Pravila ponašanja na internetu

Internet je brzinom razvoja svoje računarske infrastrukture omogućio zainteresovanim ljudima da se iz bilo kog kraja svijeta, u bilo koje vrijeme, uključe i koriste ili razmijene podatke koji su im na raspolaganju.
Svaki korisnik svijesno ili nesvijesno može postati uzročnik ili žrtva zabranjenog ponašanja korisnika na Internetu. Da bi se takve pojave spriječile ili svele na najmanju mjeru, u sistemu Interneta važe opšte prihvaćene norme, pravila i preporuke ponašanja.
Internet Servis Provajder u svakoj zemlji, zahtijava od svakog korisnika da poštuje pravila ponašanja na Internetu i to se zove Netiquette.
Riječ “Netiquette“ sastoji se od engleske riječi net-mreža i etiquette-pravila pristojnosti. To je skup pravila ponašanja na Internetu koja se odnose na mail, news, www, ftp,mailing liste, itd.
Ako želite biti pristojan i kulturan građanin i korisnik Interneta morate ih znati, poštivati i pridržavati se pravila ponašanja na Internetu.
Internet kao fenomen modernog svijeta stvorio je jednu vrstu posebne kulture ili subkulture u koju se mogu uključiti ljudi iz cijelog svijeta. Uključivanje u tu zajednicu slobodno je i neograničeno. Ipak, da bi bili prihvaćeni u cyber svijetu, kao i u stvarnom životu, moramo poštovati osnovne etičke principe, postoje odredjena pravila koja se trebaju poštivati. Odnose se na sve vidove korištenja Interneta i moramo ih poštivati dok surfamo Webom, kada koristimo e – mail, učestvujemo o forumima, a posebno kada komuniciramo sa drugim ljudima. U krajnjem slučaju kada koristimo Internet moramo uvijek imati na umu da svojim ponašanjem možemo nesvjesno izazvati štetu drugih ljudima. Jer ipak sa druge strane monitora uvijek se nalaze ljudi. Pravila i norme ponašanja najčešće ne poštuju novi korisnici Interneta, popularno nazvani newbies i lameri pa se lako prepoznaju. Net etika podrazumijeva da stari korisnici pomognu novim. Jer to je način na koji će net kultura najbrže biti prenesena.

2. VODIĆ KROZ INTERNET

2.1 Šta je to Internet?

Riječ koju svaki dan izgovara sve više ljudi. Šta je to Internet ustvari? U narednim redovima pokusat ću odgovoriti upravo na to pitanje. Prije svega mislim da bi bilo korisno znati šta je uopšte mreža. PC-računari, osim što mogu izvršiti klasične funkcije, mogu biti i povezani u mrežu. Povezani u mrežu mogu komunicirati međusobno i koristiti zajedničke resurse. Uglavnom se koriste tri načina povezivanja računara u mrežu, i to:
povezivanje na lokalnom nivou, obično unutar jedne zgrade ili jednog pogona, što čini lokalnu mrežu LAN/Local Area Network/. Povezivanje na nivou malo veće destinacije, naprimjer jednog grada, nazivamo MAN mreža /Metropolitan Area Network/, i na svjetskom nivou – WAN mreža /World Area Network/ što i jeste Internet.
Internet zapravo čini i jedna i druga i treća varijanta ili, ako hoćete, Internet je više od mreže, to je mreža sastavljena od mreža. Ili, bolje rečeno, to je jedan apstraktan sistem koji povezuje samo softwere. Zato je pomalo teško dati konkretan opis tog sistema.
Početkom sedamdesetih godina američka armija gradi informatičku mrežu kojom namjeravaju povezati sve najvažnije punktove, a koja bi mogla preživjeti i eventualni atomski rat u kome bi, kako su pretpostavljali, bila uništena većina postojećih sistema veza. Po završetku gradnje ustanovili su da je takva mreža potpuno neiskorištena jer oni nisu imali niti približno toliko informacija koliko se moglo prenijeti tim novim informacijskim sistemom. Da bi se takva mreža i iznad svega velika ulaganja što bolje iskoristila, dozvoljavaju priključak i korištenje mrežnih potencijala prvo velikim američkim fakultetima i institutima, a potom i drugim korisnicima. Nešto kasnije Internet prelazi granicu SAD i postaje jedna globalna mreža na koju ima pristup gotovo cijeli svijet. Danas imamo već oko 170 miliona korisnika u cijelom svijetu i broj vrtoglavo raste. Pošto je Internet slobodno i dobrovoljno organizirana mreža, ne postoji niti jedna oficijelna grupa ili organ koji upravlja ili vodi ovu mrežu. Umjesto toga postoje mnoge privatne organizacije, univerziteti, državne ustanove koje vode dijelove ove gigantske mreže. Svi rade zajedno u jednoj demokratskoj, slobodnoj organiziranoj alijansi.

2.2 Ko upravlja Internetom?

Postoji nekoliko organizacija, prvenstveno u Americi, koje su više pomoć i podrška internetu nego njegova uprava, naprimjer: Internet Society je privatna, neprofesionalna organizacija koja izdaje preporuke i stara se o tome kako funkcioniraju određeni protokoli koji su doneseni npr. TCP/IP. InterNIC/Internet Network Information Centar/ je organizacija koja vodi internet registar. Internet registar je, ustvari, spisak internet adresa. Ova organizacija vodi računa o dodjeli adresa pojedinim korisnicima na globalnom planu. Ona u saradnji sa NSF/National Science Foundation/ pomaže organizacijama u korištenju Interneta. Sve lokalne i mreže regionalnog karaktera povezane su na centralni prenosni sistem, što je obično sistem koji omogućava brzi prenos podataka. Taj sistem, koji je uglavnom u vlasništvu države, prenosi cijeli saobraćaj interneta unutar i izvan zemlje ka međunarodnom sistemu veza. Na sistem su povezani razni korisnici koji nude različite vrste informacija kao univerziteti, instituti, privatna lica i razna udruženja i institucije. Sistem koristi uglavnom već postojeću infrastrukturu telekomunikacija. Prenos podataka može se odvijati preko svih klasičnih sistema veze kao: običnog bakarnog kabla, koaksijalnog kabla, ali i preko satelitskih prenosa.

2.3 Kako se prenose informacije putem Interneta?

Da bi se osigurao prijenos podataka putem Interneta, svi proizvođaći opreme i programske podrške moraju poštivati određene norme ili, kako ih struka zove, protokole. Jedan od najvažnijih je TCP/IP (Transmission Control Protocol/InternetProtokol). Ovaj protokol propisuje kako će neki program biti upakovan te transportiran na odredište. Naime, prenos informacija i programa odvija se tako što fajl ili program pakuju u više malih paketića koji za sebe imaju podatke o primaocu i koji se na put ka odredištu šalje neovisno jedan od drugog i putem koji je trenutno slobodan. Po prispjeću na odredište svih dijelova fajla ili svih paketića poslanog programa, program se ponovo pakuje u jednu cijelinu i na raspolaganju je korisniku. Kako se signal prenosi na velike daljine različitim sistemima prenosa te na tom putu, uslijed prenosa, gubi na jačini, to se ukazala potreba da se signal pojačava u prenosu. Za pojačanje električnog signala, ali i povezivanje udaljenih mreža služe repetitori.

2.4 Kako se povezuju mreže?

Imamo više načina povezivanja mreža radi toga što je internet obuhvatio mreže različitog tipa i sa različitom programskom podrškom. Istorodne lokalne mreže LAN povezuju se pomoću sustava za premoštavanje /Bridge/ koji se sastoji od sklopa i određene programske podrške. Povezivanje rasprostranjenih mreža WAN i lokalne mreže LAN obavlja se posredstvom posredničkog sistema /Router/. Ovaj posrednički sistem uglavnom povezuje mreže istog protokola. Osnovna zadaća posredničkog sistema je usmjeriti poruku najpovoljnijom i najkraćom vezom ka primaocu. Raznorodne lokalne mreže ili raznorodni dijelovi jedne lokalne mreže povezuje se mrežnim prolazom /Gateway/. Ovaj sistem ima zadatak osigurati povezivanje dvaju različitih sistema mreže te izvršiti pretvaranje protokola kako bi se poruka mogla prenijeti primaocu. Načelno je moguće sve mreže povezivat u jedan jedinstveni sistem kod kojega će moći komunicirati svaki korisnik sa svakim bez obzira na vrstu opreme i pogonski softver.

2.5 Koje su to Internet usluge?

Povezivanjem računara na internet mrežu korisniku se pružaju sljedeće mogućnosti: Koristeći neki od programa, koji prestavljaju Home page čitaće, kao Microsoft Internet Explorer, Opera ili Netscape Navigator možemo posjetiti bilo koju Home page i na njima pronaći fantastično mnogo informacija iz svih oblasti života. Ovaj dio interneta nazivaju i WWW (World Wide Web). On je ujedno i najrasprostraniji.
Koristeći neki od programa eletronske pošte kao Microsoft Exchange, OutlookExpress, Netscape Mail ili neki drugi, ima ih zaista puno, možemo slati primati pisma sa jednog na drugi kraj svijeta fantastično brzo. Ovo je svakako danas jedan od najviše korištenih dijelova interneta. Koristeći program Microsoft fax ili neki drugi, možemo poslati ili primiti fax. Treba reći da je moguće slanje i primanje faxa i prema klasičnim fax aparatima. Ovaj program je uveliko u sjeni e–maila. Koristeći program Microsoft Internet News ili Netscape News može se postati preplatnik i učesnik neke od diskusionskih grupa. Koristeći određenu sklopovsku i programsku podršku možemo biti učesnik video konferencija. Koristeći program MIRC /Microsoft Internet Relay Chat/ ili neki drugi komunicirati sa prijateljima u cijelom svijetu. Danas najpopularniji među omladinom.
Koristeći program FTP /File Transfer Protocol/ prenijeti ili prebaciti neki fajl ili program sa jednog na drugi računar ili instalirati neki od programa sa neke od kućnih stranica proizvođača software-a, telefonirati putem interneta. Osim ovih, klasičnih u novije vrijeme internet se jako puno koristi u komercijalne svrhe.

3. PRAVILA ZA WEB, E-MAIL I CHAT

Osnovno pravilo kojeg se moramo pridržavati kada objavljujemo informacije na Internetu jeste da one ne smiju biti zakonom zabranjene, uvredljive, iritantne ili sadržavati prijeteće poruke, čime možemo povrijediti druge ljude. Poštovanje autorskih prava, redovno ažuriranje stranica uveliko pomaže stvaranje boljeg web prostora. Svaka stranica treba imati kontakt adresu web mastera, a korisno je imati dio u kojem su prikazana najčešća pitanja, FAQ(Frequently AskedQuestions), koja će pomoći korisnicima. U svakome slučaju, treba imati na umu da informacije koje objavljujete na Internetu mogu pročitati svi i da bi one trebale biti korisne, interesantne, zabavne.
Što se tiče korištenja e-maila, pravila su slijedeća:
• Ukoliko ne koristite postupke enkripcije (hardware ili softwere), morate znati da elektronska pošta na Internetu nije sigurna. Nemojte nikada staviti u e-mail ono što ne biste stavili na dopisnicu
• Poštujte autorska prava nad materijalima koje reproducirate. Skoro sve zemlje imaju zakone o autorskim pravima.
• Ukoliko proslijeđujete poruku koju ste primili, ne mijenjate sadržaj.
• Nikada ne šaljite “Lance sreće“ koji su zabranjeni na Internetu. Pristup mreži će vam biti uskraćen. Obavijestite svog administratora ukoliko primite “Lanac sreće“.
• Olakšajte stvari primatelju. Mnogi programi za e-mail izbrišu podatke iz zaglavlja koji sadrže adresu za odgovor. Da biste bili sigurni da ljudi znaju ko ste, uključite liniju ili dvije na kraju poruke s podacima za kontakt. Mozete napraviti datoteku s kontaktnim podacima i uključivati ga na kraj vaših poruka. Neki programi to rade automatski. U Internet žargonu to je poznato kao “.sig” ili “signature” datoteka. Vaša .sig datoteka će nadomjestiti vašu posjetnicu, a možete ih imati nekoliko za različite situacije.
• Imajte na umu da mnogi ljudi plaćaju pristup Internetu po minuti i što je vaša poruka duža, oni više plaćaju.
• Budite oprezni prilikom slanja elektronske pošte. Postoje adrese koje prestavljaju grupu ljudi, a izgledaju kao da se radi o jednoj osobi. Znajte kome šaljete e-mail
• Imajte na umu da je primalac ljudsko biće čija se kultura, jezik i smisao za humor mogu razlikovati od vaših.
• Ne koristite velika slova. VELIKA SLOVA IZGLEDAJU KAO DA VIČETE.
• Cijenu slanja elektronske pošte plaćaju, u prosjeku, podjednako pošiljalac i primalac (ili njihove organizacije). To je različito od drugih medija kao što su poštanske pošiljke, telefon, TV ili radio.
• Ne šaljite velike količine podataka ljudima koje nisu zatražili.
• Čitajte mailing liste i news grupe prije nego što na njih nešto pošaljete. Ovo će vam pomoći razumijeti pravila ponašanja grupe.
• Neokrivljujte sistem administratora zbog ponašanja korisnika sistema
• Predpostavite da pojedinci govore u svoje lično ime i da ono sto napišu neprestavlja njihovu organizaciju (osim ako nije eksplicitno navedeno)
• Imajte na umu da i elektronska pošta troši resurse sistema.
• Poruke i članci trebaju biti kratki i u vezi s onim o čemu se raspravlja. Ne skrećite s teme i ne šaljite poruke samo zato da bi ukazali na tudje greške u tipkanju ili pravopisu. Ovako ponašanje će vas, više od bilo čega, označiti kao nezrelog početnika.
• Krivo predstavljanje, predstavljanje tuđim imenom nije dopušteno.
• Oglašavanje je dopušteno na nekim listama i grupama, a zabranjene na drugima. Ovo je još jedan primjer zašto treba upoznati auditorij prije slanja poruke. Nezatražene reklamne poruke koje se ne tiču tema rasprave će sigurno uzrokovati da dobijete mnogo ljutitih odgovora.
• Iako postoje news grupe u kojima je oglašavanje dopušteno, uopšteno se smatra kriminalnim činom oglašavati proizvode koji se ne tiču same rasprave. Ako pošaljete oglasnu poruku na mnogo grupa, vjerovatno ćete izgubiti pravo na pristup Internet-u !

ZAKLJUČAK

Pravila ima mnogo, ali ona postoje da se olakša rad i pretraživanje na Internetu svim korisnicima. Oni koji se ne pridržavaju pravila otežavaju ne samo sebi nego i drugima. Pravila su jednostavna, lagana i lako se nauče, te ih se nije teško pridržavati i omogućavaju korisniku da se zna lako i brzo kretati po mreži.

LITERATURA

1. Net etika za početnike, INFO Magazin
2. Vodić kroz Internet, Logosoft, www.lol.ba
3. Pravila ponašanja na Internetu-Netiquette, www.wolf.hr
4. Pravila ponašanja, Data Voyage, www.dv.co.yu
5. Priručnici, Smartnet, www.Smartnet.ba
6. Netiquette, ZamirNet, www.Zamir.net
7. Zloupotreba Interneta, Moje novosti, www.tedi.hostbet.net
8. Uputstva za korisnike, Bihnet, www.bih.net.ba

PROČITAJ / PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:

ASTRONOMIJA | BANKARSTVO I MONETARNA EKONOMIJA | BIOLOGIJA | EKONOMIJA | ELEKTRONIKA | ELEKTRONSKO POSLOVANJE | EKOLOGIJA - EKOLOŠKI MENADŽMENT | FILOZOFIJA | FINANSIJE |  FINANSIJSKA TRŽIŠTA I BERZANSKI    MENADŽMENT | FINANSIJSKI MENADŽMENT | FISKALNA EKONOMIJA | FIZIKA | GEOGRAFIJA | HEMIJA | INFORMACIONI SISTEMI | INFORMATIKA | INTERNET - WEB | ISTORIJA | JAVNE FINANSIJE | KOMUNIKOLOGIJA - KOMUNIKACIJE | KRIMINOLOGIJA | KNJIŽEVNOST I JEZIK | LOGISTIKA | LOGOPEDIJA | LJUDSKI RESURSI | MAKROEKONOMIJA | MARKETING | MATEMATIKA | MEDICINA | MEDJUNARODNA EKONOMIJA | MENADŽMENT | MIKROEKONOMIJA | MULTIMEDIJA | ODNOSI SA JAVNOŠĆU |  OPERATIVNI I STRATEGIJSKI    MENADŽMENT | OSNOVI MENADŽMENTA | OSNOVI EKONOMIJE | OSIGURANJE | PARAPSIHOLOGIJA | PEDAGOGIJA | POLITIČKE NAUKE | POLJOPRIVREDA | POSLOVNA EKONOMIJA | POSLOVNA ETIKA | PRAVO | PRAVO EVROPSKE UNIJE | PREDUZETNIŠTVO | PRIVREDNI SISTEMI | PROIZVODNI I USLUŽNI MENADŽMENT | PROGRAMIRANJE | PSIHOLOGIJA | PSIHIJATRIJA / PSIHOPATOLOGIJA | RAČUNOVODSTVO | RELIGIJA | SOCIOLOGIJA |  SPOLJNOTRGOVINSKO I DEVIZNO POSLOVANJE | SPORT - MENADŽMENT U SPORTU | STATISTIKA | TEHNOLOŠKI SISTEMI | TURIZMOLOGIJA | UPRAVLJANJE KVALITETOM | UPRAVLJANJE PROMENAMA | VETERINA | ŽURNALISTIKA - NOVINARSTVO

 preuzmi seminarski rad u wordu » » » 

Besplatni Seminarski Radovi