OSTALI SEMINARSKI RADOVI
IZ INTERNET - WEBA |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Diskusijske skupine na Internetu - Chat
1. Chat
Chat
(u prijevodu čavrljanje) možemo definirati kao bilo kakav
način komunikacije preko interneta između dva
ili više korisnika u realnom vremenu. Način na koji se komunicira
je taj da se šalju kratke poruke, a primatelj prima poruku odmah tj. istog
trena kada je pritisnuta tipka šalji ili Enter. Na isti način se i odgovara,
bez nepotrebnog čekanja, što omogućuje brz, lak i jeftin prijenos informacija.
Komunicirati tj. chatati se može grupno, što znači sa više korisnika odjednom
(many-to-many), ili privatno, gdje se razgovara samo sa jednim
korisnikom (one-to-one). Grupno chatanje možemo povezati s pojmom
istovremene (sinkrone) konferencije gdje svatko može izraziti svoje mišljenje
ukoliko je ono ne krši pravila chata (ako postoje). Zato većina današnjih
chat poslužitelja ima zadužene osobe za reguliranje pravila na chatu koji
se nazivaju administratori. Administratori su osobe koje će upozoriti
korisnike koji krše pravila u vidu pisanja uvredljivih sadržaja ili napada
na ostale korisnike. Ukoliko upozoreni korisnici ne promijene svoje ponašanje
administratori ih mogu, i za to su ovlašteni, udaljiti sa chata. Mnogi
najpoznatiji chat poslužitelji imaju organizirane sobe (engl. chat room).
Chat sobe mogu biti tematski organizirane, što znači da postoji tema o
kojoj se piše u toj sobi. Postoje chatovi koji ne dopuštaju pisanje drugih
poruka osim onih vezanih za temu, ali to je danas zaista rijetko.
2. Vrste chatova
1. Web chatovi
2. Online-igre
3. Internet Relay Chat
4. Instant Messangeri
5. Virtualni svijetovi
2.1. Web chatovi
Web chatovi su chatovi koje poslužitelji internet usluga omogućuju na
web stranicama. Za komuniciranje na njima nužno je imati Web browser i
Javin programski jezik. Na web chatovima od korisnika se zahtjeva da se
prvo registrira i ostavi neke svoje osobne podatke. Zatim, korisnik odabire
svoj nadimak (nick), ukoliko je slobodan, znači da je nepostoji drugi
korisnik s istim nickom. Nick postoji radi lakše prepoznavanja na chat
stranicama, nick može otkrivati korisnikov identiet a i nemora. Tek kada
je korisnik sve to obavio može ući na chat. Chat, za razliku od komunikacije
e-mailom ili na forumima, omogućava kontakt s ostalim korisnicima chata
u realnom vremenu. Neki wrb chatovi su organizirani po raznim temama koje
korisnik odabire pri ulasku na chat stranicu (primjer: glazba, sport,
ljubav...). Za web chatove nužno je da imaju administratore. Oni su su
školovane i izučene osobe za rad na chatu, te paze na korisnike, čuvaju
mir i pružaju tehničku podršku. Većina web chatova prije ulaska na chat
stranicu nudi svojim korisnicima pravila za korištenje chat stranice.
Na web chatovima je strogo zabranjeno reklamiranje, pornografija (tj.
ostavljanje linkova za pornografiju) i flood (ponavljanje iste poruke,
te pisanje dugih poruka). Najpoznatiji web chatovi u Hrvatskoj su: Net.hr,
T-com.hr, Index.hr itd.
Net.hr je zasigurno najpopularniji chat servis u Hrvatskoj jer dnevno
broji oko 1000 korisnika iz svih dijelova Hrvatske. Net.hr je napisao
i pravila ponašanja kojih se mora pridržavati prilikom korištenja chata.
Organizirao je i razne sobe za korisnike iz raznih krajeva Hrvatske ili
inozemstva, i za skupine ljudi raznih raspona godina. Na Net.hr-ovom chatu
postoji i najveći broj administratora koji omogućuju sigurno čavrljanje.
2.1.1. Povijest web chatova
Prvi web chatovi imali su jednostavno sučelje napravljeno od HTML
stranica. Korištenje HTML-a omogućuje stranicama sjedinjenje fontova,
boja, slika i linkova u njihovo sučelje, dajući im moderni multimedijalni
osjećaj, što je bila prednost naspram starog, ali dobro napravljenog tekstualnog
chata kao što je IRC. Najveći nedostatk HTML chata je njegova međudjelovanje.
Svaka poruka poslana na HTML chat zahtjevala je prijavak i dugo očitavanje
stranice, što znači da je trebalo čekati neko vrijeme kada je korisnik
upisao poruku da može ponovno napisati drugu poruku. Primanje poruka je
također zahtjevalo učestalo učitavanje stranice. Što je danas rezultiralo
u opadanju broja HTML chatova.
1995. Java applet tehnologija se uvodi u web browsere. Javina dobro razvijena
mreža i grafičke mogućnosti stvorile su idealnu platformu za stvaranje
chat sučelja, koje koriste i mnogi poznati HTML chatovi. Iako se ponekad
javljaju problemi dugog učitavanja stranica, Javina tehnologija radi dobro.
Novi chat tehnologije kojer se koriste kao osnove za neke nove chatove
su AJAX i Flash. AJAX (Asynchronous JavaScript and XML) ima primarne karakteristike
koje su povećana odgovornost i međudjelovanje web stranica, što znači
da web stranica ne zahtjefva učestalo učitavanje. AJAX povećava međudjelovanje,
brzinu, funkcioniranje i korištenje web chatova. Flash (Adobe Flash) se
pojavio 1996. godine i omogućio je stavljanje animacija na web chatove.
Web chatovi su mali dio velikog svijeta online chatanja. Web chatovi nemaju
istu mrežni efekt, isto djelovanje mreže, kao što imaju instant (brzi)
messangeri. Jedino pravo svojstvo koje web chatovi is brza pristupačnost.
Web stranice posvećene tekstualno baziranom chatu, ostaju mali i jedinstveni
fenomeni.
2.2. Online igre (MUD)
MUD (engl. Multi-User Dungeon) je kompjuterska igrica za više
igrača koja kombinira elemente igranja igre i socijalnih chat soba. One
se najčešće pokreću preko internetskih servera ili bulletin board systema
. Te igre su uglavnom tekstualno vođene opisujući prostorije, objekte,
događaje i ostale likove koji se u igri pojavljuju ili odvijaju. Prve
igre koje se danas smatraju MUD-om pojavile su se 1977. godine na PLATO
sistemu. Jedna od prvih MUD-ova je bila igra Zork koju su osmislili Tim
Anderson, Marc Blank, Bruce Daniels i Dave Lebling u MDL programskom jeziku.
Igrači tih igara međusobno djeluju jedni s drugima utipkavajući komande
na sličnim jezicima, najčešće engleskom. Postoji i više varijanti MUD-a,
a danas najpoznatije su MMORPGs koje su grafički bazirane i modernizirane.
MMORPGs (massively multiplayer online role-playing games) je vrsta online
igranja u kojemu veliki broj igrača se susreće jedni s drugima u nekom
virtualnom svijetu. Većina tih igara bazirana je na fantaziji i mitologiji.
Prvi MMORPG je bio Ultima Online kojeg je napravio Richard Garriot koji
je i osmislio ime massively multiplayer online role-playing game (MMORPG).
Danas najpoznatiji i najigraniji MMORPG je World Of Warcraft.
2.3. Internet Relay Chat (IRC)
IRC (engl. Internet Relay Chat) je oblik internet komuniciranja. Uglavnom
je stvoren za komuniciranje skupine ljudi, odakle i potječe naziv many-to-many.
Skupine ljudi komuniciraju u diskusijskim forumima koji se nazivaju kanalima
(engl. channels). Na jednoj IRC mreži postoji 1000 IRC kanala. Osim many-to-many
ili skupne komunikacije postoji i privatna komunikacija koja omogućuje
i prijenos podatak. Internet Relay Chat je osmislio Jarkko Oikarinen u
kolovozu 1988. Inspiraciju je pronašao u chat sistemu poznatom kao Bitnet
Relay, koji je radio na BITNETU.
IRC koristi TCP (The Transmission Control Protocol) i TLS (Transport Layer
Security). TCP omogućava pouzdan i točan tok byteova, stvarajući ga prikladnim
za aplikacije kao transfer podataka i e-mail. TLS je kriptografski protokol
koji omogućava sigurnu komunikaciju na internetu kao što su web browseri,
e-mail, brze poruke i slični načini prijenosa podataka.
Server IRC-a se može spojiti na drugi IRC server da se povećava IRC mreža.
Korisnici se priključuju na mrežu IRC-a spajajući se preko klijenta na
server. Postoji mnogo implementacija klijenta i servera, a najpoznatiji
je mIRC, iako je prvi IRC klijent za Windowse bio je WinIRC.
mIRC je shareware IRC klijent za Windowse, koji je osmislio Khaled Mardam-Bey
1995 godine. Iako je mIRC potpuno funkcionalni chat uslužni program, njegov
integrirani skriptni jezik (programski jezik za pisanje naredbi) čini
ga raztezljivim i raznolikim. Do siječnja 2008. mIRC je bio skinut s interneta
preko jedanaest milijuna puta sa CNET-ove download.com stranice. Uvršten
i u 10 najpopularnijih internet aplikacija 2003. godine.
Većina IRC klijenta ne zahtjeva korisnicima da se logira, već samo da
se utipka nick (nadimak) prije spajanja.
2.4. Instant Messangeri
Instant messaging programi tj. programi za brzo internetsko dopisivanje su chat programi koji omogućuju komunikaciju između dvoje ili više ljudi. Oni se pokreću na korisnikovom računalu te se potom spajaju na mrežu. Veliki broj ljudi smatra komunikaciju preko instant messangera manje nametljiv nego komunikaciju preko telefona. Neki instant messangeri omogućuju slanje poruka korisnicima koji su trenutno odlogirani, čime se smanjuje razlika između e-maila i instant messangera. Instant messangeri omogućuju trenutnu komunikaciju sa nekoliko korisnika istovremeno, šaljući brzo informacije. Također noviji instant messangeri omogućuju korištenje web-kamera i mikrofona za komunikaciju između korisnika. Zbog tog svojstva korisnicima je omogućena konverzacija u realnom-vremenu. Osim toga instant messangeri imaju mogućnosti potvrde o primitku, prijenosa podataka, evidentiranje i zapisivanje razgovora itd. Danas najpoznatiji instant messanger je Windows Live Messanger (bivši MSN).
2.4.1. Povijest instant messangera
Instant messangeri se prvi put pojavljuju na multi-korisničkim operativnim
sistemima kao što su CTSS i Multics, sredinom 1960.-ih. CTSS (engl. The
Compatible Time-Sharing System) i Multics (engl. Multiplexed Information
and Computing Service) su bili jedni od prvih operativnih sustava s paralelnim.
CTSS je razvijen 1961., dok je Multics razvijen 1964. U to vrijeme instant
messangeri su se koristili za olakšanje komuikacije korisnika koji su
spojeni na isti stroj. Razvojem mreža, širili su se i protokoli sa mrežama.
Neki su koristili peer-to-peer protokol, dok su drugi protkoli zahtjevali
da se korisnici spoje na server. Za vrijeme razvoja Bulletin board systema
(BBS-a) 1980-ih, neki su sistemi ugradili svojstvo chata koje je sličilo
instant messangeru. Prvi primjer toga je Freelancin' Roundtable iz Texasa.
U drugoj polovici 1980-ih i prvoj 1990-ih, Quantum Link, internet servis
za Commodore 64, nudi user-to-user poruke između trenutno povezanih korisnika
koje se zvalo On-Line Messages (OLM). Quantum Link-ova kasnija inkarnacija
America Online (AOL) je razvija popularni AOL Instant Messanger (AIM).
Kasnije su se razvili GUI (Graphical User Interface) instant messangeri,
počevši od ICQ-a (1996.) i za njim slijedeći ga AOL Instant Messanger
(1997.). Danas je ICQ (i seek you) u vlasništvu AOL-a. 2000. godine lansiran
je protokol Jabber. Jabberovi serveri su mogli koristiti kao pristupnik
ostali instant messaging protkolima, smanjujući potrebu za otvaranje više
korisničkih stranica. Danas, moderni multi-protokolni korisnici kao što
su Pidgin, Trillian, Adium i Miranda mogu koristiti bilo koji popularni
instant messaging protokol bez potrebe za serverskim pristupnikom.
Mnoge instant messaging uslužitelji počeli su nuditi videokonferencijski
sustav, Voice over IP (VoIP) i web konferencijske usluge. Web konferencijske
usluge integriraju videokonferencijski sustav sa instant messaging mogućnostima.
2.5. Virtualni svijetovi
Virtualni svijetovi su kompjuterske simulacije okoline koje omogućuju
korisnicima da se uključe i međusobno djeluju preko avatara. Avatari mogu
biti tekstualne, dvodimenzijalne i trodimenzijalne grafičke prezentacije.
Postoje virtualni svijetovi koji omogućuju za više korisnika, dok postoje
virtualni svijetovi koji su ograničeni na manji broj korisnika.
Prvi virtualni svijetovi prezentirani na internetu su bile zajednice i
chat sobe, koje su se kasnije razvije u MUD-ove. Prvi virtualni svijetovi
bili su tekstualno bazirani sa ograničenom grafičkom mogućnosti, a koristili
su Command Line Interface (sučelje niza komandi).
Ti virtualni svijetovi mogu biti modelirani tako da su slični realnom
svijetu, a mogu biti i plod mašte. Virtualni svijetovi mogu simulirati
pravila slična kao u realnom svijetu, kao npr. gravitacija,
topografija, pokretanje, kretnje i akcije iz stvarnog vremena i komunikacija.
Komunikacija između korisnika može biti pomoću teksta, grafičkih ikona,
vizualnih gestikulacija, zvukova (koristeći VoIP) itd.
Virtualni svijetovi nisu samo ograničeni na igru nego mogu obuhvatiti
kompjutersku konferenciju i tekstualno bazirane chat sobe. Najpoznatiji
primjer virtualnog svijeta je Second Life.
Zaključak
Chat je danas najkorišteniji od strane mlađe genracije tj. osoba mlađih
od 18 godina. Mnogi korisnici chat stranica na njima traže emocionalnu
upotpunjenost ili srodne duše. Najveći razlog tolike zainteresiranosti
chatom je anonimnost koju osobito mladi smatraju privlačnom, a koju je
nemoguće postići u nekoj drugoj vrsti komunikacije. Zbog anonimnosti ljudi
(korisnici chata) se oslabađaju i započinju komunikaciju na način kakav
u realnom životu nebi učinili. Svatko se predstavlja kako želi, a što
je u većini slučajeva i lažno predstavljanje. Veliki problem chatova su
pedofili koji se predstavljaju kao djeca kako bi se lakše zbližili s ostalom
djecom koja je na tim chat stranicama, tražeći njihove slike i brojeve
telefona. Osim pedofila na chatove dolaze osobe koje žele doživjeti online
seksualno iskustvo tzv. cybersex.
Neke osobe koje nemaju dovoljno jaku osobnost, na chatu se znaju predstaviti
kao svoja izmišljena osobnost (koja se njima sviđa) i zato je važno imati
na umu da o online prijateljima znamo samo onoliko koliko su oni rekli
o sebi. Razvojem tehnologije osmišljene su web-kamere koje omogućuju pogled
na osobu s kojom se komunicira na chatu, s čime će se smanjiti anonimnost
na chatu. Međutim, chat koriste i poslovni ljudi za poslovnu komunikaciju.
Chat je nekima ekonomski puno povoljnije sredstvo komunikacije od telefoniranja
i puno brže od e-maila.
Literatura
Wikipedia:
Online chat (http://en.wikipedia.org/wiki/Online_chat 04.04.2008.)
Synchronous conferencing
(http://en.wikipedia.org/wiki/Synchronous_conferencing 04.04.2008.)
Instant Messaging (http://en.wikipedia.org/wiki/Instant_messaging 04.04.2008.)
Chat room (http://en.wikipedia.org/wiki/Chat_room 04.04.2008.)
IRC (http://en.wikipedia.org/wiki/Internet_Relay_Chat 04.04.2008.)
TCP (http://en.wikipedia.org/wiki/Transmission_Control_Protocol 04.04.2008.)
TLS (http://en.wikipedia.org/wiki/Transport_Layer_Security 04.04.2008.)
Jabber (http://en.wikipedia.org/wiki/Jabber 04.04.2008.)
Windows Live Messanger
(http://en.wikipedia.org/wiki/Windows_Live_Messenger 04.04.2008.)
MUD (http://en.wikipedia.org/wiki/MUD 04.04.2008.)
MMORPG
(http://en.wikipedia.org/wiki/Massively_multiplayer_online_role-playing_game 04.04.2008.)
Web chats (http://en.wikipedia.org/wiki/Web_chat_site 04.04.2008.)
Java applet (http://en.wikipedia.org/wiki/Java_applet 04.04.2008.)
Wikipedija (Hrvatska):
Chat (http://hr.wikipedia.org/wiki/Chat 04.04.2008.)
IRC (http://hr.wikipedia.org/wiki/IRC 04.04.2008.)Net.hr:
Pravila (http://chat.net.hr/help/help.html#pravila 04.04.2008.)
Uvjeti korištenja (http://www.net.hr/uvjeti_koristenja/ 04.04.2008.)
preuzmi
seminarski rad u wordu » » »
