Stratifikacija | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Stratifikacija". Rad ima 17 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


SEMINARSKI RAD
Predmet: SOCIOLOGIJA
STRATIFIKACIJA
Beograd, april, 2010.
SADRŽAJ
UVOD....................................................................................................................................3
1.STRATIFIKACIJA – POJAM I STRUKTURA............................................................4
2.GLAVNI OBLICI DRUŠTVENE STRATIFIKACIJE I NJIHOV
UZAJAMNI ODNOS...........................................................................................................6
3.SOCIJALNE NEJEDNAKOSTI I DRUŠTVENA STRATIFIKACIJA......................8
4.UZROCI SOCIJALNE STRATIFIKACIJE..................................................................9
4.1.Funkcionalističko gledište....................................................................................9
4.1.1.Talcott Parson......................................................................................10
4.1.2.Kingsley Davis i Wilbert E. Moore.....................................................10
4.1.3.Melwin W. Tumin...............................................................................11
4.2.Marksističko gledište..........................................................................................12
4.3.Veberovsko gledište...........................................................................................13
5.DRUŠTVENA MOĆ I DRUŠTVENE NEJEDNAKOSTI..........................................14
ZAKLJUČAK.....................................................................................................................16
LITERATURA...................................................................................................................17
UVOD
Određene društvene grupe imaju zajedničke identitete, interese i slične načine života.Međutim, društvena nejednakost može postojati i bez društvenih slojeva. Tamo gde su nekada postojale klase, čiji su članovi imali neku vrstu svesti i interesa sada postoji neprekinut kontinuitet statusa po zanimanju, određen različitim stepenom ugleda i ekonomskog nagrađivanja. Time je hijerarhija pojedinaca zamenila hijerarhiju društvenih grupa.
Među članovima svakog sloja postoji tendencija da razvijaju vlastitu subkulturu, tj.određene norme, stavove i vrednosti koje su usklađene za njih kao društvenu grupu.
Subkulture slojeva pokazuju tendeciju da budu veoma različite kad su mogućnosti za kretanje iz jednog sloja u drugi vrlo malene. Ona može biti usmerena prema gore, kao na primer prelaz iz radničke u srednju klasu ili obrnuto. U zatvorenim sistemime koji nude male mogućnosti za društvenu pokretljivost, položaj pojedinaca je obično uslovljen rođenjem i pojedinac ne može učiniti gotovo ništa da ga izmeni.
Za razliku od toga, sistem stratifikacije u kapitalističkom društvu može poslužiti kao primer visoke društvene pokretljivosti ili otvorenog sistema. Neki tvrde da je klasna pozicija stečena vlastitim odlikama i sposobnostima. Mnogi sistemi veruju da je društvena nejednakost biološki utemeljena. Ona je prirodna ili fizička, sastavljena od razlika u godinama, zdravlju, fizičkoj snazi i osobinama duha.
Društvena nejednakost se sastoji od povlastica koje koje ljudi imaju u odnosu na druge, kao bogatstvo, ugled i moć. Ona čini osnovu sistema društvene stratifikacije. Biološki faktori postaju važni u mnogim stratifikacijskim sistemima zbog značenja koja im pridaju različite kulture.Takva verovanja služe da bi objasnila sistem i opravdala ga pozivajući se na prirodu.
1.STRATIFIKACIJA – POJAM I STRUKTURA
Potreba za stratifikacijom proizilazi iz činjenice da se ljudi međusobno razlikuju po svojim prirodnim sposobnostima i talentu, kao i da društveni položaji nemaju podjednak značaj za održanje društva. Neki položaji u društvu su važniji od drugih, oni zahtevaju posebno znanje i veštine a broj pojedinaca koji ih imaju je ograničen.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET