INTERNET

Razvoj interneta kao globalne mreže ponajprije je ovisio o razvoju sredstava komuniciranja. Izumi telegrafa, telefona, radija i računala bili su tako podloga za pojavu interneta.
Internet je nastavak računalne mreže uspostavljene u Sjedinjenim Američkim Državama tijekom 1960. godine od Advanced Research Projects Agency (ARPA), koja je povezivala nekoliko računala u četiri sveučilišta u državama Kalifornija i Utah. Ta prva računalna mreža uopće, nazvana je ARPANET (ARPA NETwork). Znanstvenici su izgradili ARPANET s namjerom da to bude mreža koja će još uvijek uspješno raditi i u slučaju da dio mreže bude oštećen. Takav koncept bio je važan vojnim organizacijama koje su proučavale načine da održe komunikacijske mreže u funkciji i u slučaju nuklearnog rata. Bilo je to vrijeme hladnog rata, i upravo ta stalna ratna opasnost i želja da se uvijek bude ispred protivnika, donijela je svijetu mnoge proizvode i tehnološke inovacije kojih, kako smatraju neki povjesničari ne bi bilo bez Hladnog rata. Prvotno zamišljen kako bi omogućio visoku učinkovitost u komunikaciji između istraživačkih centara, sveučilišta i vladinih agencija SAD-a internet je ubrzo prerastao u internacionalnu mrežu dostupnu svima. Kako je ARPANET rastao u 1970-ima, sa sve više i više sveučilišta i institucija koji su se spajali na njega, korisnici su uvidjeli potrebu razvijanja standarda za put kojim će podaci biti prenošeni internetom.

1. RAZVOJ INTERNETA

Nastanak Interneta, a i računala, kao i njihov razvoj prvih godina zasluga je tehnološki najrazvijenije zemlje našeg vremena: Sjedinjenih Američkih Država. Kao i većina projekata američke vojske i vlade, nastanak Interneta obavijen je velom tajni. Nejasni su pravi, konkretni razlozi zbog kojih je američka vlada potaknula razvitak mreže. Postoje dvije verzije razloga koje su dovele do razvoja ARPANET-a (Advanced Research Projects Agency Network). Službeni razlog izgradnje ARPANET-a bilo je omogućavanje stručnjacima zaposlenim u vojno-industrijskom kompleksu diljem svijeta, istovremeno korištenje brojnih računalnih baza podataka. Neslužbeno, vojni vrh SAD-a saznao je da SSSR posjeduje dalekometne, interkontinentalne nuklearne rakete. Tim je raketama sovjetska vojska mogla uništiti bilo koju točku na svijetu. Vojni informacijski sustav bio je centraliziran i kada bi centar bio uništen, američke vojne jedinice postale bi nesposobne za obranu zemlje. Stoga se vojska odlučila na decentralizaciju, ali samo informatičku pa je 1969. godine uspostavljena vojna računalna američka mreža ARPANET.
U prvom su koraku spojena dva računala na Sveučilištima UCLA i Berkley u Los Angelesu, da bi ih krajem 1969. u ARPANET-u bilo čak 4, od kojih jedno u vlasništvu Ministarstva obrane SAD-a. Broj povezanih računala ubrzano raste, a 1971. godine priključena je i mreža ALOHANET udaljenog i izoliranog Sveučilišta Hawaii.
1983. godine vojska se odvojila od ARPANET-a i osnovala svoju mrežu MILNET, iz straha da će sve veći broj umreženih korisnika ugroziti nacionalnu sigurnost. Usporedno s tim dvjema mrežama razvija se i mreža Nacionalne fondacije za znanost NSFNET koja je 1988. povezana s ARPANET-om u čvoru Sveučilišta Carnagie-Mellon. Od tada se na mrežni sustav velikom brzinom priključuju nove mreže pa se naziv Internet počinje koristiti kao sinonim za taj mrežni konglomerat. Gledajući najraniju povijest Interneta čini se da je više nastao spontano nego planski.

1.1 Izraz Internet

Izraz Internet dolazi od engleske rijeci Interconnected (međusobno spojeni) i Networks (mrežni sustav računala). U svakodnevnici Internet se često poistovjećuje sa World Wide Web (WWW), što u stvari nije točno jer je WWW samo jedan dio, jedna služba u okviru Interneta kao globalnog pojma.
Nastanak Interneta se veže za 1969 godine, kada je u Sjedinjenim Američkim Državama profunkcionirao projekt Ministarstva obrane pod nazivom ARPANET (Advanced Research Project Agency ), a koji je povezivao računala na sveučilištima i znanstveno-istraživačkim centrima, iako je u pozadini tog omrežja bio razvoj razdijeljenog i ne ometanog komunikacijskog sustava za slučaj atomskog rata ("hladni rat"). Takvi vojni ciljevi bili su međutim, kao i dan danas i posvuda u svijetu, praktično financirani civilnim projektima koji su taj sistem koristili. Na razvoj Interneta nije, kao što bi se moglo pretpostaviti, presudno utjecao Windows Bill Gatesa (Microsoft), nego System UNIX.
Uvođenjem internetprotokola TCP/IP (kasnije Telnet, FTP) pocelo se u stvari rabiti ime Internet. Najvažnija aplikacija od samog početka postajanja sustava bila je elektronska pošta (E-Mail). Nagli razvoj Internet doživljava tek od 1993. godine kroz World Wide Web i prvi grafički sposoban Browser pod imenom "Mosaic". Taj WWW, što većina danas smatra Internetom, razvio je 1989. godine Sir Timothy John Berners-Lee. Autor je Englez, ali je sistem promoviran u Cernu u Genevi (Švicarska). Za svoj rad, uz ostala brojna priznanja, Engleska kraljica ga je promovirala u Ritera (Knight Commander of the Order of the British Empire). Dakle, njegovim pronalaskom i novim sustavom, po prvi put su Internet mogli koristiti i amateri, a ne samo znanstvenici.
Tako je i Internet sam postao katalizator nagle digitalne revolucije koje smo sami svjedoci. Sam Internet i mnogobrojne službe u okviru njega, postali su danas prilično komplicirani za one koji ga dobro ne poznaju. jer nudi čitav niz uvijek novih mogućnosti, službi i servisa: IP.telefonija, Groupware, Wikis, Blogs, super brzi priključci koji omogućavaju Vlogs, Video on demand, Peer-o.Peer omrežja kao što je File Sharing i Online igrice. Razvoj ide dalje preko Web 2.0, Web 3.0 ...

Slikovni prikaza interprotokola TCP/IP

Internet je prekoračio granice SAD-a već u ranim sedamdesetim, a 1992. on prelazi prag od milijun računala raširenih posvuda u svijetu. Osnovan je Internet Society koje ga proglašava općim dobrom čovječanstva. 1993. godine osnovan je World Wide Web i Internet je ušao u svaki segment ljudskog djelovanja.

1.2 Širenje Interneta

Pokretanjem projekta CARNet (Croatian Academic and Research Network) 1991. godine počelo je uvođenje Interneta u Hrvatsku. Početkom 1992. godine agencija Internet Assigned Number Authoritiy (IANA) dodijelila je CARNetu pravo za administriranje Internet zajednice u Hrvatskoj. Iste je godine uspostavljena i prva komunikacijska linija koja je Hrvatsku povezala s Austrijom pa je tako Hrvatska postala dio Interneta. Prve ustanove spojene na Internet bile su FER, IRB, PMF, FESB u Splitu, Tehnički fakultet u Rijeci, Ekonomski fakultet u Osijeku te Ministarstvo znanosti i tehnologije koje je i pokrenulo projekt. Sljedećih nekoliko godina CARNet je bio jedini pružatelj Internet usluga u Hrvatskoj (tzv. Internet provider), a usluge je pružao svim građanima i to posve besplatno. 1996. godine Internet je komercijaliziran i odjednom je procvjetao. Danas prema posljednjim istraživanja od 100 kućanstava 26 ih ima priključak za Internet .

2. POJAM INTERNETA

Internet možemo definirati kao svjetsku računalnu informacijsku mrežu, sastavljenu od velikog broja manjih međusobno povezanih računalnih mreža, koja omogućava prijenos informacija između računala koji čine mrežu. Dakle internet bismo mogli definirati kao mrežu svih mreža. To doslovce znači da je to najveća mreža koja povezuje milijune osobnih računala, lokalne (LAN) i raširene (WAN) mreže u zajedničku mrežu. Računala i pojedine mreže pritom su u internet povezani na različite načine. Tako razlikujemo više vrsta veza kojima se služi internet. S jedne strane prosječni se korisnik u većem dijelu svijeta spaja na internet putem modema. S druge strane postoje veze kojima se povezuju računala koje zovemo serveri, hostovi ili čvorovi. To su većinom iznimno snažna računala sposobna za obradu ogromnih količina podataka, a upravo preko njih se pojedinci spajaju modemom na internet. Serveri su najčešće umreženi satelitskim i radijskim vezama te svjetlovodnim i telefonskim kablovima. Ta računala su povezana specijaliziranim računalima koje nazivamo usmjernicima (routerima). Usmjernici provjeravaju kamo idu podaci koji se kreću preko interneta te odlučuju kojim će ih putem poslati.
Za razliku od tradicionalnih medija za prijenos podataka kao što su radio i televizija internet je decentralizirana mreža što znači da nema središnjeg mjesta iz kojeg je upravljana. Podaci putuju mrežom podijeljeni u pakete. Svaki od tih paketa sadrži podatke o tome odakle je krenuo i gdje mu je odredište. Upravo zbog toga nije važno kojim smjerom ovi paketi prolaze sve dok su na svom odredištu pravilno sastavljeni, dakle nije važno kojim putem poslana poruka putuje internetom - ona će na kraju naći svoj put do cilja. Za njihovo pravilno putovanje internetom te sastavljanje na odredištu brine se TCP/IP protokol, koji ima zadatak da poruka stigne u istom obliku u kojem je poslana. Internet je zasnovan na klijent-server relaciji između računala nazvanoj klijent-server arhitektura. U klijent-server arhitekturi neka računala se ponašaju kao serveri ili poslužitelji podataka, dok se druga računala ponašaju kao klijenti ili primatelji podataka, i to tako da računalo klijent može pristupiti mnogim različitim serverima, a pojedinačnom serveru može pristupiti više različitih računala klijenata. Jednom kada računalo klijent uspostavi vezu sa serverom koji sadrži tražene informacije, server ih šalje klijentu u obliku datoteke (file). Poseban računalni program zvan preglednik (browser) omogućava korisniku traženje dokumenta.

3. STATISTIKA KORIŠTENJA INTERNETA

Procjenjuje se da u svijetu ima oko 200 milijuna korisnika Interneta. Točan broj ovisi o izvoru podataka i kreće se u rasponu od 172 (eMarketer) do 250 milijuna (Nua). Očekuje se da će ukupan broj korisnika Interneta doseći 350 milijuna najkasnije do 2005. godine.
IDC procjenjuje da će broj korisnika Interneta u Češkoj rasti po 30,7% godišnje tijekom narednih pet godina, tako da će do 2003. Internet koristiti oko 1 milijun građana Češke. Trenutno u Češkoj Internet koristi 292 000 osoba, što je 3% ukupne populacije.
Prema Carnation Consulting, 5% mađarske populacije, odnosno oko 500 000 osoba, sada ima pristup Internetu. Očekuje se da će se ovaj broj udvostručiti do 2001 godine. Godine 1995. bilo je samo 26 milijuna korisnika Interneta, krajem 1999. 205 milijuna, a predviđa se da će ih 2002. godine biti 500 milijuna. Usporedbe radi, za pridobivanje 50 milijuna slušatelja, radio je trebalo 38 godina, za 50 milijuna gledatelja televizija se trudila 13 godina a za 50 milijuna korisnika Interneta trebalo je samo 4 godine.

Statistika korišćenja interneta u svijetu

Poznata je činjenica da ovi podaci ne mogu vrijediti za duži vremenski period, jer se broj pristupnika Mreži mijenja iz dana u dan.
Internet danas koristi više od 300 milijuna ljudi (>700 mil. do 2005. god.), od čega oko 135 mil. u SAD-u.
U 2000. je na Internet bilo spojeno 214 zemalja.
U Hrvatskoj ima oko 330 000 korisnika (47% je između 15 - 25 god.), a to je 8% stanovništva.
U Sloveniji Internet koristi 500 000 ljudi - 29% stanovništva

4. KRATKA KRONOLOGIJA INTERNETA

1957.g. Sovjetski savez je lansirao u svemir Sputnik - prvi satelit, a SAD su odgovorile formiranjem Agencije za projekte naprednih
istraživanja (Advanced Research Projects Agency - ARPA) pri ministarstvu odbrane SAD.
1961. L. Kleinrock razvio je prospajanje paketa tj. način rada računalne mreže u kojem se poruke dijele na pakete, a svaki paket traži svoj put do cilja.
1965. u SAD-u je uspjelo prvo povezivanje dvaju računala.
1968.g. ARPA sa četiri univerziteta u SAD (Los Angeles, Stanford, Santa Barbara, i Utah) uspostavila je prvu fizičku mrežu kompjuter u
okviru koje je funkcioniralo četiri hosta. Ova mreža (ARPANET) je bila zasnovana na teoriji protoka isprekidanih podataka kroz mrežu (packet switched network).
1969. proradila je u SAD-u ARPANET mreža u kojoj su bila uključena četiri superračunala. Ideja je bila izgraditi računalnu mrežu za vojne potrebe koja ne bi prestala raditi u slučaju djelomičnog otkazivanja ili prestanka rada neke od njenih komponenti, npr. u slučaju rata ili u situaciji nakon nuklearnog rata.
Sedamdesetih godina razvijeni su važni Internet servisi kao što su elektronička pošta, korištenje udaljenih računala, prijenos datoteka i sustav elektroničkih novosti.
1972.g U okviru ARPANET mreže je povezano 23 hosta, pronađen je i prvi program elektronske pošte.
1983.g. INTERNET. TCP/IP protokol postaje obavezan u okviru ARPANET mreže, a iste godine Univerzitet u Viskonsinu kreirao je sistem imena domena (Domain Name System - DNS ) uspostavljena je Europska akademska i istraživačka mreža.
1984. u SAD-u je stvorena temeljna mreža (backbone) s brzinom prijenosa od 56 Kbps.
1986.g. Prvo tehničko tijelo za koordinaciju razvoja mreže nastaje (Internet Enginering Task Force - IETF). Uz neprekidno tehničko poboljšanje brzine protoka podataka broj hostova koji su činili mrežu
1988.g. prešao je 50.000.
1988. na Internet je bilo spojeno samo 8 zemalja i to: Amerika, Kanada, Danska, Finska, Francuska, Island, Norveška i Švedska.
1989. brzina temeljne mreža proširuje se na 1,544 Mbps (T1)
1990.g. U Ženevi Tim Berners Lee (CERN) pronašao je hipertekstualni sistem (HTML) koji omogućuje efikasan pristup informacijama
1991. Hrvatska se uključuje na Internet. Razvijen je multimedijski World Wide Web (WWW) servis.
1992.g. Hipertekstualni sistem (HTML) objavljen je kao WWW i tada na Internetu ima 1. milion hostova.
1993.g. Razvijen je softver sa dobrim grafičkim korisničkim sučeljem koji je uspješno čitao WWW prezentacije.
1994.g. Mogućnost da se naruči pizza preko WEB stranice prvi put se pojavila. Iste godine otvorena je i prva CYBER BANKA I radio postaja. , a broj hostova se popeo na oko 4 milijuna.
1994. i 1995. razvijeni su i prvi pretraživački servisi za Internet (Altavista) te katalozi (Yahoo).
1995. nastaje jezik Java za dinamičko programiranje za WWW te jezik VRML za modeliranje virtualne stvarnosti.
Do 1996. brzina prijenosa kroz temeljnu mrežu porasla je desetak tisuća puta (danas i preko 1000 Mbps).
2000. zabilježeno 315 milijuna Internet surfera, na Internet je spojeno 214 zemalja, te ima oko 104 milijuna hosting računala.

Broj računala (neprestano priključenih) na Internetu vrtoglavo je rastao:
1984. premašio je 1000 računala
1987. 10 000 računala
1989. 100 000 računala
1992. 1 milijun računala
1996. 10 milijuna računala
1998. ima više od 30 milijuna računala
2000. ima više od 100 milijuna računala

Danas je priključenje na Internet postao jednostavnije nego ikada. Cijene računalne opreme koja je potrebna su toliko pale da su postale prihvatljive gotovo svakome, čak i u ovakvoj teškoj ekonomskoj situaciji u kojoj se Hrvatska trenutno nalazi. Osim opreme potrebno je odabrati i svog davatelja Internet usluga (ISP - Internet Service Provider). Osim HT-a tj. njihovog Internet odjela Hinet, postoje i privatni davatelji Internet usluga koji kvalitetom i brzinom nastoje pridobiti što više korisnika. Za priključenje potrebno je odabrati jednu od grupa koja se korisniku čini najpogodnija u ovisnosti o broju sati mjesečno koje će provoditi na Internetu. Za početnike je možda najbolje odabrati grupu bez pretplate koja ima najvišu cijenu za sat proveden na Internetu, ali za mali broj sati mjesečno se najviše isplati. Obično je za sve grupe uključena i besplatna e-mail adresa, pa korisnik odmah nakon priključenja može početi sa pretraživanjem WWW-a i slanjem elektronske pošte.

ZAKLJUČAK

U ovom seminarskom radu, obradili smo prema zadanoj temi Internet, od njegovih samih početaka, postanka, povijesti, razvoja, širenja, do današnjih dana kada je Internet nezaobilazan dio naše svakodnevnice. Za lakše razumijevanje teme također smo se potrudili ukratko objasniti sam pojam Interneta, njegove sastavnice i principe funkcioniranja. Činjenice koje smo prikazali u ovom seminarskom radu potkrijepili smo grafičkim prikazima i skicama, koje smo pronašli ili sami izradili.

LITERATURA:

http://www.macromedia-plus.com
www.let.leidenuniv.nl/history/ivh/chap
http://www.cybergeography.org/atlas/arpanet3.gif
Brođanac P., Stjepanek N., Paleka I., KLIKNI MIŠEM !8, Školska knjiga, Zagreb, 2007
Harley Berkeley Mc, The Internet Complete Reference Graw-Hill 1994
PETRIC, Dragan, Internet uzduž i poprijeko, Zagreb Bug 2002
RAKIĆ O., Jović F, Osnove rada na internetu, Osijek, ETF Osijek, 1996
MAŠTRUKO O.,Internet za Windows 95, Znak, Zagreb 1995

PROČITAJ / PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:

ASTRONOMIJA | BANKARSTVO I MONETARNA EKONOMIJA | BIOLOGIJA | EKONOMIJA | ELEKTRONIKA | ELEKTRONSKO POSLOVANJE | EKOLOGIJA - EKOLOŠKI MENADŽMENT | FILOZOFIJA | FINANSIJE |  FINANSIJSKA TRŽIŠTA I BERZANSKI    MENADŽMENT | FINANSIJSKI MENADŽMENT | FISKALNA EKONOMIJA | FIZIKA | GEOGRAFIJA | HEMIJA | INFORMACIONI SISTEMI | INFORMATIKA | INTERNET - WEB | ISTORIJA | JAVNE FINANSIJE | KOMUNIKOLOGIJA - KOMUNIKACIJE | KRIMINOLOGIJA | KNJIŽEVNOST I JEZIK | LOGISTIKA | LOGOPEDIJA | LJUDSKI RESURSI | MAKROEKONOMIJA | MARKETING | MATEMATIKA | MEDICINA | MEDJUNARODNA EKONOMIJA | MENADŽMENT | MIKROEKONOMIJA | MULTIMEDIJA | ODNOSI SA JAVNOŠĆU |  OPERATIVNI I STRATEGIJSKI    MENADŽMENT | OSNOVI MENADŽMENTA | OSNOVI EKONOMIJE | OSIGURANJE | PARAPSIHOLOGIJA | PEDAGOGIJA | POLITIČKE NAUKE | POLJOPRIVREDA | POSLOVNA EKONOMIJA | POSLOVNA ETIKA | PRAVO | PRAVO EVROPSKE UNIJE | PREDUZETNIŠTVO | PRIVREDNI SISTEMI | PROIZVODNI I USLUŽNI MENADŽMENT | PROGRAMIRANJE | PSIHOLOGIJA | PSIHIJATRIJA / PSIHOPATOLOGIJA | RAČUNOVODSTVO | RELIGIJA | SOCIOLOGIJA |  SPOLJNOTRGOVINSKO I DEVIZNO POSLOVANJE | SPORT - MENADŽMENT U SPORTU | STATISTIKA | TEHNOLOŠKI SISTEMI | TURIZMOLOGIJA | UPRAVLJANJE KVALITETOM | UPRAVLJANJE PROMENAMA | VETERINA | ŽURNALISTIKA - NOVINARSTVO

 preuzmi seminarski rad u wordu » » » 

Besplatni Seminarski Radovi