Porodica kao element društvene strukture | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Porodica kao element društvene strukture". Rad ima 19 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

SADRŽAJ
Uvod .........................................................................................3
Porodica i društveni sistem........................................................................................4
Porodica i brak..........................................................................6
Funkcije porodice......................................................................7
Porodični odnosi........................................................................8
Nasilje u porodici.......................................................................9
Dezorganizacija porodičnih odnosa.....................................................................................11
Porodica kao most između društvenog sistema i ličnosti......................................................................................16
Zaključak..................................................................................19
Literatura..................................................................................20
UVOD
Većina ljudi rađa se u porodici, u njoj proživi najveći deo svog života i u njoj završi svoj život. To porodici daje izgled nešto što je nesporno i prirodno, što je večno i samim tim nepromenljivo.
Porodica se definiše kao osnovna društvena ćelija i kao jedna od najsloženijih, najstarijih i najtrajnijih društvenih grupa. Porodica je biološka i edukativna grupa. To je njena osnovna društvena sadržina od postanka do najnovijeg vremena. Porodica je primarna zajednica, zato što je prva najvažnija i najprisnija ljudska skupina.Ona je prototip svake druge društvene zajednice jer se u njoj uspostavljaju trajne,emotivne,prisne,solidarne i svestrane veze između članova,kakve bi se mogle poželeti i u globalnom društvu.Upravo zbog svojih višestrukih funkcija porodicu mnogi smatraju ćelijom svakog društva, društvom u malom.
Porodica je svojevrsna društvena grupa jer je i bio-socijalna jedinica,koja ne nastaje samo prema društvenim zakonitostima,pravilima,konvenciji,već i prema biološkim zakonima reprodukcije i na osnovu krvne veze izmedju članova koji je sačinjavaju.Sama biološka osnova nije dovoljna da bi se formirala porodica kao jedinica ljudskog društva.Naime,tek iz društvene potrebe da se na mlađe generacije prenesu osnovni principi na kojima počiva jedno društvo i društveni zahtevi koji iz toga proizilaze,tada nastaje prelaz iz životinjske u ljudsku zajednicu.
Porodica je jedinstvena društvena grupa u kojoj se pojedinac rađa, te on porodicu ne bira, ona ne nastaje na osnovu manje ili više prisilnog udruživanja,već se prosto zatiče kao neminovna datost.
Jedinstvena je i značajna za celokupni život pojedinca,a ne samo za odredjene periode uzrasta.
Postoji više naučnih pristupa u određivanju pojma društvene strukture. U našoj literature postoje tri osnovna shvatanja.
1. Porodica i društveni sistem
Porodica kao osnovna društvena jedinica,determinisana je društveno-kulturnim uslovima određenog društvenog sistema.U tom sklopu ekonomski sistem društva predstavlja okvir koji odredjuje mesto porodice u društvenom sistemu,budući da dominantni nacin proizvodnje nameće porodici specifične funkcije.Ali sa činiocima ekonomskog sistema na porodicu neposrednije deluju i dugi činiuoci drustvene strukture i kulture kao sto su:faktori drustvene diferencijacije koji određuju polozaj porodice i njeno pripadanje određenoj klasi i pod-kulturi i dominantne vrednosne orijentacije koje određuju životne ciljeve i težnje porodice.
Budući da je porodica deo društvenog i kulturnog sistema odredjenog društva,kao takva ona se ne moze posmatrati izvan klasne strukture društva,samim ti u zavisnosti od društvenog sloja kojem porodica pripada i kulture u kojoj učestvuje,formiraju se razliciti tipovi porodica.Na taj način ona kao društvena institucija tesno je povezana sa fundamentalnim pojavama datog društva i duboko ukorenjena u društvene uslove.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET