Finansijska kriza u Grčkoj - uzroci i posljedice | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Finansijska kriza u Grčkoj - uzroci i posljedice". Rad ima 28 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


INVESTICIONO BANKARSTVO
-Seminarski rad-
Tema: FINANSIJSKA KRIZA U GRČKOJ – UZROCI I POSLJEDICE
SADRŽAJ
1. UVOD 3
2. TEORIJSKI OKVIR EKONOMSKIH KRIZA 5
3. UZROCI KRIZE U GRČKOJ 7
3.1. Prijem Grčke u Europsku Uniju 7
3.2. Razvoj Grčke i stvaranje dužničke krize 9
4. RJEŠENJE GRČKE KRIZE 14
4.1. Mjere štednje i pomoć EU i MMF-a 14
4.2. Model rješenja grčke krize 15
4.3. Rješenja za izlazak iz krize sa aspekta unutrašnje i vanjske politike zemlje 17
5. POSLJEDICE KRIZE 18
6. UTICAJ KRIZE NA BOSNU I HERCEGOVINU 21
7. ZAKLJUČAK 26
LITERATURA 28
1. UVOD
Ništa nije lakše nego reći da si dužan kao Grčka, to nekako dodje opšta civilizacijska mudrolija i konstatacija. Nas interesuje ne toliko prošlost Grčke, koja je već nekoliko puta bankrotirala, i koja ima tih sklonosti da sa novcem radi i ovako i onako, koliko nas zanimaju korijeni sadašnje Grče krize. Zašto je Grčka postala prezadužena Evropska zemlja u Uniji sređenih i strogo kontrolisanih računa?
Obrazac koji je doveo do teške ekonomske pozicije Grčke može se objasniti kao posljedica pogoršavanja uvjeta zaduživanja na tržištima kapitala i nekontrolirano trošenje i zaduživanje u vrijeme obilja na svjetskom finansijskom tržištu. U razdoblju između 2001. i 2007. godine Grčka je kršila sporazum iz Maastrichta kojim je definirana maksimalna razina vanjskog duga u odnosu na BDP, kao i gornja granica proračunskog deficita unutar zemalja eurozone.
Kreditni rejting Grčke je sveden na bezvrijedan status. Zbog takvog stanja  mnogi će prestati investirati u grčke obveznice. Iz tog razloga Atina ima sve manje novca da servisira ogromne dugove. Postoji bojazan da će se ovi problemi proširiti na druge evropske nacije i zemlje.
Usvojene mjere štednje, koje predviđaju smanjenje državne potrošnje, povećanje poreza i drugo, naišle su na žestoko protivljenje javnosti.
Grčka je prije godinu dana dobila spasilački paket kredita od 110 milijardi eura od Evropske unije (EU) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), pod uvjetom da strogo štedi. Socijalistička vlada zauzvrat je morala donijeti stroge mjere štednje, smanjiti penzije i plate državnih službenika, povećati poreze i podići starosnu granicu za penzioniranje.
Tamošnje vlasti sada provode oštre mjere proračunske štednje, kojima je glavni cilj smanjiti udjel javnog duga, koji je krajem prošle godine iznosio više od 140 posto BDP-a, a koji bi početkom iduće godine mogao dosegnuti i 160 posto. To su izrazito visoke razine javnog duga, pogotovo zbog visoke razine cijena koje Grčka plaća za refinansiranje dospjelih dugova. A zbog te oštre štednje privredna aktivnost dodatno slabi.
Problem Grčke podsjeća na događaje u Latinskoj Americi krajem prošloga stoljeća kada su mnoge tamošnje države došle u probleme. U pomoću tim zemljama tada su uskočili MMF i banke iz SAD-a, koje su bile vrlo izložene na tom području. I tada se, kao i sada u Europi, tim zemljama pomagalo finansijskim paketima, koji su sadržavali, među ostalim, zamjenu problematičnih državnih obveznica za nove ili uz diskont ili s dužim rokovima dospijeća.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET