Thomas Mor, Utopija | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Thomas Mor, Utopija". Rad ima 15 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

Univerzitet u Banjoj Luci
Pravni fakultet
UTOPIJA, THOMAE MORI
(seminarski rad)
Banja Luka,
2008.
Sadržaj:
1. Pretgodno određenje pojma utopija.............................................................................. 4 2. Utopija, Thomae Mori.................................................................................................. 5 3. Knjiga 2-Besjeda Rafaela Hitlodeja-O najboljoj državi...............................................
8 3.1.O gradovima Utopije, a posebno o gradu Amaurotu....................................
9 3.2 O magistratima.............................................................................................. 9 3.3 O zanimanjima.............................................................................................. 10 3.4 O uzajamnim odnosima................................................................................. 10 3.5 O putovanjima Utopljana.............................................................................. 11 3.6 O robovima.................................................................................................... 12 3.7 O vojnoj vještini............................................................................................ 13 3.8 O vjerama u Utopiji....................................................................................... 14 4. Literatura....................................................................................................................... 16
1.POJMOVNO ODREĐENJE POJMA “UTOPIJA”
Riječ utopija potiče od grčkog “u topos” što znači mjesto koga nema, nepostojeće, “zemlja nedođija”. Utopija je zamisao nečeg idealnog, nečeg što je rijetko i teško ostvarivo. Čak i Platon u svojoj Državi, kada govori o idealnom gradu, napominje da on nigdje ne postoji.
“Utopijska je ona svijest koja nije konguentna sa “bićem” koje tu svijest okružava. “
Prema Manhajmu za utopijsku orijentaciju smatraćemo samo onu koja i transcendira stvarnost i prelazi u djelanje, a u isti mah djelomično ili potpuno razara postojeći egzistencijalni poredak. Ograničavanje utopijskog na onu vrstu orijentacije koja transcendira stvarnost, a u isti mah razara postojeći poredak razlikuje utopijsku od ideološke svijesti. “Moguće je orijentisati se prema činiocima koji su strani stvarnosti i koji trenscendiraju egzistenciju, a ipak djelovati u pravcu ostvarivanja, odnosno stalnog reprodukovanja postojećeg životnog poretka.”
Svaki istorijski period je bio prepun ideja koje su transcendirale egzistenciju, ali nisu djelovale kao utopije, nego kao ideologije, stoga je bitno razlikovati utopiju od ideologije.
“Predstavnici neke određene stvarnosti nazivaju utopijom sve one ideje koje, kada se gleda sa njihove tačke gledišta, nikada neće biti moguće ostvariti.
Pri takvoj jezičkoj upotrebi utopija dobija onaj danas dominantan sporedan smisao ideje koja se načelno ne može ostvariti. “
Upravo stoga što do konkretnog određenja utopije uvijek dolazi do nekog određenog egzistencijalnog stupnja moguće je da današnje utopije postanu sutrašnje stvarnosti, pa Lamartin kaže:“Utopije često nisu ništa drugo do prerano zrele istine.”
2.UTOPIJA
THOMAE MORI
U istoriji filozofije postoje mnoge utopije od kojih je jedna od najznačajnijih svakako Utopija Thomae Mori. T. Mori je jedan od najvećih predstavnika engleskog humanizma sve do XIX vijeka. “Mor živi u vrijeme najsnažnijeg rasplamsavanja prvobitne akumulacije u Engleskoj.” U tim uslovima zametanja kapitalističkog načina proizvodnje nastaje Morova Utopija u kojoj je data svestrana kritika ne samo savremene Engleske, već i svakog klasnog društva zasnovanog na privatnoj svojini. “Polazna tačka, kako Morove kritike savremenog društva, tako i koncepcije idealnog komunističkog poretka jesu ekonomski odnosi. Najdublji izvor svih društvenih zala i nedaća on traži u ekonomici, u postojanju privatne svojine.”
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET