
Za pravilno poređenje nije dovoljno uzeti u obzir samo tehničke razlike između Web 2.0 i njegovog prethodnika Web 1.0, već i ostale:

Table 2: Razlike između Web 1.0 i Web 2.0

4. KARAKTERISTIKE WEB 2.0

Osnovne karakteristike Web 2.0 modela su: stvaranje sadržaja od strane velikog broja korisnika, njihovo povezivanje u interesne grupe, intenzivna komunikacija, saradnja i razmjena informacija unutar grupa.

Dalje, ono što bez dvojbi karakterizira Web 2.0 je sljedeće:

• Korištenje weba kao platforme – što korisnicima omogućuje rad s aplikacijama pomoću web preglednika neovisno o mjestu ili kompjuteru koje koriste
• Sudjelovanje korisnika, interaktivnost i komunikacija
• Sama suština Web 2.0 je da korisnike potakne da daju svoj doprinos nekom web sadržaju, označavanjem, ocjenjivanjem ili dijeljenjem
• Aspekti društvenog umeržavanja koje za cilj ima povezivanje određene skupine ljudi te uprezanje kolektivne inteligencije u svrhu sticanja kolektivnog znanja
• Bogat grafički interfejs realiziran pomoću tehnologija poput Ajaxa koji omogućuje brže učitavanje web stranica

Od mnoštva karakteristika i prednosti koje je sa sobom donijela Web 2.0 tehnologija izdvajamo i mogućnost pretrage stranica po ključnim riječima, linkovi koji vode do vezanih pojmova, grupno kreiranje i održavanje sadržaja, kategorizacija pojmova radi lakšeg snalaženja, dinamičan sadržaj, metapodaci. Možda najbitnija karakteristika Web 2.0 jeste prelaz sa statičkih web stranica na korisničke web stranice, odnosno stranice koje mogu uređivati i krajnji korisnici.

5. PODJELA WEB 2.0

Bilo bi dobro moći odgovoriti na pitanje tipa; Od čega se Web 2.0 zapravo sastoji? Ali gotovo je nemoguće dati jedinstven odgovor. Mnogo je web aplikacija koje objedinjuju karakteristike Web 2.0. Radi se o uslugama nastalim kombinacijom internetskih tehnologija i standarda, a ne o samim tehnologijama kao takvima. Jedan dio aplikacija se već koristi godinama, no dodaju se nove mogućnosti koje često povezuju postojeće usluge. U nastavku je naveden popis osnovnih tipova Web 2.0 aplikacija koje će biti detaljnije opisane u nastavku.

• Blog
• Podcast
• Wiki
• Društveni bookmarking
• Društveno umrežavanje

5.1. Blog

Jedna od najznačajnijih karakteristika Web 2.0 ere je i velika popularizacija blogova.
Blog je termin koji se odnosi na lični dnevnik pisan na webu sa obrnuto-hronološki poredanim sadržajem. Sam naziv toliko je brzo postao popularan da je danas riječ blog asocijacija za online dnevnik i koristi se kao jezična imenica. Pojam web-dnevnik ili blog, skovao je Jorn Barger 1997. Bloging pruža šansu svima da objave svoje misli cijelom svijetu i da postanu vidljivi.

Većina blogova je tekstualna, ali postoje i drugačije varijante kao što je photoblog (fotografski blog), vlog (video blog), muzički ili podcasting blogovi. Blog se sastoji od Web 2.0 aplikacija koje sadrže klijentski i serverski dio. Serverski dio se brine za bazu podataka i unos dnevnih zapisa u bazu, te za njihov prikaz čitaocima. Klijentski dio komunicira sa serverom i omogućuje unos zapisa putem interfejsa bloga. Ono što je karakteristično za sve blogove su komentari čitaoca i slučajnih posjetioca.

Blogovi mogu biti u obliku časopisa, lični, tematski ili vezani uz domenu stranice na kojoj se nalaze. Također mogu biti individualni ili kolaborativni. Uglavnom blogove smatraju samo online dnevnicima, iako su oni puno više od toga, jer se mogu koristiti i kao sredstvo informisanja, naročito u poslovnim sredinama; danas se u svijetu vrlo uspješno pokazalo vođenje propagandne aktivnosti kao vođenje političke kampanje putem bloga i slično.

Osnovne karakteristike blogova su sljedeće:
• Jednostavna izrada – za stvaranje i objavljivanje sadržaja nisu potrebna nikakva znanja o web programiranju
• Jednostavan pristup – za pristup sadržajima dovoljan je samo web preglednik
• Preglednost – hronološki poredan sadržaj i dodatne informacije poput komentara.

No s druge strane, neke od glavnih kritika bloga su: da informacije najčešće nisu provjerene, niti su rezultat nekog od istraživanja, pa ih treba uzeti sa određenom dozom opreza.
Svi blogovi na Internetu čine blogosferu, što opet predstavlja jedan oblik socijane mreže. Uz pojam bloga, vežemo i pojam blogroll, koji se odnosi na listu preporučenih tuđih blogova, izdvojenih u zaseban okvir na blogu. Osim linkova na tuđe blogove, mogu se ubaciti i linkovi drugih omiljenih web stranica, koje zbog određenog sadržaja želimo preporučiti svima koji čitaju naš blog.

Praktična upotreba bloga:
• Predstavljanje – objava ličnih, osnovnih podataka
• Pisanje i objavljivanje periodičnih opažanja
• Komunikacija sa drugim ljudima

Riječ blog je 2004. godine proglašena za riječ godine.
Najpoznatiji softwere za bloganje je Wordpress, a najpoznatiji servis Blogger.com, koji je sada u vlasništvu kompanije Google.

5.2. Podcast

Podcast je audio datoteka u digitalnom formatu objavljena na Internetu, distribuirana putem RSS kanala, koju korisnici mogu preuzeti i slušati na vlastitom kompjuteru ili mobilnim digitalnim uređajima poput mp3 playera, mobilnih telefona ili dlanovnika.
Naziv podcasting je nastao kao složenica riječi iPod (mp3 player kompanije Apple) i broadcasting (emitiranje), no osim na iPodu, podcastovi se mogu slušati pomoću drugih audio uređaja.

Razmjena podcast datoteka funkcioniše na istom principu kao i blogovi. Vlasnici podcasta postavljaju sadržaj na poslužitelj, te na taj način on postaje javan za preuzimanje, kao što je post na blogu javan za čitanje. Nakon što ih preuzmemo, podcaste možemo preslušavati kada i koliko puta želimo.

Kao usluga podcasting se prvo počeo razvijati u području radio emitiranja. Tradicionalno, radijski slušaoci su morali u tačno određeno vrijeme biti kraj svojih radio prijemnika, kako bi poslušali neku radio emisiju i to samo jednom. Današnji tempo života nerijetko onemogućava redovno praćenje željenih emisija, a često se javlja potreba i za ponovnim preslušavanjem neke emisije. S pojavom podcastinga i mogućnosti jednostavnog preuzimanja audio datoteka, započela je distribucija radio emisija u tom obliku. Prvim podcastom smatra se „The End Of Days” pokrenut 31.10.2003.godine.
Datoteke koje se distribuiraju putem podcastinga su raznolike. U početku, kao što smo rekli, uglavnom se radilo o radio emisijama, ali s vremenom se putem podcastinga počelo slati najrazličitije datoteke poput audio škole, edukacija, zabavnog programa, vijesti, muzike, zdravlja itd.

Osim audio podcastova, tu je i video podcast za koji se ponekad koristi skraćenica vidcast ili vodcast. Radi se o video isječcima dostupnim na zahtjev.
Neke od prednosti podcastinga su:
• Mogućnost slušanja sadržaja u bilo koje vrijeme i na bilo kojem mjestu
• Mogućnost brzog i jednostavnog ponavljanja određenih sadržaja
• Otvorenost za sve korisnike Interneta

Mogući načini upotrebe podcastinga su: muzičke emisije, intervjui, pričanje priča, sportske emisije, razni tutorijali, razni kursevi, naročito jezični, objavu nastavnih materijala u zvučnom ili video formatu, administrativna podrška korisnicima itd.

Neki o programa za podcasting su:
• Podcast.com
• iTunes – Appleov portal za objavu podcastova
• odeo – distribucija i preslušavanje velikog broja zvučnih podcastova

5.3. Wiki

Wiki je sistem web stranica koje omogućuju kolaborativno uređivanje tekstualnog sadržaja, najčešće nakon registracije. Korisnici mogu pregledati, kreirati i uređivati sadržaj koristeći se jednostavnim jezikom za formatiranje. Sva pravila za izmjenu, stvaranje i uređivanje sadržaja unutar wikija su univerzalna.
Osnovna ideja je da se što većem broju ljudi koji čitaju sadržaj dopusti njegovo eventualno uređivanje, proširivanje, te uklanjanje mogućih pogrešaka.

Wiki je nastao 1995. godine kao WikiWikiWeb. Na početku su ga opisivali kao najjednostavniju online bazu podataka. Sam naziv Wiki potiče od havajske riječi wikiwiki što znači „brzo”. Dakle, radi se o bazi ili site-u koji je brz i jednostavan za korištenje. Sadržaj wikija je jedinstven, jer nema dupliranja sadržaja, što je posljedica postavljanja poveznica na postojeći ili nepostojeći sadržaj. Wiki se sve više koristi u poslovnom svijetu za planiranje projekata, kao rješenje za razmjenu znanja, potom je našao svoju primjenu i u obrazovanju, za što je posebno prikladan zbog niskih troškova. Zagovornici wikija kao njegove osnovne prednosti navode:

• Jednostavnost korištenja
• Niski troškovi održavanja
• Veliku fleksibilnost
• Otvorenost pristupa

Tu su nedvojbeno i problemi na koje nailazimo, koji omogućuju takav nivo otvorenosti, poput problema zlonamjernog uređivanja, zloupotrebe i vandalizma. Ti problemi su u početku i doveli u pitanje kvalitetu sadržaja, no sistem funkcionira zapanjujuće dobro. Možda upravo iz razloga što je zloupotreba prejednostavna i ne predstavlja izazov. Alternativno, moguće je i ograničavanje pristupa samo registriranim korisnicima, koje se često koristi za profesionalnu, radnu skupinu.

Postoji velika lista stranica koje koriste wiki model, a samo neke od njih su navedene u nastavku:
• Wikipedia – online enciklopedija
• Wikibooks
• Wikiversity (podržava besplatne materijale, seminare, projekte)
• Wikihow – daje instrukcije kako nešto uraditi
• Wikianswers – daje odgovore na postavljena pitanja
• Wikimapia – pomoću Wikimapie moguće je opisati cijeli svijet i svako mjesto na Zemlji. Predstavlja online mapu i satelitski resurs.

Najpoznatija web stranica temeljena na principima wikija je Wikipedia. Wikipedia je online enciklopedija zasnovana na nevjerovatnoj ideji da svaki pojam može biti dodan ili objašnjen od strane bilo kog korisnika, kao i da objašnjenje tog pojma može biti editovano od strane bilo kog drugog korisnika. Predstavlja radikalan eksperiment povjerenja, zbog slučaja slučajnog ili namjernog objavljivanja pogrešnih informacija i podataka. IBM – ovo istraživanje je pokazalo da je vandalizam nastao na Wikipediji ispravljen u prosjeku za 5 minuta, čime se baš ne mogu pohvaliti druge online enciklopedije zatvorenog tipa.

Table 3: Usporedba Wiki sistema sa ostalim Web 2.0 alatima

5.4. Društveni bookmarking

Društveni bookmarking (eng. social bookmarking) predstavlja postupak stvaranja i pohranjivanja popisa označenih adresa web stranica i korisnih Internet resursa na javne web stranice. To su ustvari siteovi ili druševene mreže gdje ljudi ubacuju svoje omiljene siteove. Dostupnost takvih lista moguće je limitirati specifičnoj mreži korisnika sa sličnim interesima. Poveznice (linkovi) su obično grupisane prema temi, kategoriji, oznakama ili nekim drugim posebnostima. Ovakvi servisi omogućuju pregledanje sadržaja po kategorijama i daju mogućnost glasanja za neki sadržaj. Što više glasova taj sadržaj ima, to će sve više početi da se penje ka vrhu i postajaće vidljiviji ostalim korisnicima servisa. Društveni bookmarking servisi su napravljeni upravo zbog toga da sadržaj koji vam se učini zanimljivim podijelite sa drugima.
Današnji web je neograničen izvor informacija. Veliki problem za korisnike je pronalaženje traženih informacija u toj masi. Upravo zbog toga je i nastala potreba za stvaranjem servisa bookmarkinga, kako bi se olakšalo naknadno pretraživanje, ne samo autorima, već i ostalim korisnicima. Osim razmjene poveznica na web stranicama, postoje servisi za razmjenjivanje specifičnih informacija poput knjiga, filmova, muzike, trgovačkih artikala itd.
Društveni bookmarkting ima prednost nad Internet pretraživačima, jer sama klasifikacija temeljena na oznakama obavlja se od ljudi koji razumiju sadržaj resursa, a rangiranje resursa provodi se na temelju korisnika koji su označili pojedini resurs.
Među najpoznatije bookmark serivise spada del.icio.us, Reddit, Digg.com, thumblicio.us.

Neke od prednosti koje donosi servis bookmarkinga su:
• Povećana vidljivost na mreži
• Brže generisanje saobraćaja na siteu i veća posjećenost
• Brže indeksiranje od strane kompanije Google
• Omogućuje se bolja organizacija podataka, te pojednostavljuje razmjena poveznica

Navest ćemo i neke od nedostataka društvenog bookmarkinga:
• Nepostojanje standarda za ključne riječi i oznake, što dovodi do nejasnoća i grešaka prilikom njihovog stvaranja
• Nemogućnost definiranja hijerarhijskih relacija među oznakama
• Nakupljanje ključnih riječi sličnog sadržaja
• Servisi za društveni bookmarking česta su meta zloupotrebe

5.5. Društveno umrežavanje

Društveno umrežavanje (eng. socijal networking) odnosi se na građenje online zajednica koje dijele interese i aktivnosti ili se zanimaju za interese i aktivnosti drugih pojedinaca ili zajednica. Mrežna zajednica je pojam koji je vrlo česta karakteristika raznih Web 2.0 siteova, pa je postao gotovo sinonim za Web 2.0. Društvena mreža označava aktivno sudjelovanje u virtualnim zajednicama odnosno skupinama korisnika zajedničkih interesa okupljena oko nekog internetskog servisa. Ukratko rečeno, primarna namjena društvenih mreža je:

• Umrežavanje korisničkih profila
• Socijalizacija korisnika kroz komunikaciju, igranje igara, razmjenu mišljenja
• Jednostavan i brz način razmjene informacija
• Razmjena multimedijskih sadržaja, znanja, iskustava itd.

Kod aplikacija za društveno umrežavanje, preduslov ze povezivanje je izrada vlastitog profila koji mogu sadržavati lične podatke, obrazovanje, interese, sklonosti i druge informacije. Tada putem raznih drugih tehnologija koje se nalaze na takvom web siteu može se stupiti u kontakt sa drugim korisnicima i sa njima podijeliti interese ili ideje.
U najvećem broju slučajeva, servisi za društveno umrežavanje omogućuju korisnicima da sami stvaraju svoje korisničke profile. Korisnici se mogu međusobno povezivati tako da, najčešće oba korisnika potvrde međusobnu povezanost.
Društvene mreže povezuju ljude s najrazličitijim interesima, a trenutno je u porastu i upotreba društvenih mreža u poslovnom okruženju. Kompanije ih mogu koristiti kao sredstva za povezivanje zaposlenika, lakše pronalaženje potrebnih stručnjaka, zatim vrlo su interesantne i marketinškim ekspertima, jer korisnici otkrivaju neke lične podatke koji se mogu koristiti prilikom stvaranja proizvoda i usluga namijenjenih ciljanoj grupi korisnika, reklamirati svoje proizvode i usluge. Zahvaljujući marketinškoj komponenti, ovi servisi su u pravilu besplatni krajnjim korisnicima, jer se načešće finansiraju prodajom oglasnog prostora.

Neke od prednosti društenih mreža su:
• Besplatan pristup
• Neograničena mogućnost povezivanja s drugima, što je korisno za početnike ili male kompanije
• Kreirajući profil korisnici stiču prijatelje, osnažuju društvene veze s ljudima s kojim se u stvarom svijetu ne stižu sresti

Neki od nedostataka društvenih mreža su:
• Opasnosti od zloupotrebe
• Krađe identiteta
• Smanjena mogućnost zaštite privatnosti
• Zloupotreba podataka iznesenih na mreži

Pregled i kratak opis najpopularnijih društvenih mreža dajem u nastavku:
• MySpace
• Flickr
• Facebook
• YouTube

5.5.1. MySpace

MySpace („moj prostor“) je višejezična društvena web stranica namijenjena umrežavanju članova. MySpace korisnici međusobno komuniciraju na najrazličitije načine: dostupne su im usluge pisanja blogova, internog sistema primanja i slanja poruka, napredne pretrage, pozivanje prijatelja, objavljivanje fotografija i video clipova, pregled i objava događanja, raspravljanje na forumu.

Stranica je postala internetski fenomen, svaki dan je posjeti oko 230,000 korisnika, po čemu je u vrhu društvenih Web 2.0 stranica. Svoju popularnost duguje prije svega raznolikim funkcijama. Nekada je najviše napredovao radi povezivanja muzičkih grupa. Danas, osim muzičkih, aktuelne su i filmske zajednice na kojima najviše djeluju neovisni, neafirmirani režiseri, razne grupe komičara i slično. Finansiranje stranice omogućuju oglasi. MySpace ima mnogo veću zaradu od oglašavanja u odnosu na vodeći Facebook.

5.5.2. Flickr

Flickr je društvena mreža i servis za razmjenu i rukovođenje fotografijama. Omogućuje korisnicima da spremaju, organizuju, pretražuju i razmjenjuju fotografije, dodaju komentare i ostavljaju bilješke uz fotografije. Smatra se jednim od prvih pravih primjera Web 2.0 koncepcije.
Kao i kod većine ostalih društvenih mreža, Flickr je rezultat projekta male kompanije Ludicorp iz Kanade. Objavljena je u februaru 2004. godine, a od marta 2005. godine je u vlasništvu kompanije Yahoo! Inc.
Neki od ključnih elemenata koje je Flickr uveo bili su tagovi, označavanje fotografija, zajedničko grupiranje i rangiranje po zanimljivosti. Flickr od svojih korisnika traži da svoje fotografije grupišu koristeći se tagovima, po određenim temama, što omogućuje lakše pretraživanje fotografija po kategorijama. Same fotografije ponekad imaju autorska prava, a ponekad su besplatne – ovisno od samog autora. Po svom konceptu, vrlo je sličan YouTubeu, ali samo za fotografije.

5.5.3. Facebook

Facebook je društvena mreža za razmjenu kontakata, dijeljenje fotografija. Nastao je 2004. godine od strane Marc Zuckerberga, i prvobitna njegova namjena bila je povezivanje studenata Harvarda. No, ubrzo je stekao veliku popularnost i među svim američkim univerzitetima, srednjim školama, a danas djeluje kao globalna društvena mreža sa oko 500 miliona aktivnih korisnika. Autori Facebooka kažu da je njihova misija učiniti svijet otvorenijim i povezanijim.
Facebook je besplatan za sve korisnike, a ostvaruje prihode od sponzora i oglašavanja putem reklama koje se pojavljuju uz svaki profil. Osim što mu je prvobitna namjena socijalizacija ljudi, koristi se i u promociji političara, muzičara, starleta, u poslovnom svijetu, marketingu itd.

Prednosti Facebooka su:
• Besplatan pristup i neograničene mogućnosti povezivanja sa drugima
• Kreirajući profil korisnici ne samo da stiču nove prijatelje, nego se povezuju i sa onima s kojima su izgubili kontakt
• Razmjena informacija, ideja i mogućnosti u privatnom i profesionalnom svijetu

Nedostaci Facebooka ogledaju se u sljedećem:
• Opasnosti od zloupotrebe, krađe identiteta
• Smanjena mogućnost zaštite privatnosti, jer kompanija Facebook zadržava naše lične podatke, te ih može proslijeđivati agencijama i organizacijama koje za njih mogu biti zainteresirane

Možemo zaključiti, da su prednosti ove vrste komunikacije veće nego nedostaci, jer Facebook nije ni dobar ni loš sam po sebi: dobrim ili lošim ga čine sami korisnici. Servis Facebook je zabranjen u sljedećim zemljama: Siriji, Iranu, Kini.

5.5.4. YouTube

YouTube je ne samo najpopularniji Web 2.0 site, već je i najpopularniji site uopće. YouTube je internetski servis za razmjenu video sadržaja gdje korisnici mogu postavljati, pregledavati i ocjenjivati video isječke. Za postavljanje sadržaja potrebna je registracija, dok za pregledavanje nije, izuzev sadržaja koji nije primjeren za osobe mlađe od 18 godina. Siteom se može surfati putem tagova, vršiti pretraživanje, pregledavati po kanalima. Prema pravilima korištenja, zabranjeno je postavljanje pornografskog sadržaja, nasilja, sadržaja koji podržava kriminalne radnje, sadržaja s ciljem osramoćenja i klevete.
Osmislili su ga je i pokrenuli početkom 2005. godine Chad Hurley, Steve Chen i Jawed Karim, bivši zaposlenici kompanije PayPal, a već krajem 2006. godine kupio ga je Google za visokih 1,65 milijardi dolara.
S vremenom su nastali i brojni drugi servisi koji koncepcijom kopiraju YouTube, ali niti jedan od njih nikad nije postao barem izbliza toliko popularan.
Moć YouTubea prepoznali su i političari. Tako su Barack Obama i Hillary Clinton koristili YouTube kao medij za predsjedničku kampanju.

6. KRITIKA

Koncept Web 2.0 izložen je različitim kritikama. Neki od kritičara tvrde, da sam pojam Web 2.0 ne predstavlja novu verziju weba uopšte, već se samo nastavlja koristiti tehnologijama i konceptima već sadržanim u tzv. Web 1.0. Nazivaju ga „samo još jednim pokušajem da se napravi novi poslovni lanac“; da se jedan proizvod tj. Web 1.0 prezentira na bezbroj različitih načina. S društvenog aspekta gledano, kritičari poput Andrew Keena tvrde da je Web 2.0 stvorio kult digitalnog amaterizma i narcizma, koji potkopava ideju stručnosti, dopuštajući da bilo ko, bilo gdje, daje svoja mišljenja o bilo kojoj temi, bez obzira na njihovu stručnost, talenat, znanja... On u svojoj knjizi Kult amatera za Web 2.0 kaže:“ To MySpace susreće YouTube susreće Wikipediju susreće Google – To neznanje susreće egoizam susreće loš ukus susreće vladavinu rulje. Na steroidima.“ Revolucija Web 2.0 obećavala je donošenje više istina, o većem broju ljudi, više globalne perspektive, a ono što je stvarno donijela su ustvari površne opservacije o svijetu oko nas, manje pouzdanih vijesti, digitalnu šumu beskorisnih informacija, samoobožavanje i slično. Ljudi koriste Web 2.0 da bi bili vijest, informacija, a ne za praćenje informacija. Keen, dalje u svojoj knjizi, na sarkastičan način opisuje i društvene mreže:“ Ta beskrajna čežnja za privlačenjem pozornosti na sebe pokreće najvrući dio internetske ekonomije – društvene mreže kao što su MySpace, Facebook, Twitter. One postoje da bismo mogli reklamirati sami sebe: sve, od svojih omiljenih knjiga, filmova, pa do fotografija s ljetnih praznika, svjedočanstava u kojima se hvalimo svojim ljupkim osobinama ili rekapituliramo svoja najnovija pijanstva.“
Mnogi kritičari za Wikipediju navode da je puna grešaka, puluistina, dok je YouTube pun ispraznih i apsurdnih sadržaja.

7. MARKETING U SOCIJALNIM MEDIJIMA

Pojava novih web koncepata i tehnologija dovela je do promjene trendova kako na privatnom, tako i na poslovnom planu. Prije su novu tehnologiju najprije usvajala preduzeća, a tek potom krajnji korisnici, dok je Web 2.0 paradigma okrenula taj proces. Web 2.0 tehnologije su sila koja mijenja način na koji su poruke o proizvodima i brendovima servirane i primljene. Pojava Web 2.0 alata u marketingu, predstavlja dramatičnu promjenu, baš kao što je nekad pojava štamparije bila za komunikacije. No, iako su prednosti velikim dijelom neistražene, marketinški stručnjaci ne bi smjeli propustiti taj veliki val nazvan Web 2.0, jer ono što je bit samog marketinga je biti prisutan u tim kanalima gdje se nalaze kupci.

Termin Social Media Marketing (SMM) i marketing 2.0 odnose se na marketinške aktivnosti pomoću Web 2.0 alata kako bi se došlo do novih kupaca, za povećanje svijesti o proizvodu i tržišnoj vrijednosti brenda. Marketerima je olakšano da dobiju povratne informacije o svojim postupcima, da bolje upoznaju svoje kupce. Marketing putem socijalnih medija je moćan metod da se poslovanje učini profitabilnijim za kraće vrijeme nego što bi to bio slučaj da se koriste neke druge promotivne metode. Ne postoji jeftiniji promocioni metod.
Prema nedavnom izvještaju iz Forrester Research-a, predviđa se da će potrošnja na socijal- medijski marketing rasti po godišnjoj stopi od 34%. Uprkos tome, većina marketera spada u grupu „novih“ u socijanim medijima, dok je velika većina i dalje pri stavu da je isplativost ulaganja u taj vid medija prilično rizična. Trogodišnja McKinsey anketa, provedena među 1700 menadžera iz cijelog svijeta, je ispitivala kako i koje se Web 2.0 tehnologije koriste u poslovanju. Rezultati pokazuju da je oko 69% ispitanika korištenjem Web 2.0 tehnologija ili alatki dobilo mjerljive rezultate uspjeha u poslovanju, uključujući efektivniji marketing, manje troškove poslovanja, bolji i lakši pristup znanju i na kraju veće prihode.
• Za pridobijanje novih kupaca, ubjedljivo najviše se koriste socijalne mreže 43% i blogovi 40%
• Za komunikaciju sa kupcima najviše se koriste socijalne mreže 53%
• Za razvoj proizvoda i usluga najviše se koristi: wiki 35%, blog 34% i socijalne mreže sa 32%

Razlozi za korištenje marketinga 2.0 su:

1. Prije svega zato što je to prirodan način reklamiranja. Svaki dan milioni pojedinaca učestvuju u razgovorima i za marketera ovo predstavlja odličnu priliku za „osluškivanje“ onoga što potrošači ustvari žele od prizvoda i šta misle o konkurentima i slično
2. Niska cijena – u odnosu na tradicionalne metode oglašavanja (u novinama, na radiju, televiziji i slično) cijena oglašavanja putem socijanih medija može biti veoma niska ili ravna 0. Troškovi su ograničeni jedino vremenom ili možda troškovima zapošljavanja programera-dizajnera. Na našim prostorima mjesečni zakup banera na nekom od posjećenijih siteova može iznositi nekoliko stotina KM. Po toj cijeni, naš baner oglas može vidjeti i do 200,000 ljudi dnevno tokom jednog mjeseca. U poređenju sa TV-om ili radiom, za isti novac se može dobiti najviše par sekundi reklamnog prostora u udarnom terminu.
3. Mogućnost plasiranja reklame samo ciljanom tržištu – reklamiranje putem socijalnih medija može omogućiti maloj firmi da dođe do kupaca širom svijeta. Moguće je plasirati reklame prema polu, starosti, lokaciji, interesovanjima i sl. Ove mogućnosti povećavaju uspješnost svake reklame.
4. Mjerljivost uspješnosti reklamiranja – zahvaljujući postojanju nekih čak besplatnih statističkih alata kao što je npr. Google analytics, možemo u svakom momentu znati koliko je ljudi imalo mogućnost da vidi reklamu, koliko njih je posjetilo site i na kraju koliko njih je kupilo proizvod. Sve ove informacije nam pomažu da reklamu što više prilagodimo ciljanoj publici kako bi je učinili što isplativijom.
5. Pozitivno utiče na izgradnju brenda
6. Možemo ga koristiti za istraživanje tržišta
7. Pruža mogućnost direktnog kontakta sa krajnjim kupcima

Zbog jednostavnosti upotrebe i prilično jeftine prirode Web 2.0 marketinga, preduzeća često uvode Web 2.0 alate u svoj marketing mix, ali bez jasno definisanog plana ili cilja. Iako je prijava za većinu Web 2.0 aplikacija besplatna, praćenje zahtijeva vrijeme i resurse. Ako Web 2.0 strategije ne daju željene rezultate, brzo i jednostavno je to moguće ispraviti. Eksperimentirajući, marketer brzo uči koji su to najpogodniji alati za njegove marketinške napore. Međutim, kako bi se dobio što bolji povrat na uloženi napor, sami marketeri moraju učiniti više od eksperimenta. Oni bi trebali napraviti Web 2.0 marketing plan s jasno utvrđenim ciljevima, koji bi se trebao uklopiti u cijeli marketing mix i druge marketinške taktike.

Unatoč hajci koja prati Web 2.0 u posljednje vrijeme, još uvijek postoji određena doza skepticizma. Čitatelji, posjetioci, kupci mogu naštetiti marketinškim naporima, nanijeti štetu ugledu kompanije, jer im upravo to Web 2.0 omogućuje, jer mogu slobodno razgovarati i dijeliti svoja, često negativana mišljenja i iskustva o određenim proizvodima ili uslugama. Dakle, marketeri ne mogu kontrolisati sve što se piše o imidžu njihove marke, upravo zbog tako aktivne uloge kupaca, ali mogu pokušati uticati svojim učešćem u raspravama. Aktivnim slušanjem i učestvovanjem u online razgovorima, marketer može poboljšati i čak preokrenuti negativan tok razgovora o brendu, istovremeno saznati šta kupci zaista žele i do čega im je stalo.

Postoje mnogi problemi s kojim se firme mogu suočiti prilikom provedbe Web 2.0 alata za marketing. Prema McKinsey Quarterly (2007) neki od problema su:

• Nedostatak podrške od strane top menadžmenta kompanija
• Nepostojanje validne metrike za mjerenje učinkovitosti Web 2.0 marketinga
• Tehnički izazovi, nepoznavanje načina na koji se koriste Web 2.0 alati
• Samo održavanje Web 2.0 alata zahtijeva punu predanost i uzima puno vremena

Možemo reći da pojava Web 2.0 aplikacija za marketing, predstavlja dobru vijest za marketere malih i srednjih peduzeća, jer im je sa alatima poput blogova, wikija, društvenih zajednica, omogućeno da se stave u istu ravan sa velikim kompanijama, budući da su ovi alati daleko više pristupačni u odnosu na tradicionalne metode oglašavanja. Ipak, s obzirom na široku lepezu mogućnosti, zbunjenost vlada kada je riječ o odabiru Web 2.0 alata za marketing. Pregled u nastavku daje neke od popularnih online marketing metoda, te kako se one mogu iskoristiti.

7.1. Facebook marketing

Marketinške akcije treba uvijek usmjeravati tamo gdje su kupci, prema tome Facebook sa svojih 500,000,000 članova je idealan alat za to. Dokaz ovoga je da svi vodeći svjetski brendovi, kompanije, poznate ličnosti imaju Facebook fan stranice. Marketing preko Facebooka počeo je u grupama, nastavio se sa profilima i konačno stranicama za brendove. Neka preduzeća su odmah uvidjela potencijal koji pruža Facebook, poput hrvatskog Kraša koji je sa svojom aplikacijom Životinjsko carstvo prvi poveo Facebook marketing u regiji još 2008. godine. Preko svoje Facebook stranice preduzeća u svojim nastojanjima da pridobiju što veći broj fanova ili sljedbenika, potencijalnih korisnika, mogu imati različite taktike, nagradne igre, igrice, savjete za korisnike, neformalne razgovore i slično. Za koji god se izbor brendovi odlučili, važno je napomenuti da je Facebook takav interaktivni medij koji zahtijeva angažman od 24 sata u sedmici, te interaktivnu saradnju na izgradnji dugoročnog odnosa sa korisnicima.
Marketing na Facebook stranicama pomaže kompanijama da dođu do mlađe, više nestalne publike koja sve više ignoriše tradicionalno oglašavanje. Ono što možemo navesti kao negativnu stranu, je da svako danas može napraviti Facebook stranicu i profil, tako da je konkurencija velika.

7.2. Twitter marketing

Kao i svaki drugi socijalni medij, Twitter može biti idealno mjesto za uspostavljanje kontakata, poslovnih i privatnih, za dijeljenje informacija o interesovanjima i ciljevima, što može rezultirati uspješnim poslovnim vezama i parterstvima.
Servis Twitter je posebno došao do izražaja u zadnje vrijeme, zbog ekonomske krize, usljed koje su budžeti, posebno oni za marketing smanjeni ili ne postoje. Tu nastupa prednost i moć Twittera preko kojeg se besplatno i efikasno može komunicirati sa tržištem i klijentima. Twitter je u svijetu postao priznat kao marketinški i komunikacioni kanal. Koriste ga mnoge velike kompanije pout Dell-a, Toyote, CNN-a, BBC-a. Twitter se može korisiti i kao call centar za davanje odgovora potrošačima, za obavještavanje o novim proizvodima, događajima i komuniciranje sa potrošačima.
Avio kompanija JetBlue koristi Twitter kako bi dnevno davala informacije potrošačima o zakašnjenjima i promjenama u letovima. Ili možemo navesti i zanimljiv primjer jedne londonske pekare, koja koristi Twitter da bi obavijestila kupce kada će određeni proizvodi izaći iz peći kako bi kupci stigli na vrijeme. Zadovoljstvo kupaca, a samim tim i prodaja se umnogome uvećala.

7.3. YouTube marketing

Sa gledišta marketinga, YouTube se može iskoristiti kao veoma moćan alat, čija je upotreba široko rasprostranjena. Na YouTubu postoje hiljade i hiljade videa različitih vrsta, pa je stoga i konkurencija ogromna, te da bi gledalac izdvojio svoje vrijeme na naš video uredak, potrebno mu je ponuditi kvalitetan sadržaj. Ako je video zanimljiv, korisnici će ga dijeliti sa svojim prijateljima, što čini tzv. viralni marketing (najčešće poznat kao zarazni marketing, to je online ekvivalent usmenoj predaji, i – besplatan je). Iskusni marketeri kreiraju zanimljive video sadržaje preko kojih na suptilan način promovišu svoj brend i vrlo često bivamo upecani, a da toga nismo ni svjesni.

7.4. Blogovi i marketing

Blogovi omogućuju kompanijama da komuniciraju neformalno sa klijentima i javnošću, nasuprot klasičnim prospektima, brošurama i izvještajima za štampu. Na ovakav način javnost i klijenti dobijaju osjećaj da komuniciraju sa živim bićem, a ne sa kompanijom koja ih vidi isključivo kao kupce i potrošače. Blogovi ističu humanost kompanije. Blogovi su posvuda po webu. Marketeri ih koriste za suptilno promoviranje svojih proizvoda ili razvijanja imidža brenda. Na primjer, veliki General Motors pokreće blog koji govori o temama u rasponu od auto utrka do dizajna automobila.
Kad je blog uspješno implementiran u upotrebu, on može pomoći da ojača odnose sa korisnicima, da unaprijedi uslugu korisnicima, da poveća ugled kompanije. Preporučljivo je za marketere koje koriste blog da se koncentrišu na stvaranje dijaloga sa čitateljima, kako bi razgovarali o temama koje su interesantne čitateljima. Uspjeh blogova može se mjeriti brojem pretplatnika i brojem njihovih komentara. Međutim, broj pretplanika neće reći cijelu istinu.
Preko bloga kompanije mogu testitati nove ideje za svoje proizvode i vidjeti kako će čitatelji reagirati. Blogovi su obično vrlo pristupačni i jeftini, izrada i dizajniranje bloga košta između 2,000 do 5,000$.

Neke od negativnih stana vezanih za blog su sljedeće:
• Nesigurnost, u vezi kome blog treba biti namijenjen. Da li su to postojeći klijenti, potencijalni klijenti, investitori?
• Da bi bili uspješni, marketeri moraju provesti dosta vremena redovito ažurirajući blogove, što ih čini prilično zahtjevnim
• Kako doći do zanimljivih i relevantnih sadržaja
• Stah od širenja povjeljivih informacija
• Procjenjuje se da postoji preko 35 miliona blogova koji zagušuju web, pa se za najbolji uspjeh preporučuje da se oglašavanje preko blogova kombinuje sa ostalima kanalima

Ipak možemo reći da je korištenje bloga u marketinške svrhe, barem u Bosni i Hercegovini još uvijek neuobičajeno.

7.5. Podcasti i marketing

Podcasti se mogu koristiti za obavijest kupaca o novim proizvodima ili aktualnim dešavanjima u vezi naših proizvoda. Marketer može, na primjer napraviti podcast intervju s nekom zanimljivom ličnošću o temi vezanoj za naš porozvod ili uslugu ili uključiti kupce kako bi raspravljali i dali svoje mišljenje o nekim aktualnim temama ili proizvodima. Podcasti tada mogu biti objavljeni na web stranicama kompanije i svima su takoreći na dohvat ruke. Whirlpool, je tako na primjer, izradio podcast serijal pod nazivom Američka porodica od 20-ak minuta, koji su pokrivali teme kao što je izrada kostima za noć vještica ili kako riješiti probleme ovisnosti o kockanju. Na taj način, iako ne prodaje direktno svoje proizvode, Whirlpool je podcastom dao potrošačima još jedan razlog da znaju i vole Whirlpool brend, i prije nego što krenu u kupovinu aparata za kućanstvo.
Negativna strana je to, što marketeri mogu samo mjeriti broj podcast downloada, pa je nemoguće znati da li ih ljudi stvarno slušaju.

7.6. Šta je činiti marketerima?

Sa tako mnogo opcija na raspolaganju, a većina ih je po pristupačnoj cijeni koja predstavlja mali postotak cijene oglašavanja preko televizije, novina, radia, stručnjaci savjetuju eksperimentiranje kako bi se utvrdilo koja metoda ili koja kombinacija metoda odgovara našim kupcima i našoj kompaniji. S pravim pristupom, kompanija može iskoristiti Web 2.0 potencijal koji pruža posve nov način povezivanja sa kupcima, klijentima, investitorima i slično. Nije bitno samo zaposliti Web 2.0 alate nasumično, takozvani sačmarica pristup. Zaista treba promisliti prije gdje leže dodatne vrijednosti za nas.

Jedna Web 2.0 strategija ne odgovara svima, potrebno je ponekad isprobati, eksperimentisati sa različitim pristupima, pa tako saznati šta je najbolje za našu kompaniju. Blogovi, wiki, stranice društvenog umrežavanja, spadaju u alate koji se najčešće koriste u marketinške svrhe, ali ima i drugih načina kako doći do kupaca.

ZAKLJUČAK:

Ma kako interpretirali Web 2.0, slijedili stav utemeljitelja weba Tim Berners Lee-a, u njegovim tvrdnjama da je Web 2.0 samo dio žargona ili s druge strane zastupali mišljenje da se radi o prirodnoj evoluciji weba, jedno je neupitno, Web 2.0 ide nezaustavljivo naprijed u svom razvoju. Web 2.0 ili novi Internet je pojam koji je omogućio razvoj virtualnih zajednica, donio sa sobom fenomen društvenih mreža sa velikim grupama ljudi, koji je potakao korisnike na sudjelovanje u stvaranju sadržaja, omogućio brži protok informacija. To je sistem koji daje sve veću demokratiju i slobodu odabira, od prvobitne razmjene informacija došlo se do razmjene ideja, stavova, emocija. Ljudi više ne dolaze na net da traže informacije, već da se uključe u razgovor. Naveća promjena u odnosu na prvu generaciju weba, ogleda se u tome što je u prvoj komunikacija bila jednosmjerna, dok je u drugoj dvosmjerna. Sadržaj za web sada zahvaljujući Web 2.0 kreiraju obični ljudi koji su nekad bili poznati kao publika. Web 2.0 dobija snagu iz povezivanja ljudi, njihovih ideja, informacija i virtualnog postojanja koje sam omogućuje. Glavna karakteristika koncepta Web 2.0 je sudjelovanje korisnika u stvaranju, obogaćivanju i razvoju sadržaja.

Web 2.0 je promijenio i klasične koncepte marketinga. Različiti Web 2.0 alati su donijeli i različite mogućnosti marketinške komunikacije sa kupcima. Osim toga, alati nude nove načine za brand building, upravljanje odnosima s kupcima i unaprijeđenje razvoja proizvoda. Marketing mora da zaboravi na svoje proizvode, svoje usluge, svoje slogane i posveti se ljudima na mreži i onome što je njima bitno.

Na kraju ipak ne zaboravimo jednu veoma važnu činjenicu, Web 2.0 je ipak samo alat koji pomaže ljudima, ali ljudi su ono što pokreće i kreira zajednice.

LITERATURA:

1. Kult amatera, Andrew Keen, Fraktura 2010.god.
2. Weblife 2.0, Linda Foin, DMX zone 2009. god.
3. E – marketing, Judy Strauss, Adel El-Ansary, Raymond Frost, Šahimpašić 2006. god
4. O nasilju, Slavoj Žižek, Naklada Ljevak 2008.god.
5. What is Web 2.0? Design Patterns and Business Models for the next Generation of Software, (Tim O'Reilly) http://oreilly.com/web2/archive/what-is-web-20.html
6. http://en.wikipedia.org/wiki/Web_2.0#Rich_Internet_applications
7. http://www.elacd.carnet.hr.index.bhp
8. http://herkules.oulu.fi/isbn9789514291203/isbn9789514291203.pdf
9. http://www.jisc.ac.uk/media/documents/techwatch/tsw0701b.pdf
10. http://bib.irb.hr/datoteka/473959.MarijaMatesic_ZR_2008.pdf
11. http://www.jutarnji.hr/kultura_i_zivot/hi-tech/clanak/art-2007,11,5,web_internet,96808.jl
12. http://www.carnet.hr/tematski/drustvenisoftver/pojmovnik
13. http://www.considero.hr/Newsletter/tabid/1992/articleType/ArticleView/articleId/1596/to-je-Web-20.aspx
14. http://www.znaor.com/web_2.php
15. http://response.ba/blog/sadrzaj/web_20_biznis_rezultati_trogodisnje_mckinsey_ankete/
16. http://en.wikipedia.org
17. http://online.wsj.com/article/SB122884677205091919.html
18. http://www.microsoft.com/midsizebusiness/web-v2-marketing-for-businesses.mspx

PROČITAJ / PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:

ASTRONOMIJA | BANKARSTVO I MONETARNA EKONOMIJA | BIOLOGIJA | EKONOMIJA | ELEKTRONIKA | ELEKTRONSKO POSLOVANJE | EKOLOGIJA - EKOLOŠKI MENADŽMENT | FILOZOFIJA | FINANSIJE |  FINANSIJSKA TRŽIŠTA I BERZANSKI    MENADŽMENT | FINANSIJSKI MENADŽMENT | FISKALNA EKONOMIJA | FIZIKA | GEOGRAFIJA | HEMIJA | INFORMACIONI SISTEMI | INFORMATIKA | INTERNET - WEB | ISTORIJA | JAVNE FINANSIJE | KOMUNIKOLOGIJA - KOMUNIKACIJE | KRIMINOLOGIJA | KNJIŽEVNOST I JEZIK | LOGISTIKA | LOGOPEDIJA | LJUDSKI RESURSI | MAKROEKONOMIJA | MARKETING | MATEMATIKA | MEDICINA | MEDJUNARODNA EKONOMIJA | MENADŽMENT | MIKROEKONOMIJA | MULTIMEDIJA | ODNOSI SA JAVNOŠĆU |  OPERATIVNI I STRATEGIJSKI    MENADŽMENT | OSNOVI MENADŽMENTA | OSNOVI EKONOMIJE | OSIGURANJE | PARAPSIHOLOGIJA | PEDAGOGIJA | POLITIČKE NAUKE | POLJOPRIVREDA | POSLOVNA EKONOMIJA | POSLOVNA ETIKA | PRAVO | PRAVO EVROPSKE UNIJE | PREDUZETNIŠTVO | PRIVREDNI SISTEMI | PROIZVODNI I USLUŽNI MENADŽMENT | PROGRAMIRANJE | PSIHOLOGIJA | PSIHIJATRIJA / PSIHOPATOLOGIJA | RAČUNOVODSTVO | RELIGIJA | SOCIOLOGIJA |  SPOLJNOTRGOVINSKO I DEVIZNO POSLOVANJE | SPORT - MENADŽMENT U SPORTU | STATISTIKA | TEHNOLOŠKI SISTEMI | TURIZMOLOGIJA | UPRAVLJANJE KVALITETOM | UPRAVLJANJE PROMENAMA | VETERINA | ŽURNALISTIKA - NOVINARSTVO

preuzmi seminarski rad u wordu » » » 

Besplatni Seminarski Radovi