Uticaj vanjsih fakotra na vid čovjeka | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Uticaj vanjsih fakotra na vid čovjeka". Rad ima 9 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

1. Uvod
21. stoljeće je nezapamćeno doba revolucionarnih otkrića. Čovjek je prirodu prilagodio svojim potrebama. Neki će tu pojavu zamjetiti kao samodestruktivnu, dok će je neki zamjetiti kao nužnu pojavu u cilju opstanka čovječanstva. Različiti elementi u društvu s tim se mijenjaju, revolucionarno doba novih tehnologija uveliko utječe na sve faktore prirodne zajednice. Djeluje toliko brzo da je teško uspostaviti adekvatne analize koje će nam pomoći da zaključimo koliko su određene imperialističko-kapitalističke metode dobre za današnje društvo.
Na osnovu navedenog oblast utjecaja različitih faktora okoliša na organizme se stalno proučava u cilju očuvanja ljudskog dostojanstva i zdravlja. Za mnoge to predstavlja veliki izazov. Gledajući biološke sfere, industrijalizacija ostavlja velik utjecaj. Ovaj seminarski rad obrađuje tematiku djelovanja vanjskih faktora okoline i prirode na čovjekov vid. Važno je napomenuti da je vid najbitniji čovjekov čulni organ. To je organ pomoću kojeg ljudski organizam prikupi 80% informacija iz svoje okoline.
Malo se danas radi na očuvanju vrijednosti bioloških zajednica. Mnogi faktori današnje tehnologije negiraju utjecaj na ljudsko zdravlje. Možemo disutovati o slijedećim temama:
Utjecaju ishrane na vid čovjeka
Utjecaj monitora, televizora i 3D prikaza na orjentaciju i vid čovjeka
UV zračenje
Nošenje kontaktnih leći i naočala
Genetski faktori kao elementi pogoršanja vida
U početnom izlaganju potrudio sam se da obradim funkciju čula vida, a zatim sam prešao na obradu tematike djelovanja različitih faktora na čovjekov vid. Koristio sam stručnu literaturu, isto tako sam preuzimao određene informacije sa interneta, što je navedeno u navodima literature.
2. Oko, organ vida
Organ vida (organum visuale), odnosno oko, smješteno je u kostnoj očnoj duplji (orbiti) i sastoji se od: očne jabučice ili očnog aparata i njegovog sadržaja, očnog živca ili vidnih puteva i pomoćnih organa oka. U medicini postoji bogata, opsežna i dostupna literatura koja detaljno izučava i obrazlaže anatomiju organa vida, njegovu fiziologiju, a naročito histološku građu. Pored toga, u oblasti medicinskih nauka postoji razvijena, posebna naučna disciplina – oftamologija koja se isključivo bavi ključnim pitanjima vezanim za organ vida.
Slika 1. Ljudsko oko
Anatomija vidnog aparata može da se uslovno podjeli na tri djela i to:
očna jabučica – služi za primanje vidnih utisaka, zahvaljujući providnosti svojih medija u određenom dioptrijskom sistemu i prisustvu neuroepitelnih elemenata retine;
vidni putevi – spajaju očnu jabučicu, odnosno njenu nervnu opnu – retinu – sa vidnim centrima u mozgu i na taj način služe da se vidni nadražaj, stvoren na retini, prenese u odgovarajuće centre moždane kore i da se tamo interpretira
pomoćni organi oka – imaju, prvenstveno, ulogu da zaštite očnu jabučicu i da omoguće normalno odvijanje svih složenih funkcija koje su neophodne u aktu viđenja.
2.1 Histološka građa oka
Histološki gledano, organ vida – oko sastavljen je od nekoliko manjih organa – djelova, koji su smješteni u očnoj duplji i koji sinhronizovano obavljaju niz složenih funkcija neophodnih za registraciju i interpretaciju slike ili viđenja.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET