Socijalna politika Francuske | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Socijalna politika Francuske". Rad ima 9 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

UNIVERZITET U BANJOJ LUCI
FAKULTET POLITIČKIH NAUKA
ODSJEK ZA SOCIJALNI RAD
Predmet: Uporedni sistemi socijalne politike
TEMA RADA: SOCIJALNA POLITIKA FRANCUSKE
Banja Luka, 07. Jun 2013.
Francuska je u odnosu na druge ključne zapadnoeuropske zemlje zaostajala u uvođenju socijalnog zakonodavstva. Uzrok tome bila je sitna privatnovlasnička struktura zemlje te snažne struje unutar vladajuće klase koje su bile protiv državnog intervencionizma. Tek na kraju 19. I početkom 20.stoljeća došlo je do promjene političke atmosfere pa su usvojeni prvi zakoni o osiguranju socijalnih rizika: nesreće na poslu i starosti. Tridesetih godina usvaja se zakon o socijalnom osiguranju, a isto tako utemeljuje politika pomoći porodicama. Francuska se socijalna država u potpunosti konstituira nakon Drugog svijetskog rata.
Postavlja se pitanje zašto je Francuska zaostajala za Njemačkom i Velikom Britanijom u gospodarskom i socijalnom razvoju.Odgovor treba potražiti u socijalnoj strukturi i vrijednostima francuskog društva kao i u orijentaciji francuske vladajuće elite. Tri su osnovna uzroka tog zaostajanja Francuske. Prvo, Francuska je dugo bila zemlja obilježena seljaštvom, ruralnim načinom života i mentalitetom.Prije građtanske revolucije, u posljednjem razdoblju starog režima, slobodno se seljaštvo već konstituisalo kao dominantna socijalna klasa.Revolucija iz 1789.samo je učvrstila legalitet seljakovog zemljišnog vlasništva. Iako su u Francuskoj, za razliku od Velike Britanije, gdje su se već u 17. i 18. vijeku formirali veliki zemljišni posjedi u vlasništvu krupnih preduzetnika koji su proizvodili za tržište, očuvani mali parcelni posjedi, na kojima je živjelo autarhično, konzervativno, tradiciji okrenuto seljaštvo, otporno na napredak. Na nacionalnom planu, u političkom životu, seljaštvo, koje je emaniralo sitnovlasničku filozofiju, imalo je jakog utjecaja.To je priječilo procese modernizacije francuskog društva.Primjera radi, početkom 20.vijeka utjecajni francuski ministar poljoprivrede Jules Meline propovijedao je povratak u ruralnu civilizaciju, a u Bouillotovu udžbeniku "Francuz kroz tekstov e", koji je izdat 1912. godine i koji se koristio u svim osnovnim školama, samo je jedno štivo bilo posvećeno zrakoplovu kao dostignuću industrijske civilizacije, dok su ostali tekstovi uglavnom veličali idilu seoskog načina života. Treba dodati da se u Francuskoj na seljaštvo naslanjao brojan i uticajan sloj sitne buržoazije, obrtnika, trgovaca i malih pre duzetnika. Oni su imali mnogo toga zajedničkog sa seljacima, a posebno privrženost malom vlasništvu i nezavisnoj egzistenciji.
Drugi uzrok zaostajanja bila je vrijednosna orijentacija francuske dominantne klase.U Velikoj Britaniji vodeći socijalni sloj bili su preduzetnici, a u Francuskoj buržuji.Razlika je u tome što preduzetnik nešto stvara, on špekuliše, kombinuje, koristi kredit, preuzima rizik.Često se pre duzetniku dešava da propadne. No ako uspije, on reinvestira i stvara novu vrijednost. Važno je ostvariti dobit, a ne čuvati novac.S druge strane, buržuj rijetko uzima kredit, on štedi, postupno i dugo, čuva se rizika. Za svoj novac traži siguran plasman, uglavnom kod države, sa zajamčenom dobiti. Njegov ideal nije pre duzetništvo, nego život od rente. Treći uzrok francuskog gospodarskog zaostajanja vidi A. Philip, ekonomski i socijalni historičar, u čestim ratovima i revolucijama koji su u 19.stoljeću harali ovom zemljom. On smatra da je velika Francuska revolucija odigrala maestralnu ulogu u istoriji ideja i elaboraciji temeljnih pravnih i humanističkih koncepata, koji su se potom raširili po cijelom svijetu.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET