POCETNA STRANA

SEMINARSKI RAD IZ OBLASTI INTERNETA - WEB

OSTALI SEMINARSKI RADOVI IZ INTERNET - WEBA

Alati za kreiranje web stranica -seminarski rad Antivirusni programi -seminarski rad Adobe Photoshop-seminarski rad Analiza linkova-seminarski rad ASP (Active Server Pages)-seminarski rad Blog-pojam bloga-seminarski rad Chat -seminarski rad Crvi i špijuni (trojanci) -seminarski rad Dizajniranje web stranica -seminarski rad Društvene mreže-seminarski rad E-mail komunikacije-seminarski rad Ekstraneti -seminarski rad Elektroničko plaćanje pomoću kreditnih kartica-seminarski rad Fejsbuk-društveno umrežavanje-seminarski rad Fejsbuk kao kulturološki i komunikacijski fenomen-seminarski rad Forumi -seminarski rad Firewalls-seminarski rad Google -seminarski rad Google Earth-seminarski rad Google Hacking -seminarski rad Hakeri-seminarski rad HTTP-seminarski rad Intranet-seminarski rad Internet -seminarski rad Internet zavisnost-seminarski rad Internet galaksija -seminarski rad Internet trgovina -seminarski rad Izbjegavanje zagušenja na internetu-seminarski rad Izrada sajta u Joomla (Džumli) -seminarski rad Izrada UML modela za E-commerce Web sajt-seminarski rad JavaScript -seminarski rad Mambo CMS -seminarski rad Marketing web mesta -seminarski rad Metatrazilice -seminarski rad Microsoft Exchange server-seminarski rad MySQL-seminarski rad Obrazovanje pomoću interneta-seminarski rad Osnovne usluge (servisi) internet mreze -seminarski rad On-line zabava -seminarski rad Optimizacija sajtova za pretraživače (SEO)-seminarski rad HTML (HyperText Markup Language)-seminarski rad Plaćanje putem interneta -seminarski rad Pravila ponasanja na internetu -seminarski rad Poslovne web aplikacije -seminarski rad Pretraživanje interneta -seminarski rad Prihvatanje virtualnih prodavnica -seminarski rad Privatnost i internet -seminarski rad Problem zaštite na internetu-seminarski rad Programi za e-učenje -seminarski rad Računalne mreže -seminarski rad SEO - optimizacija web lokacije-seminarski rad Stvaranje dinamickih web stranica -seminarski rad Semantički web-seminarski rad Skype (Skajp)-seminarski rad Upotreba CSSa -seminarski rad Upotreba obrazaca na web stranici -seminarski rad Uredjaji za pristup internetu-seminarski rad Virtualne zajednice-seminarski rad Virtualne organizacije-seminarski rad Vatreni zidovi (Firewall) -seminarski rad Virusi -seminarski rad Voice over IP-seminarski rad WiMAX -seminarski rad WEB 2.0-seminarski rad WebCT alat za e-ucenje -seminarski rad Web prodaja, tehnologija i modeli -seminarski rad Web tržnica -seminarski rad Web aukcije -seminarski rad World wide web (www) -seminarski rad World wide web-seminarski rad Yahoo! trazilica -seminarski rad YouTube-seminarski rad Još...

On-line zabava i rekreacija

Tema našeg seminarskog rada je on-line zabava i rekreacija, tj zabava i rekreacija putem/pomoću Interneta.
Na pitanja puput : Što je to Interent? Što nam on pruža? Smataramo da odgovore znaju svi. Naime svjedoci smo novog tisućljeća, doba informacija, tehnologije pa i same globalizacije koja ove trendove upućuje jedne na druge te ih povezuje. Svjedoci smo brzog širenja informacija pa se stoga sve više spominju izrazi poput "Globalno selo" i drugi. Dakle Internet je taj koji je omogućio to brzo kolanje informacija, zbližavanja ljudi i slično, a da pri tome ne morate napustiti ni udobnost ni ugodnost svog vlastitog doma. Ono što smo mi odlučili pobliže prikazati ovim seminraskim radom pokazala se kao nemoguća misija. Jer tolike su mogućnosti Interneta općenito, a kamoli on-line zabave. Naime valja naglasiti kako čovjek kao pojedinac ima svoje subjektivno viđenje zabave, te zbog toga dolazimo do činjenice da je nemoguće svu on-line zabavu ujediniti u jednom radu. Stoga smo se odlučili bazirati na nekoliko najzastupljenijih mogućnosti on-line zabave.
Dakle naš seminarski rad sastojat će se od tri ključna djela : uvod, razrada, zaključak i zanimljivosti. Unutar same razrade spomenut ćemo koje su to sve mogućnosti on-line zabave, te kako se pomoću Interneta možemo zabaviti. Navest ćemo najčešće on-line "ukrotitelje" dosade, kao što su razne igre, chat sobe, instant messengeri, portali, korisni linkovi i drugo.
Nadamo se da ćemo na kraju uspjeti prikazati i pobliže objasniti samo neke, pri tome naglašavamo, samo neke načine on-line zabave.

2. Općenito o Internetu

Što je to Internet i čemu služi poznato je svima. Naime Internet je, srećom, danas postao jedan općeprihvaćeni pojam kojeg ljudima koji ga nikada nisu koristili i nije potrebno uopće definirati jer im je jasno o čemu se radi, ili je svaki laički opis dovoljno konkretan da se uklapa u norme sveobuhvatnosti Interneta. Počeci Interneta sežu iz projekta Arpanet kojeg je krajem šezdesetih godina pokrenulo američko Ministarstvo obrane. U početku je bilo zamišljeno da mreža Arpaneta nudi svojim korisnicima samo jedan jedini servis: pokretanje programa na udaljenim računalima. Nedugo nakon puštanja mreže u rad dodana su još dva servisa: bilo je moguće prebacivati datoteke s jednog računala na drugo i mogle su se slati poruke s jednog računala na drugo putem elektroničke pošte. Razvojem Arpaneta u Internet (kroz sedamdesete i osamdesete godine prošloga stoljeća) i tijekom godina popularizacije Interneta servisi su se poprilično nagomilali. Danas se tako na Internetu može raditi na stotine stvari, mi ćemo se u ovom seminarskom radu pozabaviti isključivo zabavom, pa evo kako se sve na Internetu može zabaviti: slanje i primanje elektroničke pošte, razgovaranje s drugim ljudima koji koriste Internet, igranje igara (sami ili protiv drugih korisnika Interneta), sudjelovanje u diskusijama grupe korisnika Interneta, kupovina stvari, aukcijska kupovina ili prodaja, slušanje glazbe, gledanje videa, planiranje putovanja i rezerviranje putnih karata, kockanje, a ono što bi smo najviše istaknuli je webcasting koji omogućava korisnicima interneta diljem svijeta da putem interneta slikom i tonom prate određene (poslovne, zabavne...) događaje... dakle jednom kada se priključite na Internet vaše mogućnosti su velike i ne samo s gledišta zabave, već i učenja, istraživačkog rada, praćenja dnevnih novosti pa čak i zarade. Možemo reći da "Nema te države na zemaljskoj kugli u kojoj vladaju tolike slobode i ljudska prava kao što vladaju na Internetu. Pogotovo nema tako mlade, a ujedno i tako demokratične države poput Interneta pa se prema bilo kojim mjerilima i standardima Internet može smatrati jednim od najuspješnijih "izuma" ljudskog roda – ne samo u posljednih stotinu ili tisuću godina, već u čitavoj povijesti čovječanstva."

3. Web-mail servisi ( razmjena elektronične poruke)

Kao prvi podnaslov razrade izabarli smo baš ovu temu , tj. razmjenu elektronične pošte, jer smatramo da je ona bit svakog korištenja Interneta, te kao takav srevis ujedno i jedan od najbržih, najboljih, a u zadnje vrijeme i jedan od sigurnih načina slanja i primanja informacija svih vrsta, ali i kontakta s ljudima diljem svijeta. Kako bi mogli pristupiti svim pogodnostima koje nudi Web-mail servis mora se posjedovati, prije svega, e-mail account (u poduzeću kojem radimo, od fakulteta u kojem studiramo itd.). Prilikom otvaranja tzv. alternativinog e-mail accounta otvara vam se mogućnost potpuno anonimnog sudjelovanja u Internet zajednici. Naime otvaranje alternativnih e-mail accounta putem posebno kreiranih web-stranica ne ovisi o ISP "tvrtci", zatim poduzeću u kojem smo zaposleni niti o fakultetu koji završavamo ili namjeravamo završiti. Takve stranice, a ujedno i web-mail servisi omogućuju svakom korisniku Interneta otvaranje e-mail accounta i rad s tim accountom posve je besplatan. Najveća razlika između takvog accounta i onog klasičnog jest ta što se s njima upravlja preko web-stranice, dakle služeći se web-browserom, a ne aplikacijama nalik na Outlook Express.
Također valja ukazati na određene prednosti, ali i nedostatke kako "alternativnog" e-mail accounta, tako i tzv. "komercijalnog" accounta. Naime jasno je da je ugodnije elektroničku poštu razmjenjivati putem posebno kreiranih programa, nego putem Weba, iz razloga što kada se radi s klijentskim programom, arhiva svih primljenih i poslanih poruka spremljena je na lokalnom računalu, što omogućuje čitanje preuzetih e-mail poruka i bez spajanja na Internet, kao i sastavljanje nove poruke. S druge strane, iako web-mail account ima svoje mane, svjedoci smo situacije da svatko od nas posjeduje bar još jedan dodatni "alternativni" e-mail account. Razlog tome je što je web-mail praktičan jer kada otvorite web-mail account, naime, ne samo da to radite besplatno, već se od vas ne očekuje da bilo koji podaci koje pri tome unosite budu istiniti. Ono što također treba spomenuti, a što je ujedno i mana web-mail servisa i accounta su različita ograničenja- ne toliko funkcionalna koliko tehnička. Dakle susrećemo se s ograničenom memorijom primljenih i odlaznih poruka, zatim ograničenim brojem slanja datoteka unutar jednog maila, također česta situacija s kojom se susrećemo jest da web-mail servis ne radi zbog preuređenja i slično.
Nebi bilo loše da u ovom podnaslovu spomenemo i hrvatsku inačicu web-mail servisa, koja se bitno ne razlikuje od stranih servisa za razmjenu elektroničke pošte putem Weba. Tri najpopularnija domaća web-mail srevisa tako odražavaju tri naše najveće IPS kompanije, Iskon Internet, Globalnet, te Hthinet odnosno današnji T-Com, tj. Tportal. Kako su to zapravo web-mail servisi, pristup tj. otvaranje e-mail accounta je sasvim besplatno.

3.1. Najpoznatiji web-mail servisi

Otkada su se pojavili na webu, besplatni e-mail servisi vrlo su se brzo umnožili pa ih tako danas ima na stotine. Doslovce svaka web-stranica ima svoj web-mail servis , kako bi se privuklo što više potencijalnih korisnika na stranice. Među najpopularnijima su: Yahoo! Mail, Hotmail, Gmail, Rocketmail, MailCity i drugi. Zbog velikog broja web-mail servisa došlo je do sve oštrije konkurencije, tako da je s vremenom svaki od njih dodavao i pojedine nove opcije u svoju uslugu ne bi li bio za nijansu bolji od ostalih pa su tako mnogi od njih danas postali nevjerovatno bogati raznim opcijama- tako da sve više nalikuju klijentskim programima za rad e-mailom. Možemo reći da je prema broju opcija koje nudi, ali i popularnosti kod mladih, Hotmail svojevremeno bio jedan od uvjerljivo najpopularnijih među besplatnim e-mail servisima. On je ujedno bio i prvi servis koji je omogućio čitanje i pisanje elektroničke poruke putem web-sučelja, što je pridonjelo njegovoj popularnosti koja ni danas nije opala. No otakako je Hotmail kupio Microsoft, primjetili smo da su mu se podkrali određeni gafovi i propusti koji su doveli u pitanje privatnost korisnika, te je tako prjestolje popularnosti među besplatnim e-mail servisima pripalo Yahoo! Mailu. Ono što danas Yahoo! Mail omogućava nije samo uobičajno slanje i primanje poruka, već i razvrsatavnje poruka po mapama, slanje attachmenta uz poruke, stvaranje adresara, pretraživanje poruka, filtriranje nepoželjnih poruka, zatim slanje elektroničkih čestitki, oglasnika i ostalo.

3.2. Mail2Web

Na mjestima gdje nije dostupno vlastito računalo, tj. u situacijama kada nije praktično instalirati Outlook Express ili sličan program, ili on kao takav nije instaliran, pojavljuje se problem vezan uz čitanje e-mail poruka. Ono što vam pomaže pri rješavanju ovog problema je besplatna usluga na webu koja se zove Mail2Web. Kroz tu uslugu, sastavljenu u obliku web-stranice koja sadrži samo jedan obrazac, ovaj servis omogućava spajanje na POP server mreže na kojoj je otvoren e-mail account te čitanje poruka koje su stigle na taj account, kao i slanje novih poruka, odnosno slanje odgovora na pristigle poruke. Ova opcija pogodna je za putovanja, kada nismo svakodnevno u kontaktu s računalom, točnije svojim osobnim računalom.

4. Chat preko weba

Kako je Intenet veza koja spaja ljude diljem svijeta, ne možemo onda izostaviti opciju, tj. mogućnost tzv. "ćaskanja", sociološkog fenomena kojeg je Internet uspio izazvati. Naime chat preko Weba omogućuje nam ne samo komuniciranje s prijateljima diljem svijeta, već i upoznavanje novih ljudi, stvaranje novih prijateljstava pa čak i upoznavanja potencijalnih ljubavnih partnera (što je sve češća situacija na Internetu). Svatko tko je malo iskusan u vodama Interneta moći će se pohvaliti činjenicom kako je zahvaljujući tom tehnološkom dostignuću stekao neka nova poznanstva. Je li to nužno zlo, kako bi neki rekli, izolira li nas Internet jedne od drugih, zatvara li nas u četri zida i slično? Mišljenja smo da bez obzira na to što danas uistinu ne trebamo napuštati svoj dom kako bi smo zadovoljili većinu svojih životnih potreba, ipak u globalu Internet nam više toga pruža. Naime, ukoliko nije tako, zapitali bi smo se koja je druga opcija da mi, osobno, ili netko drugi upozna osobu s druge strane svijeta, a da pri tome ne treba otputovati na taj kraj svijeta, štoviše ne treba izaći iz vlastite sobe? Takva opcija ne postoji, što ne isključuje mogućnost da će se jednom i pojaviti, ali do tada chat preko Interneta je najednostavnije i najpraktičnije te istovremeno i najbrže pomagalo u upoznavanju novih ljudi. Naime za razliku od samog e-maila koji također omogućava razgovor uzastopnom razmjenom poruka, chat se odvija u realnom vremenu. Što znači da proces ćaskanja s nekim odvija kao da se to radi uživo, što nas jako asocira na telefoniranje. Ono što je zaniljivo u "chatanju" je anonimnost. Dakle vi kao "chater" dobivate svoje ime, tzv. nick odnosno nadimak koji sami kreirate, tako da zapravo nikada nitko neće znati tko s kim točno razgovara, osim ako se unutar privatnog razgovora predstavite. Upravo ta anonimsnot stvara ozračje u kojem pojedinac može komunicirati s drugima i to bez prisutnosti glasa, fizičke pojave, i sličnoga. Takvo ozračje stvara povjerenje među chaterima što nerijetko završava i prepričavanjem osobnih životnih iskustava, događanja i slično, te nakraju chat možemo povezati s jednom vrstom besplatnog psihologa.

4.1. Vrste chat servisa

Koliko ima i web-mail servisa toliko, u današnje vrijeme, ima chat srevisa na Internetu, koji vam omogućuju ćaskanje do mile volje. Nekada je najpopularniji način ćaskanja bilo korištenje servisa koji se zove IRC (Internet relay Chat ), organiziranog na klasičnom klijentsko-serverskom principu; dakle postoji serever na koji se korisnici spajaju, a svi koji su istovremeno spojeni na isti server mogu međusobno razgovarati. Korisnici IRC-a su poprilično homogena zajednica, pogotovo u Hrvatskoj te ih karakterizira specifičan način ćaskanja koji je kroz godine rezultirao i razvojem specifične atmosfere te zbog toga IRC nikada neće odumrijeti. Popularnost IRC-a oduzeli su neki drugi servisi, koje djelimo u dvije skupine: jedni su nalik samom IRC-u, radi se o chat servisima na webu (samo je potreban osobni browser i URL adresa servisa). Najpoznatiji svjetski chat servis na Webu je, opet, Yahoo! Chat, zatim ga slijede Go Chat, Talk City, EarthWeb Chat i drugi. Drugoj skupini pripadaju tzv. insant messengeri, gdje korisnici ćaskaju jedni s drugima bez prisustva posredničkog servera. U toj kategoriji najpoznatiji su: ICQ, Microsoft Windows Messenger i Yahoo! Messenger, o kojima će više biti riječ u slijedećem naslovu. Ovakvi servisi najčešće služe za ćaskanje s bližim prijateljima i poznanicima iz stvarnog života.

4.2. Hrvatski chat

Intenet je u mnogih izazvao ovisnot, tj. postao je dio svakodnevnice, postao je "...ravnopravan s jutranjom kavom, cigaretom iza ručka ili gledanjem Seinfelda.." , no najveću ovisnost izazivaju upravo razni chat servisi, tako da se poslije deset sati navečer na Netovom (nekdašnjem Iskonovom) chatu pojavi više od tisuću Hrvata. Prvi bitan faktor popularnosti jest činjenica da se priča na hrvatskom, a drugi je potpuna anonimnost i nemogućnost da drugi korisnici na bilo koji način otkriju identitet osobe s kojom razgovaraju. Zajednica chatera stoga je vrlo liberalna što se tiče doista bilo kakvih stavova obzirom da se svi usude pričati o stvarima o kojima nikada ne bi pričali s nepoznatim osobama uživo ili priznati stvari i sebi koje ne bi priznali niti najboljim prijateljima. Većina chatera kao osnovni motiv za ćaskanje navodi upoznavanje novih ljudi i to kao potencijalne ljubavne partnere te prijatelje. Uz Netov Chat, spomenuli bi još i Vip.online chat , te Tportal Chat, tzv. komunikator.tportal.

4.3. Pravila ponašanja na chatu ( kućni red )

4.4. Usenet

Ako malo prodobnije pogledamo srž napredne tehnologije uvidit ćemo kako izumitelji svih tih tehnologija nastoje zadovoljiti jednu od primarnih potreba čovjeka, a to je komunikacija, tj. komuniciranje. Servis na Internetu koji zovemo Usenet jest sustav diskusijskih grupa sastavljenih od više korisnika Interneta koji zajedno raspravljaju o nekoj temi. Postoje na tisuće različitih diskusijskih grupa, a svaka od njih posvećena je nekoj temi. Dakako svima je dozvoljeno da sudjeluju u diskusiji te je ona kao takva besplatna. Sam početak Useneta temeljio se na slanju novinskih članaka o kojima bi onda korisnici diskutirali, od tuda i čest naziv za diskusijske grupe - novinarske grupe (eng. newsgroups). Kako smo već naglasili da je Internet mjesto potpune slobode pa tako i slobode govora, unutar Useneta korisinici diskutiraju o svim mogućim temamam, uživajući u potpunoj slobodi govora bez cenzure. Da bi se moglo pristupiti diskusijama na Usenetu, potreban je program koji se obično nazivamo Usenet klijent, tako npr. Outlook Express može poslužiti za korištenje Useneta. Alternativa Usenetu, a po mnoge i praktičnija opcija, jest forum. Forum kako takav radi na istom principu kao i Usenet, dakle postoje određene teme o kojima se diskutira, samo što vam za ovu opciju nije potreban nikakav klijent program. Forum funkcionira slično chatu. Najpoznatiji hrvatski forumi, su oni koji se nalaze na vodećim hrvatskim web- portalima : Forum- Index, Tportalov forum, Forum. Net, nadalje Forum.hr kao vodeći u ovoj kategoriji i mnogi drugi.

5. Razmjena poruka ( Instant messengeri )

Možemo reći kako su instant messengeri vrlo nalik samim Chat servisima, dakle omogućavaju komunikaciju s drugim ljudima. No ono što ih bitno razlikuje jest anonimnost koja vlada Chatom, dok u instant messengerima točno znamo s kim razgovaramo, štoviše većinom su to naši bliski prijatelji i poznanici. Stoga su instant messengeri sustavi za brzu razmjenu poruka. Svi instant messengeri rade na istom principu koji djeluje kao svojevrsan spoj servisa za razmjenu elektroničke pošte i servisa za chat. Tako da u instaliranom instant messengeru kreiramo listu prijatelja, neprijatelja, poznanika, obitelji i slično. Svaki put kada se uspostavi veza s Internetom instant messenger automatski će se pokrenuti te prikazati listu prijatelja i drugih. Valja pri tome naglasiti da u listu prijatelja/poznanika možemo uvrstiti samo one korisnike Interneta koji na svojem računalu imaju instaliran taj isti instant messenger kao i mi. Tako da je svakoj osobi s liste moguće poslati poruku, bez obzira je li spojena na Net ili nije. Princip rada je vrlo jednostavan te isti kao i kod chat servisa. Tako da isto tako možemo istovremeno razgovarati, baš kao i na chatu, s više ljudi odjednom, bilo to u zajedničkom ili bilo u zasebnom individualnom razgovoru. Kako smo chat usporedili s telefoniranjem, instant messenger bi usporedili s SMS sustavom razmjena poruka preko mobitela. Ono što je za mnoge mana instant messengera te su više pobornici chata jest anonimnost koju osigurava chat (dakle skrivanje vlastitog indentiteta iza nekog nicka), s druge strane pak, kada radimo s instant messengerima dobivamo stopostotnu sigurnost da se iza nadimka na našoj listi doista nalazi ta osoba. Uz brzu razmjenu poruka mogu se razmjenjivati i datoteke. Prvi instant messenger koji se pojavio na Internetu bio je ICQ i vrlo je brzo stekao popularnost.naziv programa ICQ nije kratica za neko duže ime, kako bi se moglo pretpostaviti, već ta tri slova pročitana na engleskom zvuče kao izraz " I seek you ", što bi u prijevodu značilo "tražim te". S vremenom su se pojavili i drugi programi iste namjene, no iako su mnogi od njih bili jednostavniji za uporabu od samog ICQ te bogatiji opcijama i opremljeni ljepšim korisničkim sučeljem, nikada nisu dostigli popularnost ICQ-a. Razlog zašto nisu uspjeli jest činjenica da ICQ ima najvećuu bazu korisnika. Uz ICQ valja spomenuti još o druge instant messenegere koji su danas također popularni : Yahoo Messenger, Windows Messenger te MSN Messenger. Razlog populranosti Yahoo Messengera je njegova agresivna reklama na Yahoo, jednoj od najpopularnijih web-stranica na svijetu, s druge strane Windows Messenger zahvaljujući svojem proizvođaču, koji nameće instalaciju tog programa mimo volje korisnika na svako računalo, tijekom same instalacije Windowsa.

6. Igre

Jedan od omiljenih načina zabavljanja jest igranje. Kada su nastala prva računala pojavile su se i prve kompjuterske igre, a kroz godine su evoluirale do savršenstva. Najveći broj računala na svijetu se proda upravo zahvaljujući kompjuterskim igrama, obzirom da nepopravljivi ovisnici o takvim igrama jednostavno moraju imati najbrže, najsnažnije, najbolje, najnovije itd., računalo koje se nudi na tržištu. Većina današnjih kompjuterskih igara podržava mrežno igranje, što znači da istu igru mogu igrati istovremeno svi korisnici Interneta i to kao protivnici ili pak jedni s drugima, ovisno o igri. Osim mrežnog igranja klasičnih hitova, Internet je zaslužan za još jedan fenomen koji se pojavio među stvarnim zaljubljenicima digitalne zabave- igranje tzv. on-line igara. Radi se o igrama koje se mogu igrati samo dok je računalo spojeno na Internet, a kojima se pristupa putem web-stranica. Te su igre sastavljene u Flashu i Javi, tehnologijama namijenjenim izradi specijalnih efekata na web-stranici.

6.1. Flash i Java igre

Kao što smo već rekli fenomen Flash i Java su zapravo efekti kojima stranice dobivaju na dinamičnosti ("putujuća" slova, animiranu navigaciju dugmadi, interaktivni meniji,..) java je naime puno starija od Flasha i koncepcijski je sasvim drugačija. Moglo bi se zapravo reći da Java i Flash nemaju apsolutno ništa zajedničko- na kraju krajeva, autori web-stranica koji koriste Flash za izradu dinamičkih efekata u pravilu nikada ne koriste Javu, a s druge strane autori web-stranica koji koriste Javu nikada ne koriste Flash. No ono što su nam obje tehnologije omogućile su besplatne igre, koje se igraju kroz sučelje web-browsera. Nije trebalo dugo da programeri uoče prednosti jednostavnog rada i multimedijalnih mogućnosti jedne takve tehnologije. Flash i Java igrice većinom su besplatne, a na samom Internetu mogu se pronaći stranice koje arhiviraju do tisuće takvih igara. Jasno je da se Flash i Java igre ne mogu mjeriti s poznatim igrama, jer sama tehnologija ipak ne omogućuje stvaranje tako kompleksnih aplikacija. Jedne od poznatijih Flash i Java igrica su: tetris, asteroids, tic-tac, master-minda, space invadersa,... kao što smo već spomenuli Internet je prepun web-stranica na kojima se nalazi arhiva što Flash, a što Java igrica, a mi ćemo navesti samo neke od poznatijih web-stranica : Yahoo! Games, FreeArcade.com, ArcadePOD.com, PlaySite, JavaGame.Net,zatim Ezone!, Shockwavem Flash.Arcade i duge.

6.2. Mrežno igranje preko interneta

Osim igranja on-line igara pisanih u Flashu ili Javi, Internet je pogodna podloga za mrežno igranje komercijalnih igara. Takve igre se naravno mogu igrati i bez suigrača ili protiv samog računala. Mnoge kompjuterske igre stekle su popularnost upravo zahvaljujući tome što omogućavaju igranje na Internetu. Tako da su svojevremeno postale i sociološki fenomen, naime igrači pojednih igrica otvaraju određene fan klubove, okupljaju se u razne udruge te se natječu s drugim skupinama igrača koji igraju istu igru, takve se skupine popularno nazivaju klanovima. U svijetu je jedna od popularnijih mrežnih igara svakako, nezaobilazna, igra Counter Strike, tu su još dakako i igre poput Starcraft, World of Warcraft, Quake ( verzija 1, 2 ili 3 ), Half Life, Return to Castle Wolfenstein, Asheron' Call, Diablo, EverQuest, Dark Age of Camelot i druge. No da bi se neka igra mogla igrati preko Inteneta, mora se najprije u njoj podesiti odgovarajuće opcije. Iz toga proizlazi da svaka igra nije ništa drugo nego program koji je pokrenut na računalu pa da biste je mogli koristiti za igranje protiv drugih korisnika Interneta, ona se mora ponašati kao tzv. klijentski program. To znači da negdje na Internetu mora postojati računalo na kojem je instaliran odgovarajući serverski program s kojim će igra komunicirati. Također valja spmenuti i hrvatski game-server. Naime da bi ste se mogli uopće učlaniti u neki od hrvatskih klanova koji se oklupljaju, morate aktivno pratitit scenu hrvatskih igrača na za to predviđenim stranicama. Prilikom istraživanja hrvatske scene game-servisa uvidjeli smo da VIPnet na svojem webu održava ponajbolje stranice namijenjene mrežnom igranju.

7. Internet radio

Preko Interneta može se slušati na tisuće radijskih stanica, a neke od njih emitiraju samo jedan tip glazbe, bez ikakvih reklama, bez spikera ili bilo čega drugog što može umanjiti događaj. Neke radijske stanice koje se mogu slušati preko Interneta emitiraju svoj program i klasičnim putem, no većinu ih se ne može slušati preko običnog radijskog prijemnika, zbog udaljenosti od dometa. Na internetu svoj program emitira i nekoliko hrvatskih radijskih postaja s regionalnim ili nacionalnim kencesijama. Mišljenja smo da je puno zanimljivije ipak slušati radijske stanice koje svoj program emitiraju isključivo preko Interneta, neke od hrvatskih web-stanica su : http://www.hit.hr/ te http://www.radiodeejay.hr/.

8. Internet televizija

Osim radijskih stanica, na Interenetu svoj program emitiraju i mnoge televizijske stanice. Što omogućuje praćenje stranih televizijskih programa koji se ne mogu "uloviti" na vlastitim TV prijamnicima i to uz pomoć satelitske antene. Internet omogućava praćenje programa raznih lokalnih stanica iz mnogih zemalja na svijetu, kao i komercijalne programe putem kojih se emitiraju vijesti, filmovi, serije i slično. Najveće popise televizijskih programa koji se emitiraju na Internetu, osim kroz sučelje RealOne Playera, mogu se pronaći na ovim web-stranicama : http://www.webtvlist.com/, http://broadcast.yahoo.com/tv/, http://wwitv.com/

9. Aukcije preko interneta

Posljednjih su godina u svijetu postale iznimno popularne aukcijske kuće koje svoj posao obavljaju isključivo preko Weba. Stranice aukcijskih kuća nisu samo mjesta putem kojih se može jeftinije kupiti neki predmet možda čak i nedostupan bilo kojim drugim putem, već se pruža mogućnost i zabave. Korisnici Interneta iz čitavog svijeta prodaju putem aukcijskih stranica doslovno sve i svašta. Većina aukcija traje i po nekoliko dana, a neke i po nekoliko tjedana, što znači da je potrebno satima sjediti ispred računala spojenog na Internet kako bi se aktivno moglo sudjelovati u licitiranju. Premda je predmete koji se prodaju putem aukcijskih stranica moguće pregledavati i bez registracije za korištenje određenog aukcijskog servisa, no mogućnost kupnje i licitiranja je ograničena isključivno na registrirane korisnike. Aukcijske kuće na Internetu obično nemaju pravila oko toga na koji način će konačni kupac platiti neki predmet prodavaču. Kada se aukcija zavrti, aukcijska kuća će prodavaču i kupcu koji je licitirao najviše te ujedno i "pobjedio" poslati e-mail u kojem će o tome biti obaviješteni. Naravno unutar samog maila nalazit će se i kontakt inforamcije prodavača i kupca kako bi oni sami mogli organizirati dostavu i plaćanje licitiranog predmeta. Mnogi prodavači koji koriste aukcijske web-stranice zapravo su tvrtke koje kao sredstvo plaćanja primaju isključivo kreditne kartice ili bankovne uplate, a ne gotov novac.

 

10. Webcasting (web – emitiranje)

Kao najvažniju on-line rekreaciju istaknuli bismo webcasting. Danas nam suvremene digitalne streaming tehnologije omogućuju nove načine informiranja i komunikacije s jednog mjesta. Glavna karakteristika ovakvog komuniciranja je da računalo prima materijal onom brzinom kojom ga i prikazuje na ekranu. U multimedijalnoj dvorani se koristi "broadcast" način emitiranje programa. U tom načinu program se jednostavno emitira na Web bez obzira na broj posjetitelja Web stranice, princip je sličan načinu emitiranja TV programa.
Za praćenje programa potreban nam je Windows Media Player 9 ili noviji, računalo opremljeno zvučnicima i veza na Internet.
Program se emitira u tri razine kvalitete:
• 28-56 Kb/s - najlošija kvaliteta, za posjetitelje koji se spajaju preko modemskih ulaza
• 128 Kb/s - srednja kvaliteta, za korisnike koji koriste ISDN
• 300 Kb/s - visoka kvaliteta, za korisnike koji koriste širokopojasne veze - ADSL

Primjeri webcastinga u Hrvatskoj:

1.Internet radionica pod nazivom Technical, economical and legislative aspects of NGV business o tehničkim, ekonomskim i zakonodavnim aspektima uporabe vozila na prirodni plin održana je 28. listopada 2003. godine u Multimedijalnoj dvorani Energetskog instituta Hrvoje Požar. Predavači su bili uvaženi svjetski priznati stručnjaci iz European Natural Gas Vehicles Association (ENGVA) koje je predvodio dr. Jeffrey Seisler.
Po prvi put, omogućen je izravan prijenos putem Interneta te je radionicu bilo moguće pratiti posjetom na WEB stranicu Instituta u naznačenom vremenu.

2. Regata europskih sveučilišta u Zadru
...teži se stvoriti regatu, koja će uključivati brodove europskih sveučilišta, jednako kao i sponzore koji imaju važnu ulogu u sveučilišnom obrazovanju, pomorskoj industriji i brodogradnji i koji bi se zajedno okupili u vodama Zadarskogkanala. Iz udruge ELMAR, ističu kako su težili primjeni najsuvremenije računalno- mrežne tehnologije u cilju prijenosa regate putem interneta. U tom pogledu je ostvaren prvi video-prijenos (webcasting) 1977. godine koji je povijesne važnosti jer u to vrijeme još nije bilo CARNeta u Zadru. Tako je regatno polje Sveučilišne regate postalo prepoznatljivi poligon (test bed) za nove mrežno komunikacijske tehnologije

3. Ovogodišnja je Dora najveći `webcasting` u Hrvatskoj
Izravni prijenos glazbenog natjecanja ''Dora'' na Internetu zabilježio je 162594 učitavanja stranica ''Dore'' i više od 73 tisuće uspjelih priključenja na emitirane audio i video `streamove`, što je najveći webcasting ikada ostvaren u Hrvatskoj. HThinet i HRT po prvi put su omogućili korisnicima Interneta `zavirivanje` iza pozornice Dore i to korisnicima iz SAD-a i Kanade, Australije, Malezije, Švicarske i Velike Britanje. HThinet i HRT ostvarili su svoj cilj - potpunu globalizaciju multimedijskog spektakla, što dosad nije bilo ostvareno niti jednim drugim medijem u Hrvatskoj.

Zaključak

Kako smo već i u samom uvodu istaknuli, ukazati na on-line zabavu zapravo je nemoguće, jer svakim danom pojavljuju se novi web-servisi, nove web-stranice koje nude razno-razne načine zabave, te kao takve sve su više sofisticiranije. No mi želimo ukazati i na lošu stranu medalje. Iako je Internet omogućio spajanje ljudi diljem svijeta, mogućnost brzog kolanja infomacija svih vrsta i to samo jednostavnim klikanjem miša ili kucanjem po tipkovnici iz vlastitog doma. Možemo slobodno reći da je Interent s veremenom prestao biti samo i isključivo luksuzno dobro, ono je danas i tzv. nužno zlo. Danas se svi služe Internetom, što zbog posla , što zbog zabave što zbog same navike. Internet je postao svakodnevni ritual, kao što je ispijanje čaja u Engleskoj kulturi. No je li to sve nužno i pozitivno. Svjedoci smo ne samo zatvaranja ljudi u svoja četri zida, smanjenja socijalnog života pojedinaca, već i puno gorih, drastičnijih posljedica ubojstava i slično, što zbog virtualnog života, što zbog različitih uvjerenja koja se mogu lako "pokupiti" s Interneta. Internet je postao mjesto okupljanja ljudi različitih dobnih skupina, afiniteta, kultura, a samim time postao je i leglo kriminala, pedofilije i sličnih negativnosti.
Stoga jedno bezopasno igranje on-line igrice može se pretvoriti u manično izoliranje, ne spavanje što na kraju ima manje-više negativne posljedice.
On-line zabava stoga kao takava treba biti shvaćena u određenim okvirima, kao što je to i igra u pijesku, na pločniku ili u vrtiću. Igra služi isključivo za zabavu, razonodu, što je poznato svima, te on-line igra nije ništa drugo nego stara dječija igra "kobojage" gdje je sve izmišljeno, samim time do određenih izmlišljniih pravila i dopušteno.
Također primjetili smo da je svrha bilo koje on-line zabave, počevši od instant messengera, chatova ili pak sve popularnijih blogova i foruma povezivanje ljudi, komuniciranje kao osnovne ljudske potrebitosti, jer je čovjek prije svega sociološko biče i baš zbog toga ne smijemo zanemariti svoj život kako bi uživali isključivo u virtualnom sviijetu on-line zabave.

Popis literature: