Totalitarna država | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Totalitarna država". Rad ima 13 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

 Pravni fakultet u Zagrebu
Katedra za opću teoriju prava i države
Totalitarna država
Seminarski rad
Zagreb, siječanj 2010.
SADRŢAJ:
UVOD
I. DIO……………………………………………………………………………………..4
II. DIO……………………………………………………………………………………6
POLICIJSKA DRŢAVA…………………………………………………………………7
KONCENTRACIJA VLASTI……………………………………………………………8
MONOPOLISTIČKA DRŢAVNA PARTIJA…………………………………………...8
TOTALITARNA KONTROLA NAD DRUŠTVOM……………………………………9
TEROR…………………………………………………………………………………..10
ZAKLJUČAK……………………………………………………………………………11
KORIŠTENA LITERATURA……………………………………………………………13
2
Sve su životinje jednake, ali neke životinje su jednakije od drugih.
George Orwell
3
UVOD:
I. DIO
Riječ totalitarizam dolazi iz Italije. Musssolini je 20-ih godina bio optuţen od strane
antifašista da ţeli uspostaviti stato totalitario – totalnu drţavu. Mussolini je to i dalje
potvrĎivao: „Sve za drţavu, ništa izvan drţave, ništa protiv drţave.“ Njegovi protivnici su to
usporeĎivali s boljševističkom drţavom - rigorozno odbijanje parlamentarne demokracije.
Rasprava se nastavila u Njemačkoj, teoretičari drţavnog prava (C. Schmitt, E. Forsthoff, E.
R. Huber…) zahtjevali su uspostavu totalne drţave, napokon, kad je Hitler i ispunio ţelju,
suvremenici iz gotovo svih političkih tabora usporeĎivali su pa i izjednačavali totalitaran
Treći Reich sa Sovjetskim Savezom. Većina politologa je još 30-ih godina prihvatila tu tezu.
Iz političkog borbenog pojma, nastala je politička teorija. 1941. godine je završena prva faza
rasprave o totalitarizmu. Pojam je nakratko nestao. Ponovo se javio za vrijeme izbijanja
Hladnoga rata., nestali fašizam se usporeĎivao s komunizmom.
Postoje 3 varijante teorije totalitarizma:
1. Pokušaji izvoĎenja iz nekih starijih pojava u smislu povijesti političkih ideja. Karl
Popper upućuje na Platonovu čaroliju, Eric Voeglin na srednjovjekovnu gnosis kao
preteču totalitarizma. Erwin Faul gleda na to kao suvremeni makijavelizam , Jacob L.
Talmon traţi izvore u Francuskoj revoluciji.
2. Hannah Arendt razvila je povijesno deskriptivnu teoriju totalitarizma. Ona je u
imperijalizmu i rasizmu 19.st. otkrila izvore totalne vladavine, dok je u njoj otkrila
novovjekovnu pojavu koja je obiljeţena ideologijom i terorom.
3. Idealtipski statički model totalitarizma američkih politologa C. J. Friedricha i Z.
Brzezinskoga. Oni tvrde da se drţava moţe nazvati totalitarnom ako ima obiljeţja
ideologije koja je usmjerena protiv neprijateljskih klasa ili rasa, ako ima sustav terora,
gospodarstvo pod drţavnim nadzorom, jednostranački reţim, drţava raspolaţe
obavještajnim monopolom, monopol naoruţanja.
Friedrichov i Brzezinskijev model totalitarizma je bio najprihvaćeniji, a kasnije je bivao
sve više predmetom kritika, ponajviše jer gospodarstvo Trećeg Reicha nije bilo podreĎeno
totalnom drţavnom nadzoru niti je bio totalitarno monolitski strukturiran kao što oni
govore. Dok kod komunizma, promjene koje su uslijedile poslije XX. sjednice KPSS-a
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET