VLASTITI POSAO | SEMINARSKI RAD IZ PREDUZETNISTVA

Tema ovog rada po naravi je vrlo kompleksna. Pokušaj da se prepoznaju i procjene cimbenici koji utjecu na predradnje i pripreme pri osmišljavanju, planiranju i pokretanju vlastitog posla, ima široko znacenje.

«San ili stvarna mogucnost...» asocira na poduzetnika pocetnika koji nije jasno orjentiran ili ne raspolaže jasnim ciljem. Kao takav, on na temelju imaginacije o vlastitom poslu zapocinje (teoretski) aktivno stvarati preduvjete kako bi na koncu postigao željeni pomak.

Stajališta, koja su konacno i oblikovala ovu sadržajnu cjelinu, baziraju se na izvorima razlicitih interpretacija i sugestija. Tema: «Vlastiti posao – san ili stvarna mogucnost za poduzetnika pocetnika» podrazumjeva i promjenjivu okolinu, pa tako i rizik osobne kreativnosti ili inovacije.

2. Stavovi, ideje, razlozi i želje

Postoje brojni, ali i proturjecni stavovi kada je rijec o pokretanju vlastitog posla. Dok su jedni optimisticni i traže dodatan razlog “ZA”, drugi zastupaju stav sumnje i nepovjerenja. Istina se obicno nalazi negdje u sredini.

Ideja da se zapocne vlastiti posao cesto dolazi u obliku nekog subjektivnog razloga, želje ili ocekivanja, pa tako autor Will Davis navodi slijedece motive:

-biti svoj šef,
-izbjeci ogranicenja u napredovanju zbog spola, dobi, rase ili nedostatka formalne naobrazbe,
-raditi kod svoje kuce,
-raditi baš ono što se želi ili
-iskoristiti neki svoj talent do maksimuma.

Osim toga, ideja da se krene u poduzetništvo može biti izazvana od nekih neocekivanih dogadaja, vanjske okolnosti ili povoljne prilike koja se stvorila, ili radi neke inovacije i potrebe za poboljšanjem, radi promjena tržišne ili demografske strukture, te kao rezultat stjecanja novih znanja. Sve to može nadahnuti nekog poduzetnika da osmisli i pokrene vlastiti posao.

Ipak, sama ideja da se krene u prvi, vlastiti ili samostalni posao temelji se iskljucivo na želji. Mogli bismo to cak opisati kao snivanje o vlastitom poslu ili sanjarenje o nekoj pravoj prilici koja ceka vani pred vratima.

Razlozi koji najcešce pokrecu poduzetnike da se upuste u vlastiti posao, jesu korist, samopotvrdivanje i - zadovoljstvo.

3. Kako do vlastitog posla? – Jesam li ja buduci poduzetnik?

Teoretski, a i u praksi vecina se teških i zahtjevnih situacija u životu može uspješno riješiti. Medutim, kada je rijec o biznisu, tada dobro poznavanje poslovanja i dobro poznavanje samoga sebe tek smanjuje mogucnost neželjenog ishoda.

Obzirom da se o poslovanju može uspješno ucenjem i teroretski ovladati, poznavanje samoga sebe nema drugih izvora, osim da se postavi pitanje:

-Jesam li ja uopce sposoban/sposobna za samostalni posao?

Da li je netko sposoban za samostalni posao i kako ce se snalaziti u vodenju posla, teško je reci. Neka su istraživanja pokazala da ce vjerovatno kao poduzetnici uspjeti oni koji imaju slijedecih šest osobina:

-inovativnost,
-razumno preuzimanje rizika,
-samouvjerenost,
-uporan rad,
-postavljanje ciljeva i
-odgovornost.

Pretpostavka ovih karakteristika za poduzetnika pocetnika još uvijek nije i garancija za uspjeh. Razlog je što poduzetnik pocetnik nema adekvatnog iskustva u praksi, a kao nositelj inicijative novog posla, poduzetnik pocetnik trebao bi i planirati, organizirati, kadrovati, voditi i kontrolirati konkretno poslovanje. Za obavljanje i balansiranje ovih zadaca, poduzetnik pocetnik oslanja se prvenstveno na sebe.

Kako bi poduzetnik pocetnik više doznao o sebi, o svojim namjerama ili barem osnovnim pokazateljima koje cesto svatko od nas uzima «zdravo za gotovo», samopropitivanje može biti vrlo korisno.

Saznati više o sebi može biti tek subjektivno promatranje samoga sebe. Moguce zamke podcjenjivanja ili precjenjivanja izbjeci ce se ako se realno pokuša ocjeniti npr: dosadašnje radno iskustvo, osnovne vještine, znanja, talenti, hobiji ili barem samom sebi priznati cime se volite baviti, gdje stanujete, kakvi su vaši stambeni uvjeti, kakvo je stanje gospodarstva tamo gdje namjeravate poslovati, kakva je vaša obitelj i druge znacajne okolnosti, odnosno vaše navike.

Osim talenata i iskustva treba nešto dati ili koristiti u svom poslu. Odgovori na pitanja o tome koliko novca možete uložiti, odnosno osigurati za pocetak poslovanja, koji alat ili opremu posjedujete, a da vam služi u biznisu, gdje želite raditi, koliko vremena i kada možete posvetiti svom poslu te ostala pitanja, dat ce uvid u realnu pocetnu poziciju.

Osim toga, neophodno je saznati i što se ocekuje od svog posla. Pitanja npr.: zašto želite vlastiti posao, znate li koju biste vrstu biznisa željeli zapoceti, koliko novca želite zaraditi ili koliko želite razviti svoj posao, pomoci ce u boljoj orjentaciji pri oblikovanju konacne odluke.

4. Pogreška ili neuspjeh?

Spomenuti razlozi i stavovi poticu na razmišljanje o vlastitom poslu kao o primamljivoj i privlacnoj ideji, dok s druge strane sumnje i nepovjerenje s naglaskom na nesigurnost i neizvjesnost ishoda upucuju na oprez.

Neuspjeh nekih poduzetnika pokazuje da je moguce ocekivati i promašaj. Ponekad se tek otvorena tvrtka iz susjedstva nakon nekoliko mjeseci zatvori, a loše vijesti o neuspjelim poslovima brzo putuju medijima.

Studije pokrenute na temu neuspješnosti u biznisu pokazale su kako se vecina novih poslova zatvara unutar prve tri godine, a da se tek pola njih uspije održati barem pet godina. Ustanovljeno je da su poduzetnici bili vrlo motivirani, da su bili spremni mnogo raditi i da su postavljali vrlo precizne ciljeve. Studije o neuspjehu u poslovanju otkrile su da je nedostatak znanja, nedovoljno planiranje i nedovoljno novca najcešci razlog propadanja poslova.

Svaki se, dakle, pojedini slucaj pokretanja vlastitog posla, uz pretpostavku dobre nakane i uvjerenja da ce sve ici po planu, ipak ne ostvaruje svaki put.

Poduzetnik pocetnik još uvijek nema iskustva u samostalnom poslovanju, nema razvijene poslovne i organizacijske mreže i na svom pocetku raspolaže vrlo ogranicenim kapitalom ili ulogom. Kao takav, on vec u osmišljavanju svog posla treba uzeti u obzir da ulazi u grupu visokog poslovnog rizika.

Jedan od nacina da se dode do dodatnih informacija o tome kako se zpravo vodi posao, što treba znati, što je važno, kako pravilno odluciti itd, osim prakticara koji o tome najviše znaju, strucne literature i sudiranja, aktivnog ucenja i istraživanja, postoji još jedan izvor, a to su razne knjige namjenjene široj javnosti, a bave se vec spomenutim pitanjima.

Prirucnici kojima je svrha potaknuti širu javnost na razmišljanje o vlastitom poslu obiluju pricama, savjetima i sugestijama koje bi poduzetniku pocetniku mogle poslužiti kao dodatan izvor ideja ili informacija.

Jedan od takvih prirucnika bavi se temom pokretanja malog biznisa s malim ulaganjem, pa s tog stajališta autor savjetuje slijedece:

Nemojte zakupljivati poslovni prostor. Krenite s kucnim poduzetništvom. Zakup traži potpis ugovora, što je znacajan odljev novca kroz duže vremensko razdoblje. Možete raditi kod kuce ili u garaži, a možda se odlucite za takav posao u kojem cete vi odlaziti u kuce svojih kupaca ili druga poduzeca. Možda možete prodavati na tržnici ili sajmu. Tamo se može jeftinije zakupiti prostor na krace vrijeme.

Ne zapošljavajte radnu snagu. Izbjegavajte fiksne place i administraciju koja je u vezi s tim. Ako vam je potrebna pomoc, pocnite od clanova obitelji.

Izbjegavajte posudivanje novca. Ako baš morate, onda neka to budu iznosi koje možete brzo i bez poteškoca vratiti.

Izbjegavajte pretjerane troškove za opremu. Izaberite posao s alatima i strojevima koje vec posjedujete. Ako pak opremu ne možete unajmiti, vec je morate kupiti, pricekajte narudžbu koja traži tu opremu.

Kontrolirajte pocetne troškove. Izbjegavajte sve što je nepotrebno, koristite ono što imate.

Izbjegavajte ili ogranicite zalihe. Ukoliko ne možete zalihe brzo obrtati, nemojte vezati novac za suvišne kolicine.

Izaberite biznis u kojem cete biti brzo placeni gotovim novcem. Ako vaš posao zahtjeva mnogo vremena, tražite avans dovoljan za pokrice svih troškova osim vašeg rada.

Krenite s necim što znate raditi. Iskoristite svoje vještine, hobije ili poslovna iskustva.

Izaberite biznis koji odgovara vašoj osobnosti. Neki ljudi vole prodavati, drugi radije proizvode, pružaju usluge ili nešto drugo.

Izbjegavajte poslove s pravnim rizicima i obvezama. Izbjegavajte proizvode i usluge koje vas mogu izložiti sudskim tužbama.

Zadržite u tvrtci glavninu zaradenog novca. Kada pocnete zaradivati, oduprite se iskušenju da trošite za osobne potrebe.

Nakon ovih opcih sugestija spomenimo još neke nezaobilazne poslovne okolnosti i situacije koje buduci poduzetnik mora uzeti u obzir:
-odgovornost svojim vjerovnicima, kupcima i svojim zaposlenicima,
-rad nocu ili vikendom,
-manje vremena za obitelj i osobni život,
-nestabilni prihodi,
-odlucivanje i posljedice vezane za odlucivanje,
-morat ce se stalno nešto prodavati (sebe, svoje ideje, proizvode ili usluge),
-morat ce voditi administraciju, morat ce otpuštati i zapošljavati radnike, a istovremeno snositi i odgovornost za sve pogreške koje oni mogu uciniti.

5. Što konkretno raditi?

Kada na koncu prevagne «oštroumno», a ne «sigurno», na red stiže pitanje:
- Što konkretno raditi?

U procesu odabira predmeta buduceg poslovanja poduzetnik traga za kvalitetnom poduzetnickom idejom ili poslovnom prigodom koja ce kroz tržište ostvariti svoju svrhu.

5.1. Kako poduzetnik doživljava tržište?

Što se tržišta tice, bilo ono lokalno, regionalno, nacionalno ili svjetsko, poduzetnici tržište gledaju kao suceljavanje mnoštva najrazlicitijih proizvoda, roba i usluga s jedne strane, te tržišno realnih, odnosno platno utemeljenih potrošackih želja s druge strane.

Osim toga, poduzetnici, kao i svi drugi «prolaznici», brzo uocavaju cega na ciljanom – promatranom tržištu ima, ali za razliku od drugih, poduzetnici osobito zapažaju cega na tržištu nema i upravo u tome vide svoju poslovnu šansu. S tog stajališta možemo govoriti o poduzetnickoj ideji ili o poslovnoj prilici.

5.2. Ideja ili prilika za vlastiti posao

Dakako, poduzetnicku ideju valja razlikovati od poslovne prilike, jer svaka poduzetnicka ideja nije istodobno i poslovna prigoda.

Poduzetnicke ideje mogu se pronaci na raznim mjestima, oblicima i medijima. Ideje kao takve mogu proizaci iz svakodnevnog života, pocevši od obitelji, prijatelja, drugih poduzetnika, casopisa, reklama ili oglasa, poslovne literature, poslovnih vodica, interneta ili kao rezultat posjete nekom obrtnickom ili privrednom sajmu.
Prikupljanje ideja je, zapravo, modificiranje vlastitog nacina promišljanja i traženje odgovora na pitanje:
- Ima li ovdje neka poslovna mogucnost?

Možemo zakljuciti da su izvori ideja beskonacni. Medutim na putu do svoje realizacije i tržišne verifikacije, poduzetnicka ideja prolazi kroz složene obrade i ocjene sa stajališta mnoštva tržišnih, tehnicko-tehnoloških, organizacijsko – kadrovskih, financijskih i inih relevantnih ogranicavajucih i poticajnih, unutarnjih i vanjskih cimbenika.

S time u svezi, poduzetnicka ideja može dobiti epitet poslovne prigode tek kada njezina selekcija, obrada i poslovna rašclamba argumentirano i afirmativno odgovori na pitanja o tome: što, za koga, koliko, kada, kako i gdje tržno ucinkovito tj. profitabilno proizvoditi, tržiti ili usluživati.

S druge strane, poslovna prigoda je poduzetnicka ideja s pocetnim visokim stupnjem profitne verifikacije.

6. Hoce li posao biti uspješan?

Da li i kako iskoristiti neku priliku ili ideju za pokretanje vlastitog posla još uvijek nije jak temelj za stvarno djelovanje, jer se namece slijedece:
- Hoce li posao biti uspješan?

Pokretanje i vodenje vlastitog posla zahtjeva vremena i truda. Mnogi su ljudi spremni na to, ali uvjek postoji pitanje – Hoce li posao biti uspješan? Kada bi u to bili sigurni, posudili bi sav potreban novac i dali bi svoju kuci pod hipoteku.

Medutim, novac kao osiguranje uspjeha u pokretanju nekog posla, nije i jedini uvijet koji doprinosi uspješnosti. Još uvijek vreba mnoštvo nepoznanica koje lako mogu nanijeti štetu a da sve na prvi pogled izgleda potpuno savršeno.

7. Procjena i planiranje

Kako bi se osigurala još bolja procjena i ocjena planiranog posla, a koji se još uvijek, pretpostavljamo, nalazi u poduzetnikovoj glavi u obliku ideje ili poslovne prilike, potrebno je sastaviti plan.

Kada se za planiranje posla koristi pisani oblik u obliku projekta koji opisuje ideju od njenog nastanka pa sve do nacina realizacije, rijec je o pisanju poduzetnickog projekta ili biznis-plana.

Kao takav, poduzetnicki projekt služi za detaljno osmišljavanje, planiranje i procjenjivanje odredenog posla kako bi se izbjegle moguce pogreške ili propusti. Obzirom da je biznis-plan, opcenito gledajuci, skup planova u planu, cesto je za njegovu izradu potrebna i strucna pomoc.

Iako postavlja brojna pitanja i višestrano analiticki preispituje opravdanost konkretnog poslovnog ulaganja, poduzetnicki je projekt osmišljena i opravdana predradnja u osnivanju i pokretanju konkretnog posla.

Nakon što je poduzetnicka inicijativa opravdana, poduzetnicki plan ce i dalje biti od koristi jer ce služiti kao podsjetnik i smjerokaz u poslovanju te kao osnova za usporedivanje zacrtanog i postignutog rezultata.

Ono što poduzetnik može napraviti prije pokretanja svog posla, jest da planira svoju buducnost. U tom smislu on treba definirati poslovni koncept, napraviti studij tržišta proizvoda, planirati financije i kao rezultat konkretnih odgovora na zadana pitanja – implementirati i biti spreman zapoceti.
Prema N.C.Siropolisu, izrada poslovnog plana sadržajem bi trebala ukljuciti slijedece:

-Odluciti se za vlastiti posao
-Analizirati samoga sebe
-Odabrati proizvod ili uslugu
-Istražiti ciljano tržište
-Prognozirati prihode od prodaje
-Odabrati lokaciju projekta
-Izraditi proizvodni plan
-Izraditi marketinški plan
-Izraditi organizacijki plan
-Izraditi pravni plan
-Izraditi racunovodstveni plan
-Izraditi financijski plan
-Izraditi uvodno pismo

S druge strane, biznis-plan nije cvrst okvir poslovanja vec se prilagodava situaciji i potrebama.

Tako u slucaju komunikacije s ciljanim poslovnim subjektima, poslovni ce se plan prilagoditi korisniku.

Kao vanjski ili nutarnji korisnici pisanog poduzetnickog prijekta mogu se pojaviti pravne ili fizicke osobe i to u obliku: poduzetnika-investitora, potencijalnih dionicara, financijera i kreditora, distributera, dobavljaca ili kupaca, partnera i suulagaca, menadžera i zaposlenika, uprava i samouprava te državnih fondova.

Ovisno o tome koga ce zanimati, poslovni se plan prilagodava, ali se ne može izostaviti njegova glavna namjena, odnosno, mora sadržavati objašnjenje i pristupe na temelju kojih se zaniva poslovanje.

8. Zakonski okviri

Iz prethodno izloženog, može se zakljuciti da poduzetnik pocetnik želi zapoceti obavljati vlastiti posao, da je osmislio i preispitao opravdanost takvog poslovanja i da još treba riješiti pitanje zakonskog okvira kako bi se poslovanje zapocelo obavljati.

Obzirom da u ovom slucaju nece doci do preuzimanja poduzeca, franshize ili nasljedivanja posla, preostaje odabir dviju mogucnosti. Prvo je osnivanje društva s ogranicenom odgovornošcu, dok je drugo osnivanje obrta.

Odluka o tome koji ce se pravni oblik za registraciju novog poslovnog subjekta odabrati, uvelike je ovisno o potrebama samog poslovanja, a tako i o osnivacu, odnosno preferencijama i željama.

Još samo treba dodati da osnivanje obrta ili društva s ogranicenom odgovornošcu pravno i poslovno podrazumjeva onaj trenutak kada poduzece svojom registracijom stice legitimnost pravne osobe i zapocinje obavljanje odredene djelatnosti.

Svaki se poduzetnik pocetnik nalazi pred velikim zadatkom kada se upušta u osnivanje vlastitog poduzeca. Osnivanje, u smislu registracije poslovanja – tek je manji dio ukupnih osnivackih predradnji.

U izlaganju se kao podloga koristio slucaj tipicnog pocetnika poduzetnika koji bi želio «uspjeti».

Uspjeh nije slucajnost, vec uporan rad na osmišljenim zadacima koji kumulacijom ostvarivanja dovode do «privida» uspješnosti.

Biti uspješan – staticna je forma, a uspjeh je tek cin. Uspješno poslovanje je umjetnost balansa akrobata na žici... dok ga svi gledaju i dive mu se, on sebe održava uvjerenjem da MOŽE, ZNA i MORA i slijedeci put «obaviti svoj posao».

PROCITAJ / PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:

VLASTITI POSAO - SAN ILI REALNA MOGUCNOST ZA PODUZETNIKA POCETNIKA